Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ovo nam je naša borba dala

Objavljeno prije

na

Nedjelju pred Dan nezavisnosti obilježili su: Radnički protesti i nagađanja o daljoj sudbini Kombinata aluminijuma, najveće crnogorske fabrike privatizovane jedva šest mjeseci prije referenduma 2006; Intervju Džordža Bobvoša, novoimenovanog izvršnog direktora Crnogorske komercijalne banke, u kome je rekao da sa danas u Crnoj Gori, uz godišnju kamatnu stopu od 15 do 20 odsto, ,,često ne isplati davati kredite, a kamo li uzimati ih”; Izvještaji sa primorja prema kojima su, na početku ovogodišnje turističke sezone, nezadovoljni i gosti (buka, prljavština, građevinske mašine pod hotelskim prozorom) i njihovi domaćini (neisplaćene zarade, zaključani hoteli, privatizovane plaže). Nedjelju nakon praznika mogla bi, obistine li se najave, obilježiti formiranje nove vlade – treće u tri godine crnogorske nezavisnosti. Mandatar Milo Đukanović će sastaviti svoj drugi kabinet u nezavisnoj državi. Šesti u nepunih 20 godina. Tada će biti razriješena misterija da li će se Svetozar Marović, i dalje vlasnik diplomatskog pasoša državne zajednice Srbije i Crne Gore, vratiti na političku scenu kao vicepremijer. ,,Prve tri godine nakon obnove nezavisnosti protekle su u punoj afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni”, kaže sadašnji i budući premijer ponavljajući kako je ,,politički i makroekonomski stabilna” Crna Gora od međunarodne zajednice prepoznata kao ,,važan faktor stabilnosti u regionu”. KONTINUITET: Prema toj, službenoj verziji, svijet je fasciniran brzinom ekonomskog i društvenog progresa u Crnoj Gori. Ko vjeruje u tu priču, taj je siguran kako današnji Đukanović nema nikakve veze sa onim Đukanovićem iz antibirokratskih dana kad je htio da tadašnju Jugoslaviju ogradi i sačuva kao posljednju oazu komunizma u Evropi.
Šta se, u međuvremenu, promijenilo?
Dok je komunista Đukanović pod Miloševićevom komandom branio Jugoslaviju, u Crnoj Gori je započela prvobitna akumilacija kapitala. Krenulo je švercom oružja na prostoru nekadašnje SFRJ. Nastavilo se dobijanjem novca iz primarne emisije, pljačkom društvenih preduzeća, međunarodnim krijumčarenjem duvana i nafte a završilo trgovinom automobilima ukradenim ili ,,skinutim sa osiguranja” širom zapadne Evrope.

Dok je demokrata Đukanović branio SRJ, sada od Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića, ista družina je kroz privatizaciju državnih preduzeća uvećavala bogatstvo. Prinudna rasprodaja imovine državnih fondova i masovna vaučerska privatizacija pomogli su formiranje nove poslovne elite.

Dok je državotvorno osviješćeni Đukanović vojevao za obnovu crnogorske države, vodeći ljutu bitku sa domaćim i stranim neprijateljima, partijski i školski drugovi, rođaci i kumovi utvrđivali su monopole, preko noći sticali bogatstvo mešetareći berzom (zarada od duvana je, kažu, bila samo dječija igra) i kovali planove kako će stečeno desetostruko i stostruko uvećati kad izgrade kule i gradove iz mašte.

Kad nas je, sada već evropski prosvijećeni, premijer nepokolebljivo poveo putem evroatlanskih integracija stigla je kriza. Vrijednost akcija se strmoglavila, a kupci nekretnina otišli. Umjesto očekivanog bogatstva elita se našla u poslovnim problemima, zadužena do guše. Danas, najprivilegovaniji predstavnici nove klase svoje gubitke prebacuju na teret države i njenih građana, a vlast – širokogrudo – plaća. Nekima sigurno utočište i dokumenta, drugima državni novac za očuvanje likvidnosti i pokrivanje dugova, trećima nove privilegije i unosni poslovi.

Bez obzira na česte retoričke promjene ideologije, vlast se dosljedno držala svojih temeljnih principa. Progon političkih neistomišljenika je jedan od njih. One koje su nekada u ime države protjerivali, hapsili i tukli danas ponovo batinaju i sude ne bi li ih natjerali da zaborave ili, makar, zašute. A u najboljem slučaju, grde ih i psuju, zaklonjeni govornicom sa državnim grbom.

Kontinuitet je i monopol vladajuće partije na kompletnu imovinu nekadašnjeg Saveza komunista i Saveza socijalističkog radnog naroda, potpuna kontrola državnih i priličnog broja novoformiranih, privatnih, medija.

U odnosu na vrijeme od prije dvije decenije, drugačiji su – državna zastava, himna i datumi praznika.

OD PRAZNIKA DO PRAZNIKA: ,,Crna Gora je, i dalje, podijeljeno društvo, a razlike se ne smanjuju, već uvećavaju”, piše na prvu godišnjicu referenduma, 2007. godine, Branko Lukovac, bivši koordinator Pokreta za nezavisnost. Lukovac, upozorava: ,,Nebriga za prostor i okolinu čine da je Ustavno opredjeljenje da se Crna Gora razvija kao ekološka država, toliko u neskladu sa ponašanjem većine, čak i institucija države, da to, kao kakav vic, postaje predmet podsmjeha, prije nego motiv i inspiracija za akciju, kako bi bili primjer svijetu”.

Njegove riječi je istog dana, takođe u sklopu obilježavanja praznika, primjerom potvrdio gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša otvarajući na obali Skadarskog jezera ugostiteljski kompleks Plavnica, podignut na divlje u srcu nacionalnog parka. Predsjednik Filip Vujanović je na Cetinju organizovao prijem u čast praznika. ,,Demokratsko društvo i institucije nezamislivi su bez vladavine prava”, glasila je njegova poruka. Nadležni su je čuli – pa Vujanović više nije bio organizator proslava Dana nezavisnosti. Te se časti i obaveze prihvatio premijer Đukanović.

HOTELE ZAMIJENILI SPOMENICI: Pred drugu godišnjicu nezavisnosti u Crnoj Gori su se već osjećale posljedice dolazeće ekonomske krize. Zato je izostalo presijecanje vrpci i otvaranje novih, makar nelegalno podignutih, objekata. Centralna proslava održana je na Grahovcu, gdje je ministar odbrane Boro Vučinić otkrio spomenik učesnicima bitke iz 1858. godine.

,,Možda nije kasno da se ostvari demokratija i konstituiše pravna i evropska Crna Gora umjesto privatne države”, poručio je tog dana Predrag Bulatović, nekadašnji lider bloka za zajedničku državu sa Srbijom. ,,Pozivam sve, koji se za to iskreno zalažu da zajednički nađu model da se to ostvari, kroz smjenu aktuelnog režima na prvim narednim izborima”. Pošto zajednički model nije pronađen, raspored snaga na ovdašnjoj političkoj sceni ostao je nepromijenjen. Zato je crnogorska ekonomija pokazala sve svoje slabosti: od prezaduženosti i rizičnih plasmana pozajmljenog novca, preko nekonkurentnosti do nezainteresovanosti novih, po pravilu kontroverznih, vlasnika za sudbinu preduzeća koja su jeftino kupili.

,,Treba da se pozabavimo time da li će loša ekonomska politika na domaćem planu izazvati ogorčenje, i da li ćemo taj krhki koncenzus o potrebi učlanjenja u EU – jedini koji imamo u Crnoj Gori – sačuvati do kraja”, upozorio je prošle nedjelje Goran Danilović, potpredsjednik NOVE, podsjećajući da su predreferendumske podjele i dalje žive i aktuelne.

Obilježavajući treću godišnjicu nezavisnosti, Milo Đukanović je u Bajicama otkrio Obelisk Božićnom ustanku, uz poruku da je taj događaj od prije 90 godina ,,u istoj ravni sa mnogim slavnim crnogorskim pobjedama na Vučjem dolu i Mojkovcu”. Ne želeći da veliča vlastiti doprinos ratnoj istoriji Crne Gore premijer je propustio da pomene Čepikuće, Ravno, Slano i Dubrovnik.

Prijem koji je organizovao na Cetinju protekao je, izvještava Pobjeda, u opuštenoj atmosferi – ,,uz koktele i muziku”.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Broj zaposlenih u javnoj upravi na državnom i lokalnom nivou na kraju 2023. godine iznosio je 62,5 hiljada i za 14,4 hiljade je veći u odnosu na potreban broj iz plana optimizacije koji je trebao biti sproveden u 2020. godini. Dukaj je ranije kazao da je od 2021. godine do danas, u javnoj upravi zaposleno još tri hiljade radnika. On je potvrdio i da nemaju podatke koliko je novih radnika uposleno u ustanovama koje država ne finansira direktno, dok u onima koje dobijaju više od 50 odsto novca iz državne kase, na centralnom nivou radi više od 47.000 zaposlenih, a na lokalnom više od 7.000. Dukaj je kazao da je partijsko zapošljavanje jedan od najvećih problema društva i da se ta praksa mora zaustaviti – jer je Crna Gora prešla sve granice.

“U ovom momentu imamo na centralnom nivou 47.284, na lokalnom nivou 7.092. zaposlenih. U ovaj broj su uključene sve institucije koje se finansiraju više od 50 odsto iz budžeta. Imamo više od 3.000 više zaposlenih, u odnosu na 2021. godinu od kada imamo analizu. Treba napomenuti, prosjek EU je 15 odsto, a maksimum je 20 odsto ukupnog broja jedne države, mi smo taj procenat premašili. Optimizacija treba da ide uporedno sa racionalizacijom. Mi smo kao Ministarstvo i Vlada započeli konkretne korake”, kazao je Dukaj.

Ministarstvo javne uprave dobilo je načelno pozitivno misljenje EK za Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Dukaj kaže da su dobili korisne preporuke koje se odnose na nivo kvalifikacije obrazovanja za pojedina radna mjesta: status stalnosti inspektora i kontinuitet mandata visoko-rukovodnog kadra. Podsjetio je da je ovaj zakon, zbog nerijetkih izmjena, a u ranijem periodu i bez neophodnih procedura i transparentnosti – bio predmet kritika EU, kao i institucija civilnog društva u Crnoj Gori. Zbog toga je na sjednici Vlade  izdvojio mišljenje.

Potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić pojašnjava da su izvještaji EK razlog za izmjene i dopune ovog zakona, kojima su negativno ocijenjene posljednje izmjene zakona koje je na osnovu amandmana poslanika usvojila Skupština u januaru 2021. godine, a kojima su smanjeni uslovi po pitanju godina radnog iskustva za zvanja u okviru kategorija radnih mjesta. Evropska komisija je ove izmjene ocijenila kao korak unazad po pitanju profesionalizacije i jačanja karijernog sistema u državnoj upravi.

„Obesmišljavanjem obrazovanja i iskustva, ali i davanjem vjetra u leđa sumnjivim partijskim kadrovima, vrlo jednostavno će se urušiti sistem funkcionisanja javne uprave“, dodaje ona.

Aktivistkinja za ljudska prava Dina Bajramspahić ocjenjuje da fijasko Zakona o državnim službenicima i namještenicima najbolje pokazuje prirodu i karakter vladajuće većine. Navela je da je Vlada odbila verziju zakona koja je dobila zeleno svjetlo od Evropske komisije i time ponovo zaustavila reformu javne uprave koja je jedan od ključnih stubova u pristupnim pregovorima.

’’Na tom se primjeru najbolje vidi apsolutno odbijanje da se prave iskoraci i promjene na bolje, te da vladajuća većina želi da zadrži punu slobodu na zapošljavanje svojih kadrova bez znanja, iskustva, vještina, kompetencija i da kroji zakone na osnovu kojih najlošiji kandidati mogu da upravljaju složenim sistemima, bez odgovornosti za štetu koju prave’’, kazala je.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk smatra da je Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome  obesmišljen naknadnim usvajanjem zakjučaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa. Kazala je da je, nažalost, naknadnim zaključcima Vlade, osujećeno i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih.

“Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanje bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama”, saopštila je Muk.

Istakla je da prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je, dodaje, ujedno i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, “s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja”.

 

Uvodi se državna disciplinska komisija

Važeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima primjenjuje se od jula 2018. godine, a praksa je pokazala da postoje manjakovisti, na koje je ukazivala i Evropska komisija.

Pored rješenja u vezi sa kojima su se ministri sporili, Vlada je usvojila odredbe koje su se odnosile na jednogodišnje naknade rukovodiocima u slučaju da im je istekao mandat ili dođe do reorganizacije organa. Radni odnos će prestajati sa 66 godina starosti, shodno Zakonu o radu, a inspektori dobiti ugovore na neodređeno vrijeme, umjesto dosadašnjih mandata od pet godina… Povećan je i potrebni broj godina iskustva za rad u javnoj upravi, a uveden je i institut Državne disciplinske komisije.

“Jedan od osnovnih razloga za izmjene bila je i nejasna pozicija predsjednika i članova Disciplinske komisije, način njenog rada, kao i radno-pravni status njenih članova, njihova prava nakon prestanka mandata. Predloženim izmjenama propisuje se da će se pred ovom komisijom voditi postupci i za lakšu i za težu povredu službene dužnosti, što će dovesti do ujednačenog postupanja i ujednačavanja pravne prakse u odnosu na postupke za lakše povrede službene dužnosti”, obrazloženo je u Predlogu zakona.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo