Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pakao u raju

Objavljeno prije

na

Možda bi neko i povjerovao da je Crna Gora demokratski raj, što su se iz petnih žila trudili da nam u glavu utuve državni mediji i vlastodršci, da nije bilo onih koji su radili svoj posao, hrabro svjedočeći o stvarnosti. DEMOKRATSKE PALICE: Da demokratizovana policija ,,u službi građana ” iste uhapšene građane i dalje bije u hladnim betonjerkama ,svjedočio je prethodne sedmice policajac Goran Stanković. Stanković, jedan od optuženih za brutalno batinanje bivšeg boksera Aleksandra Pejanovića, u sudnici je doveo u pitanje svjedočenja kolega, ali i policijskog vrha koji tvrdi da u tom slučaju nije bilo prekoračenja službenih ovlašćenja.

,,Imali su crne kapuljače na glavi, bez otvora za usta, a tukli su ga nogama, rukama i palicama”, svjedoči o demokratskim metodama svojih kolega Stanković. ,,Vidio sam ih, jer su svo vrijeme blicali lampama kako ne bi jedni druge dohvatili i kako bi vidjeli gdje leži Pejanović, koji tada nije davao znake života”.

Aleksandar Pejanović je u podgorički CB priveden zbog učestvovanja u neredima tokom demonstracija protiv odluke vlade o priznanju nezavisnosti Kosova, u oktobru prošle godine.

Stanković je ispričao i da su mu nadležni zabranili da pozove ljekara čiju je pomoć pretučeni Pejanović tražio, te da je prebijanje i mučenje pritvorenika pravdano nalogom sa više instance.

Stanković je kazao da su ga posrednici vrha policije i kući posjećivali u namjeri da ga nagovore da ćuti, te optužio unutrašnju kontrolu da je istragu o tom slučaju vodila na osnovu falsifikovanih zapisnika.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović javno je dao garancije da Stanković neće snositi posljedice za optužbe iznijete na sudu, ne izdržavši da napomene da je ,,pet drugih policijskih službenika pred sudom iznijelo drugačiji stav”. Nije zvučalo ubjedljivo.

A i bilo bi prvi put da oni koji javno kvare crnogorsku idilu prođu bez posljedica.

ŠKOLA ILI ŠTAB DPS-A: U prosvjeti se vrlo aktivno bave politikom, posvjedočila je Aila Šoškić, nastavnica Osnovne škole Dragiša Ivanović u Podgorici, optuživši direktora te škole Nika Raičevića da je politički agitovao za Demokratsku partiju socijalista i propitivao nastavnike za koga će glasati.

,,Uoči jednih izbora direktor mi je rekao: Znam sve, ko za koga glasa, jedino za tebe ne znam”, ispričala je Šoškić. Ona je podnijela i krivičnu prijavu za klevetu protiv Raičevića koji ju je nazvao ,,kretenušom”, ,,špijunom Demokratskog centra” i ,,osobom koja treba da se liječi”. Sudija Osnovnog suda Veljko Radovanović je zbog tih uvreda Raičevića kaznio sa dvije hiljade eura. Direktor je uzvratio: njegov advokat podnio je pet tužbi protiv Šoškićeve. A Raičević je, uz ćutanje prosvjetnih vlasti, nastavio sa lekcijama o tome da je kažnjivo biti na suprotnoj strani od šefova, depeesovaca i ostalih silnika.

Direktor je nastavnicu muzike i predsjednicu sindikata škole Melitu Strugar kaznio zato što je podržala Ailu Šoškić, pojavivši se na suđenju Raičeviću. Po povratku u školu on je nastavnici Strugar kazao da je ,,slobodna” i zaprijetio joj da neće dobiti dnevnicu za taj dan.

PILETINA NA DOMAĆI NAČIN: Da se otkazima čašćavaju oni koji se usude da rade svoj posao i svjedoče o DPS stvarnosti pokazao je i slučaj veterinarske inspektorke Mirjane Drašković. Ona je, radeći svoj posao, više puta upozorila građane da se u pojedinim ovdašnjim prodavnicama može naći pileće meso iz Brazila, bez deklaracije, koje se nudi u plastičnim posudama tako da izgleda kao domaće.

Draškovićeva je optužila nadležne da ,,ništa ne preduzimaju u cilju zaštite zdravlja građana” i upozorila da Brazil nije prava destinacija za uvoz ne samo zbog virusa H1N1, već i zbog ,,njihovih loših higijenskih navika, siromaštva i niskog standarda, jer se u toj zemlji mogu registrovati sve vrste oboljenja ljudi i životinja”.

Ministar poljoprivrede Milutin Simović i direktor Veterinarske uprave Ivan Popović tvrdili su da Crna Gora ne uvozi meso iz Brazila. Mirjana Drašković je ponudila dokaze: rješenje od 18. juna 2009. godine, kojim se odobrava uvoz 55 tona zamrznutih pilećih grudi iz Brazila firmi LL Korać iz Podgorice, a koje je potpisao je direktor Veterinarske uprave Ivan Popović. Ostala je bez posla.

Zbog nemogućnosti da savjesno obavlja svoj posao ostavku je dao Goran Knežević, visoki funkcioner Centralne banke, nakon izmjena Zakona o Centralnoj banci.
„Postojeći zakonodavni i institucionalni okvir mi ne pruža uvjerenje da mogu dalje kvalitetno i odgovorno obavljati ovu funkciju”, obrazložio je Knežević ostavku.

GRADONAČELNIK I ISTINA: Svoj posao savjesno je radila je i Dragana Čukić čije je medicinsko vještačenje pokazalo da povreda Dragana Radonjića, vozača gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, nije nastala u noći kad se gradonačelnik pesnicama obračunao sa urednikom Vijesti Mihailom Jovovićem i fotoreporterom tog lista Borisom Pejovićem. Istovremeno, u najmanju ruku u sumnju su dovedene Radonjićeve, ali i tvrdnje gradonačelnika i njegovog sina, da ga je Jovović napao. Kao kula od karata srušila se konstrukcija na kojoj je sistem temeljio odbranu svog funkcionera, kojom se nastojalo da Jovovića prikažu kao delikventa.
Da je crnogorsko pravosuđe daleko od savršenstva, gdje idilu kvare sudije pušači i njihova neadekvatna garderoba kako je to svojevremeno primijetila predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, pokazalo je svjedočenje sudije Lazara Akovića.

TRULE DASKE: Aković, koji je sudio u dva najkomplikovanija procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa, za ubistva direktora Dana Duška Jovanovića i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, nakon izuzetno visoke prvostepene presude u ovim procesima, obavijestio je javnost da je prinuđen da podnese ostavku.

Aković je optužio sudske vlasti da je žrtva farsične procedure započete inicijativom za njegovo razrješenje predsjednika Višeg suda Mušike Dujovića pred Sudskim savjetom. U inicijativi za razrješenje Akovića piše kako je navodno „nesavjesno radio svoj posao” u procesu za ubistvo Šćekića.

Prije podnošenja te inicijative, tvrdi Aković, u četiri oka ga je Dujović obavijestio kako je „pod nevjerovatnim pritiskom da pokrene inicijativu za njegovu smjenu, da on to ne želi da učini, ali da će u protivnom i protiv njega biti podnijet prijedlog za razrješenje”. Aković je javno optužio Dujovića da ga je savjetovao da se sastane sa Vesnom Medenicom, da popriča sa njom, ili da podnese ostavku. Njegove je predloge Aković odbio.

Vijest o odluci Sudskog savjeta Aković je saznao iz medija. Nekoliko sati pošto je odluka donešena ostao je bez policijske zaštite iako su sve dotadašnje procjene govorile da su on i njegova porodica u opasnosti.

“Jasno je da sistem nije monolitan. Nisu svi koji su u njemu isti. To je pitanje gradacije – koliko je ko u tom sistemu spreman, na kom nivou, da da od svog profesionalnog i moralnog integriteta”, ranije je komentarisao pojedinačne otpore ili profesionalizam, kako ko voli, profesor Filip Kovačević.

Takvih će, smatraju poznavaoci društvenih zakonitosti, biti sve više.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo