Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pad vlade ili nove ucjene

Objavljeno prije

na

Jednog sunčanog ljetnjeg dana Skupština će razmotriti izmjene ovogodišnjeg budžeta koje je predložila vlada. Još se tačno ne zna kog tačno dana. Kako su se dosad izjasnili javni djelatnici, taj predlog neće imati većinu. U ostatku svijeta to bi značilo da vlada pada, kod nas uglavnom služi kao povod za nagađanje – na koji način će ovoga puta vlada opstati.

Vlada je predložila da se državna kasa rebalansira tako što će građani za struju koju je potrošio KAP platiti 61 milion eura. Zamišljeno je da dug KAP-a za struju vlada ,,prebije”, tako što Elektroprivreda ne bi platila porez koji državi duguje. I svi srećni.

Opozicija, Socijalde-mokratska partija i zamrznuti koalicioni partner Liberalna partija kazali su da neće podržati takav predlog. Demokratski front, Socijalistička narodna partija i Pozitivna imaju 36 poslanika, SDP – osam i LP – jednoga. Ukupno – 45, što znači da DPS, svojih i poslanika iz manjinskih partija, ima – 36. Nedovoljno.

Kao i obično, pojavilo se pitanje hoće li SDP ostaviti DPS na cjedilu ili će opet naći neku rupu, da sve prođe. ,,Ne treba poreski obveznici da ispaštaju zbog toga što su se nesavjesni pojedinci u Elektroprivredi hazarderski ponašali i što su sebi dozvolili luksuz da isporučuju struju potrošaču kojeg su čak i u Ministarstvu ekonomije nazvali delinkventnim”, bio je izričit poslanik SDP-a Damir Šehović.

Potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder kazao je da je rebalans budžeta suviše važno pitanje da bi se igralo kako ko hoće. To bi trebalo da isključi mogućnost da, recimo, malo više od pola poslaničkog kluba SDP-a podrži vladin predlog.

U sličnim situacijama do sada najčešće su se pojavljivale razne šminke u obliku amandmana, procedura ili redosljeda poteza koje su omogućavale da vladini predlozi prođu, a da se zabilježi da se SDP ili kogod drugi tu nešto bunio.

Ni u šta se čovjek ovdje ne može zakleti, ali reklo bi se da je ovoga puta takav scenario proglasio nemogućim predsjednik Vlade Milo Đukanović: ,,Ono što je zadatak Vlade je da predloži najbolje rješenje, a obaveza Skupštine je da o tome sudi u dijelu svojih nadležnosti i da kada je nazadovoljna Vladom izglasa joj nepovjerenje. Što se mene tiče, tu su pozicije vrlo čiste i dok ja vodim Vladu ona će voditi takvu politiku”.

Onda je stigla vijest da su mađarska OTP i ruska VTB banka aktivirale vladine garancije za KAP-ove kredite odobrene u iznosu od 102 miliona eura. Iz ministarstva finansija javljeno je kako ,,u cilju ispunjenja tih obaveza, nastalih momentom izdavanja garancija, Vlada vodi pregovore o sklapanju kreditnih aranžmana, čija je realizacija planirana rebalansom budžeta, koji čeka odobrenje Skupštine”. Precizirali su kako bi, uz rebalans, tekli med i mlijeko: obaveze po sklopljenim kreditnim aranžmanima bile bi izmirene na srednji rok, uz određeni grejs period, pa bi se, na taj način, sačuvala budžetska stabilnost i tako dalje. Javnost je upozorena da će, ako tako ne bude, posljedice biti nesagledive. Banalna ucjena konkretizovana je najavama kako će kasniti plate u državnoj upravi.

Ta je loptica malo previše odjeknula pa je ministar finansija Radoje Žugić hitro utješio gledaoce TVCG da penzije, socijala i činovničke plate ove godine neće biti ugrožene.

Dodatna zanimljivost u vrtlogu koalicionih odnosa i državnih garancija je što je SDP počeo da priča o odgovornosti. ,,Politička odgovornost svake partije se snosi na izborima, ali političke personalne odgovornosti onih čiji je resor zagovarao pogrešan koncept zbog kojeg je država i dovedena u ovako tešku situaciju se mogu podnijeti i bez izbora”, kazao je Šehović. U SDP-u računaju da jednom mora doći do izražaja fakat da su ponekad, dok je vlada donosila pogubne odluke, njihovi ministri bili protiv. Ili su jedan drugome namigivali.

Vrhovno državno tužilaštvo formiralo je predmet o eventualnom nelegalnom snabdijevanju Kombinata aluminijuma strujom. Prikupljaju dokaze pa ne mogu govoriti o eventualnoj konkretnoj krivičnoj odgovornosti. Jednog lijepog dana u ovoj zemlji će izistine postojati državni tužilac. Valjda.

Tog eventualnog dana neko će razmotriti i krivičnu prijavu MANS-a protiv više Vladinih funkcionera, uključujući i Mila Đukanovića i Igora Lukšića zbog teške zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju, odnosno niza štetnih odluka koje su rezultirale izdavanjem državnih garancija za kredite KAP-a u ukupnom iznosu od 131,6 miliona eura.

,,Ni do danas nije poznato za šta su korišćene pozajmice i gdje je završio novac koji je ruski vlasnik pozajmljivao od majki kompanija, dok je i izvještaj Državne revizorske institucije pokazao da izdate državne garancije nijesu bile pokrivene kontragarancijama”, podsjetio je Ranko Krivokapić. MANS je ocijenio da ,,stotine miliona eura državne pomoći jednom ruskom tajkunu, predstavlja ogoljenu izdaju državnih interesa”.

Redovi se zbijaju. Krenule se analize na temu: šta ako se stvarno rasturi vladajuća koalicija. Potop, normalno. Opozicija bi mogla podržati tehničku vladu koju bi vodio SDP, a moglo bi se ići i na izbore nakon kojih bi opet iskrslo pitanje ko će s kim. Ranku Krivokapiću smiješi se optužnica o zločinačkom udruživanju sa četničkim vojvodom u cilju uništavanja Crne Gore. Za razliku od početka ovoga vijeka kad je takva priča upalilia sa Liberalnim savezom, ne bi se reklo da 2013. može da prođe.

Da li će vlada pasti ako ne bude imala većinu za uređivanje državne kase, da li je onaj ko krade lopov, da li je onaj ko vodi ljude u rat mirotvorac, da li porez baš mora da se plaća – demokratija vlada, o svemu se ovdje može raspravljati. Malo koga bi iznenadila, na primjer, rasprava na temu: da li ljudi, u vrijeme svjetske ekonomske krize, treba da se odreknu predrasuda i okrenu kanibalizmu. Pa se pozovu analitičari, poglavito Srđan Vukadinović, političari, poglavito Miško Vuković, doktori, nutricionisti. Pa – ko koga pojede.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Na sajtu Vlade na kome je prezentiran broj zaposlenih u upravi precizira se- ,,u ovaj obuhvat ne spadaju privredna društva u većinskom vlasništvu države i opština”.

Kada se broju zaposlenih dodaju i ova privredna društva ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu. Ukupno 76.481 zaposlenih.

Prema poralu Moj novac,Instituta Alternativa, u državnim preduzećima zaposleno je 22.105 ljudi. U privrednim društvima na državnom nivou 13.702, a u opštinskim preduzećima 8.403.

I pored neumoljive statistike koja se čita i sa vladinog sajta, premijer tvrdi da već imaju uspjeha u racionalizaciji državne uprave. ,,Centralna vlast je smanjila broj zaposlenih za 400 od novembra 2023. do novembra 2024. godine. Ukupno, zajedno sa lokalnim samoupravama, broj ljudi u javnom sektoru je manji za 150 što znači da su lokalne samouprave više zapošljavale. Čak i u javnim preduzećima je manje zaposlenih, pa je recimo u Rudniku uglja, broj zaposlenih manji za 100, bilo je je 1.300, sada je oko 1150. U Eektroprivredi je isti slučaj. Polako smanjujemo broj zaposlenih, a ove godine ćemo brutalno krenuti u razračunavanje sa ovim problemom”, kazao je Spajić.

Podaci sa sajta Vlade govore da dosadašnje razračunavanje izgleda ovako – do najvećeg povećanja zaposlenih je došlo u Generalnom sekretarijatu Vlade i ministarstvima. U ovim institucijama se broj zaposlenih sa 3.095 u novembru 2021, povećao na više od duplo – 7.353 u decembru prošle godine. Samo od septembra 2024, kada je bilo 7.047 zaposleno je preko 300 novih radnika. Skok je još značajniji od juna 2024. kada je bilo samo 3.379 zaposlenih u ministarstvima i Generalnom sekretarijatu.

Značajan pad zaposlenih u organima javne uprave zabilježen je pod stavkom Organi u sastavu ministarstava –  sa 12.188 iz novembra 2021, na 7.490 u decembru 2024.

Iako premijer pominje smanjenje zaposlenih čak i u javnim preduzećima, statistika svjedoči o velikom povećanju broja radnika u posljednje četiri godine.

Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica (CEDIS) –  od promjene vlasti 2020. godine kada je bilo 1.360 zaposlenih, došlo se do 1.721 radnika u 2023. godini. Broj radnika se povećao i u Pošti Crne Gore sa 988 u 2020. godini na 1.189 u 2023, Aerodromi Crne Gore sa 961 na 1.124 u 2023. godini. Prema premijerovim podacima o 1.300 zaposlenih u Rudniku uglja Pljevlja, broj radnika se u toj državnoj kompaniji povećao skoro duplo u odnosu na 2020. kada je bilo 691 zaposlenih. Podaci sa sajta Moj novac govore da je zaposlenih u 2023. bilo 1.168.

Lokalna preduzeća su uglavnom u gubitku, ali im to im ne smeta da zapošljavaju radnike. Tako je podgorička Čistoća 2020. godine imala 489 zaposlenih, a 2023. čak 641. Iste godine zabilježila je rekordni gubitak od 1,7 miliona eura.

U susret najavljenoj racionalizaciji uprave, premijer je obećao da država neće zaboraviti svoje bivše zaposlenike. Suština je da se nađe način da se ti ljudi zaposle u privatnom sektoru, kazao je premijer i najavio program Iskra. ,,Inicijativa Iskra će pomoći tehnološkom opismenjavanju građana i za samo tri mjeseca kampa građani će moći da se zaposle na konkurentnim mjestima i primaju dobre zarade”, kazao je Spajić.

Zanimljivo je da je premijer Spajić istakao ,,da je laž da je aktuelna vlast nastavila politiku partijskog zapošljavanja”!

Brojni medijski tekstovi i istraživanja o premrežavanju uprave i državnih preduzeća partiskim, rođačkim i kumovskim kadrovima, govore da je nova vlast ne nastavila, nego čak i unaprijedila partijsko zapošljavanje i nepotističke prakse.

I dok premijer najavljuje otpuštanja, iz Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za ovu problematiku, tvrde da u ovom trenutku nije zahvalno govoriti o višku zaposlenih u javnim ustanovama.

Iz ovog ministarstva Danu su saopštili da Crnu Goru na putu pristupanja EU očekuju brojne obaveze, pa iz tog razloga se očekuje jačanje postojećih kapaciteta javne uprave a čak i regrutovanje novih kadrova.

„Činjenica koja to potvrđuje jeste i da EU, u iznosu od 5,6 miliona eura kroz dva projekta, podržava jačanje kapaciteta u javnoj upravi na centralnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje Plana zapošljavanja i obuku novih državnih službenika za upravljanje EU fondovima, s fokusom na dva pilot sektora (zaštita životne sredine, zapošljavanje i socijalna politika)“, naveli su  iz Ministarstva javne uprave.

Premijer je, s druge strane, izjavio da je ova vlada dva puta slala rješenja Evropskoj komisiiji za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi. ,,I oni su to oba puta odbili”, rekao je Spajić.

Nadu uliva procjena Ministarstva javne uprave da će u trenutku pristupanja Crne Gore u EU između 100 i 150 službenika biti delegirano na rad u institucijama EU.

Kad će početi i kako će se odvijati smanjenje državne uprave još uvijek ne znamo. Ono što znamo je da ona puno košta.

Svake godine iznova saznajemo da državna uprava nemilice troši novac građana. Tokom protekle godine trošak službenih putovanja u zemlji i inostranstvu koštao nas je 8,4 miliona, a za reprezentaciju (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura, odnosno ukupno oko 9,4 miliona eura za te svrhe. Sve to je bilo za oko 2,7 miliona eura više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za proteklu godinu.

Saznali smo i da ručkovi lokalnih i državnih funkcionera često koštaju preko hiljadu ili par hiljada eura, da poslanici tokom godine uspiju o našem trošku da obiđu preko 10 inostranih destinacija, da se i pored preko 4.500 službenih automobila i dalje izdvajaju stotine hiljada za kupovinu novih… Uobičajeno, glomazni državni aparat ima svoje potrebe i prohtjeve koje građani plaćaju. Sve do neke racionalizacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Iz SDT su tada pojasnili da je predmet krivične prijave djelovanje kriminalne organizacije koju su u drugoj polovini 2019. godine, u Crnoj Gori, organizovali sada pokojni Mile Radulović i Alan Kožar, čiji su pripadnici postali osumnjičeni, sada pokojni Damir Hodžić i druga nepoznata lica.

“Sa tačno određenim ulogama i zadacima, u cilju vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, pa tako i ubistvo oštećenih F.M. i V.G., državljana Srbije, pripadnika suprotstavljene kriminalne organizacije, iz bezobzirne osvete, zbog ubistva Z.N., pripadnika svoje kriminalne organizacije, i na svirep način, u selu Jelenak, opština Danilovgrad, u kući osumnjičenog M.B., u junu 2019. godine, uz skrivanje njihovih posmrtnih ostataka i uklanjanje tragova krivičnog djela”.

Predmet krivične prijave iz oktobra prošle godine je i nedozvoljeno nabavljanje i držanje veće količine automatskog vojnog i drugog vatrenog oružja od strane osumnjičenog Brajovića u Danilovgradu

„U periodu od decembra 2019. do januara 2020. godine, držao je najmanje tri automatska pištolja, dva ručna bacača – raketa, mine sa rasprskavajućim usmjerenim dejstvom, tri prigušivača, devet pištolja i jedan revolver, kako bi ga stavio na raspolaganje kriminalnoj organizaciji čiji je pripadnik radi izvršenja ciljeva zbog kojih je organizovana, saopšteno je tada iz tužilaštva.

Dvostruko ubistvo, crnogorski istražitelji, podsjetimo, rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena.

Iz dešifrovane komunikacije proizilazi da je upravo odbjegli Zvicer pomogao istražiteljima da rasvijetle ovaj zločin. Navodno je on još 2020. godine preko nekada zaštićene Skaj aplikacije obavijestio tadašnje policajce Petra Lazovića i Ljuba Milovića da su dvojica “njihovih” momaka iz Beograda mučeni pa ubijeni u Brajovićevoj kući u Danilovgradu.

“Za one momke iz BG. Ubijeni su i mučeni u kuću kod Fitilja koji danas izlazi. Treba Fitilja stisnuti i forezničare poslati da su ga špijali Tuzo i Manda. Selo Jelovac ili tako nešto u DG”, napisao je taj Kotoranin 18. novembra 2020. godine.

Tokom te komunikacije Lazović je, navodno, tražio pojašnjenje od Zvicera jesu li ti momci ubijeni i mučeni “kod Fitilja kući” i dobija potvrdan odgovor.

Nekadašnji neformalni šef policijskog Tima za posebnu operativnu podršku obećavao je da će to odmah vidjeti, na šta mu Zvicer piše da sve što je rekao Baranin Edmond Mustafa o ubistvima koja su se dogodila je istina. Mustafa je ubijen u februaru prošle godine u Baru.

Policajac tada pokušava da dobije podatke o dvostrukom ubistvu koje se u Stanjevića rupi dogodilo mjesec i nekoliko dana prije tog dopisivanja, ali mu Zvicer daje lažne podatke o tome da su škaljarci namještali jedni druge…

Članovi grupe osumnjičene za dvostruko ubistvo već odgovaraju za najteže zločine pred podgoričkim Višim sudom ili se protiv njih vodi istraga zbog teških krivičnih djela.

Tako se Milašinoviću sudi zbog saučesništva u ubistvu Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (20) na Veruši 17. oktobra 2020. godine. Đukić Mandić i Tuzović odgovaraju za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića u Baru, ali i da su naredili da se brutalno pretuče nekadašnja sutkinja Biljana Uskoković koja im je sudila za taj zločin. Istom optužnicom, kojom je obuhvaćen i Brajović, oni se terete i za planiranje ubistva bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića ali i više policijskih službenika.

Ubijeni Marjanović je, kako su ranije pisali mediji, radio kao obezbjeđenje u Beogradu. Sumnjičen je za pljačku ekspoziture Prve banke Crne Gore u Beranama 2017. godine, kada je ukradeno 160.000 eura. Ubijeni Gošović zvani Vukša, koji je u trenutku nestanka imao 20 godina, bio je nerazdvojan prijatelj sa Marjanovićem.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo