Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pad neuhvatljivih

Objavljeno prije

na

Nekada su izgledali neuhvatljivi. U posljednje dvije nedjelje, po tvrdnji međunarodne policije Interpol, uhapšena su dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe Pink Panteri. Prošle nedjelje italijanska je policija uhapsila Radovana Jelušića (39), lopova iz Crne Gore, jednog od viđenijih članova Pink Pantera. Bojan Vučković (24), član Pantera nisko plasiran u hijerarhiji mreže, uhapšen je deset dana ranije na granici između Srbije i Crne Gore. DRSKA PLJAČKA: Hapšenje Jelušića značajno je kako zbog lokacije hapšenja tako i zbog krivičnih djela za koje će osumnjičeni vjerovatno biti optužen. Jelušić, koji se nalazi na potjernicama zbog serije spektakularnih pljački u Japanu, na Kipru i drugim državama, uhapšen je u jednom kafe baru u pomodnom kvartu Trastevere u Rimu. U Interpolovoj izjavi za medije navodi se da je posjedovao falsifikovani hrvatski pasoš.

Najdrskije krivično djelo za koje se sumnja da je Jelušić počinio 14. juna.2007, bila je pljačka radnje Exelco Diamond u tokijskom kvartu Ginza. Na snimku pljačke, koja je trajala 30 sekundi, vide se dva čovjeka, za koje japanska policija vjeruje da su Jelušić i njegov prijatelj crnogorski državljanin Rifat Hadžiahmetović, kako ulaze i suzavcem onesposobljavaju prodavačice. Potom su pobjegli s dijamantskom tijarom i ogrlicom vrijednom nešto manje od milion dolara. Koristeći lažne pasoše Češke republike, dva čovjeka su odvojenim letovima odletjela s Narita aerodroma kraj Tokija u Francusku.

Dva Pantera nedugo zatim došla su u središte globalne operacije prikupljanja podataka i prismotre kojom je rukovodila tokijska policija. Ona je već bila postiđena krađom ogrlice Comtesse de Vendome vrijedne 21 milion eura iz radnje u kvartu Ginza koju su Panteri počinili u martu 2004.

Rifat Hadžiahmetović je uhapšen 14. marta prošle godine na aerodromu u Larnaki na Kipru, pri pokušaju ulaska u tu istočnomediteransku ostrvsku zemlju s lažnim pasošem Bugarske. Optužen je da je umiješan u pljačku na Tenerifima, jednom od Kanarskih ostrva koja pripadaju Španiji. Na snimcima Hadžiahmetovićevih telefonskih razgovora, koje su napravili japanski isljednici, može se čuti kako Panter govori o svom odrastanju u Crnoj Gori, gdje je često hodao bos jer njegovi roditelji nijesu mogli da mu kupe cipele.

Prema informaciji japanske novinske agencije Kjodo od 6. novembra 2009, Jelušić je u septembru te godine uhapšen u Crnoj Gori po optužbi za ometanje pravde. Crnogorske vlasti su odbile zahtjev Japana za ekstradiciju Jelušića kako bi mu se sudilo za pljačku juvelirnice u kvartu Ginza. Crnogorski izvori na koje se poziva ugledni njujorški nedjeljnik Njujorker naveli su da je Jelušić pušten iz pritvora i zamoljen da napusti državu.

MOZAK IZ CRNE GORE: ,,Jasno je da količina informacija koja se dijeli s Interpolom i njena mreža od 188 država članica raste, a takođe se povećava i broj članova Pink Pantera koji su otkriveni, identifikovani i uhapšeni”, izjavio je Žan Mišel Lobitin, izvršni direktor Interpola. U Interpolovom saopštenju za medije prikazana je slika Jelušića s natpisom krupnim crvenim slovima ,,uhapšen”.

Njujorker je naveo kako u objavljenim izvještajima stoji da bi Jelušićevo hapšenje moglo biti povezano s informacijom dobijenom od Vučkovića.

Jelušićevo prisustvo na javnom mjestu u prijestonici Italije nije među Panterima smatrano riskantnim ponašanjem. Oni su prije najnovijeg hapšenja slobodno ulazili i izlazili iz Italije. Po Njujorkeru, poznato je da Panteri i njihovi pomagači imaju apartmane u Rimu i Milanu, kao i u raznim gradovima na jadranskoj obali Italije. Vjeruje se da oni uživaju zaštitu kriminalnih sindikata u toj zemlji i da djeluju uz prećutnu saglasnost lokalnih sudija i policije.

Neki viši detektivi u Evropi vjeruju da je Jelašić jedan od mozgova globalne kriminalne aktivnosti Pantera, a da bi njegovo hapšenje moglo da znači da Italija više neće služiti kao utočište balkanskim kradljivcima dijamanata. Italijanska policija je uznemirena zbog talasa međunarodnog publiciteta koji se poklanja Panterima i pod sve je većim pritiskom kolega iz Interpola. Ukoliko je tako, čini se vjerovatnim da će italijanska policija uhapsiti još članova Pink Pantera – kao i vlastite državljane koji im pomažu i profitiraju iz njihovih kriminalnih aktivnosti, zaključio je Dejvid Semjuels, autor teksta u Njujorkeru.

Semjuels bi trebalo da bude pouzdan izvor. Tokom proteklih godinu dana razgovarao je sa 17 detektiva u 10 država koji pokušavaju da uđu u trag Panterima. Dane je provodio i u Srbiji i Crnoj Gori, razgovarajući s osobama koje bi trebalo da imaju saznanja o tim savremenim hajducima.

Reporter je, pored ostalog, razgovarao s funkcionerima obavještajnih službi u zemlji susjedu Crne Gore koji su bili veoma upoznati sa švercom duž jadranske obale. Istočna i Zapadna Evropa, kazao mu je jedan od tih zvaničnika, postale su kriminalno povezane. „Motorni čamci odlaze, i za 40 minuta heroin je u Italiji”, objasnio je obavještajac. „Lanac posla za transportovanje droga u Italiju imao je veoma snažne veze sa politikom i policijom.”

TIJESNA SARADNJA: Drugi zvaničnik je Semjuelsu kazao da su ukradeni dragulji i satovi iz pljački Pantera pronađeni u albanskom gradu Lješu. Kriminalci širom Balkana, dodao je taj zvaničnik, tijesno sarađuju. Crnogorski kriminalci koji djeluju u Zapadnoj Evropi mogu da računaju na grupe italijanske mafije za pomoć i zaštitu.

Italijanski kriminalci investiraju velike sume novca u Crnu Goru i ostale balkanske države. U jednom trenutku na desetine vođa italijanske mafije za kojima je bila raspisana potjernica slobodno su živjeli u Crnoj Gori.

Mada se balkanske bande nijesu formalno sjedinile s mafijaškim sindikatima, rekao je drugi zvaničnik, „informacija koju mi imamo pokazuje da postoji saradnja i uzajamno djelovanje”. Drugim riječima, balkanske bande ugrađuju mafiju u svoje poslove, u zamjenu za logističku podršku i zaštitu od policije i sudija. „To je odnos zasnovan na partnerstvu”, iznio je taj bezbjednosni zvaničnik.

Stiv Aleksander, detektiv britanskog Skotland jarda, koji je vodio istragu u slučaju čuvene pljačke dijamanata u londonskoj juvelirnici Graf 2003. kada su odnijete dragocjenosti vrijedne 45 miliona eura, žalio se prošle godine Semjuelsu da je Italija ,,pravac koji se koristi iz Crne Gore, ukoliko želite da vaše kretanje ne bude primijećeno.” Aleksander je bio jedan od nekoliko evropskih detektiva koji su reporteru Njujorkera, kazali da Panteri imaju logističke baze u Italiji. Mnogi od tih detektiva govorili su kako italijanska policija uglavnom nije sarađivala u njihovim istragama.

Jedan od tih isljednika, detektiv iz Ženeve Jan Glasi, ukazao je Semjuelsu kako je tačan policijski grafikon koji sugeriše da je Italija važno operativno čvorište Pantera. Reporter je imao priliku da taj grafikon vidi u kancelariji francuske tzv. Sudske policije zapadno od Pariza. Tamošnji isljednik Bruno Kadio Semjuelsu je dozvolio da prouči grafikon koji je sastavio Europol, policijska agencija Evropske unije, koji pokazuje šokantne veze između Pantera, njihovih automobila i mobilnih telefona.

,,No, nikakva informacija ne potiče iz Italije,” žalio se Glasi iz Ženeve. ,,Možda oni nijesu zainteresovani za ružičastu aktivnost.”

Odnedavno su, ipak, Italijani počeli da popuštaju pod stranim pritiskom, da prisustvuju sastancima Interpolove grupe za Pink Pantere, pa su 2009. i uhapsili kriminalca koji je rukovao robom koju su opljačkali Panteri. No, ostale aktivnosti bande i dalje nijesu bile remećene. A kako je Glasi primijetio ,,sve grupe imaju kontakte ili apartmane u Milanu.”

 

Kriminalac u penziji

Milutin Dacović, poznat prijateljima kao Dača, penzionisani je kriminalac. Reporter Njujorkera Semjuels našao ga je u jednom italijanskom restoranu, čiji je vlasnik u Beogradu. Sagradio je taj restoran ušteđevinom od karijere lopova u Italiji. Tokom tih godina bio je pouzdani drug legendarnog srpskog gangstera Ljubomira Magaša (Ljuba Zemunac). Zajedno, Dača i Ljuba otvorili su Italiju kriminalcima s Balkana. Dača je, koristeći svoju inteligenciju i Ljubine mišice, stvorio za sebe u Italiji imperiju tako što je okupljao ostale kriminalce sa Balkana. On procjenjuje da je njegova prvobitna grupa od petoro imala stotinjak ili više kriminalaca koji su svi bili iz Beograda. Kada ga je Semjuels upitao koliko ih je još živo, rekao je četvoro ili petoro najviše, gestovima pokazujući na ubrizgavanje heroina, ušmrkavanje kokaina ili revolverske hice. Semjuels je napisao da članovi Pantera povremeno posjećuju Dačin restoran. ,,Ja ih podržavam svim svojim srcem”, kazao je on. ,,Ne želim da ijednog od njih dovedem u nevolje.”

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo