Povežite se sa nama

MONITORING

ČOVJEK S PISMIMA SE BRANI SA SLOBODE: Sve misterije slučaja Mujović

Objavljeno prije

8 godina

na

veselin-mujovic

Nakon godinu dana pritvora Podgoričanin Veselin Mujović pušten je da se brani za slobode, zbog lošeg zdravstvenog stanja. Sud je duže od godinu odbijao da Mujoviću ukine pritivor, cijeneći da je i ranije optuživan za slična kriminalna djela, te da bi mogao da ih ponovi. Do sada nije uvažavano ni njegovo loše zdravstveno stanje, na koje su se Mujović i njegov branilac često pozivali..

,,Stiče se utisak da, čak i kad bi ljekari konstatovali smrt optuženog, sud bi i dalje po navici produžavao pritvor i zakazao novi glavni pretres za koji se unaprijed zna da će biti odložen, s obzirom na to da je njegov oporavak sa postojećim dijagnozama, a u uslovima Istražnog zatvora nemoguć”, ocijenio je nedavno Mujovićev zastupnik Miloš Vuksanović, kada je po ko zna koji put sudija Rade Ćetković odbio da ukine pritvor Mujoviću. Sud je insistirao da mu boravkom u pritvoru nijesu narušena prava, pa ni pravo na liječenje. Zašto je sada sud prihvatio žalbu odbrane, nije pojašnjeno.

Zdravstveno stanje, za razliku, odavno je razlog za boravak Svetozara Marovića na slobodi i njegovo nepojavljivanje u ovom postupku, zbog kog je Mujović i završio u pitvoru. Bivši visoki funkcioner DPS-a kome je Mujović, prema tvrdnjama tužilaštva, uzeo skoro milion eura je svE vrijeme trajanja procesa protiv Mujovića na liječenju u Beogradu. Marović, u međuvremenu optužen da je šef kriminalne organizovane grupe koja je oštetila budvansku kasu za skoro 50 miliona eura još nije počeo sa služenjem zatvorske kazne zbog lošeg zdravstvenog stanja. Prema optužnici Mujović je upravo prevario Marovića za veliki novac tako što mu je zauzvrat ponudio blažu kaznu i svoje navodne kontakte u tužilaštvu i pravosuđu. Takođe, Mujović se sumnjiči da je od oca bivšeg gradonačelnika Bu-dve Lazara Rađenovića uzeo 20.000 eura, te da je bivšeg premijero-vog savjetnika Aleksandra Tičića pokušao da prevari za 100.000 eura.

Da ima visoke kontakte Mujović nije krio u sudnici, ali je tvrdio da mu je ovaj slučaj podmetnut.

,,Ja sam osoba koja je Maroviću zakazala sastanak sa tužiocem Katnićem i znam da se prilikom tih razgovora on saglasio da prizna krivicu, odleži pet godina zatvora i vrati osam miliona eura”, kazao je Mujović između ostalog na suđenju, koje se, prema tvrdnjama sudije, oteglo ne zbog Marovićevog nedolaska u sudnicu, već stalnih odlaganja ročišta zbog Mujovićevog lošeg zdravlja.

Zašto je baš sada uvaženo njegovo zdravstveno stanje i on pušten da se brani sa slobode, nije jedina dilema i misterija kada je u pitanju slučaj Mujović. Kada je uhapšen, spekulisalo se da je afera Mujović samo pokušaj s visokih adresa da se diskredituje tužilaštvo. Da se radilo o pokušaju diskreditovanja tužilaštva koje je tada krenulo u obračun sa korupcijom u Budvi, Mujović je i sam potvrdio na sudu. Po njemu je međutim u stvari Marović pokušao da diskredituje tužilaštvo a ne vrh vlasti. Tokom jednogodišnjeg boravka u pritvoru on je iznosio raznorazne optužbe na račun Marovića, optužujući ga čak i za planiranje ubistva, dok je za vlast imao samo riječi hvale.

Monitorovi izvori su još kada je Mujović uhapšen potvdili da on nije tek obični prevarant, kako je u početku predstavljan javnosti, već neko ko ima ozbiljne konekcije u vlasti, ovdje, ali i u Srbji. Mujović je do ovog hapšenja bio na slobodi, iako je prethodno optuživan za brojne milionske prevare, u kojima je navodno oštetio mnoge ovdašnje, ali i srpske biznismene, od Miroslava Miškovića i njegove porodice, do brojnih drugih moćnih ljudi, pa i onih koji se povezuju sa klanom Darka Šarića. To je, kako je naš list već ukazivao, značilo samo jedno – da ima dobra leđa. Mujović je pri tom, uspijevao da iznudi novac od moćnih ljudi iz sistema, koji su mogli znati i provjeriti kome daju novac.

,,Mujović je veoma važna veza između srbijanskih i crnogorskih službi i mafije. Mnoge je ljude prevario za ozbiljan novac, ali su ga službe štitile”, tvrdio je za naš list tada jedan visoki bezbjednosni fukncioner iz Srbije. „Mujović je i ovdje zaveden kao informator”, tvrdio je on za Monitor.

Da Mujović ima zanimljive kontakte, pokazalo se i prilikom njegovog hapšenja, kada su u njegovom stanu, uz indekse Pravnog fakulteta, pronađena pisma koje je Mujović pisao na zvučne adrese: Milu Đukanoviću, Veselinu Veljoviću i drugima. Veljović, aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednosti i bivši šef Uprave policije demantovao je da je primao pisma od Mujovića. Iako su se pokušavala predstaviti nevažnim, pisma su iz nekog razloga nestala tokom istrage, a zbog njihovog nestanka tužilaštvo je naložilo hapšenje policajaca Dalibora Medojevića, tada, v.d rukovodioca Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i Nikole Terzića.

Vrh policije je tada tvrdio da se radi o obračunu tužilaštva sa policijom, da bi kasnije, unutrašnja kontrola utvrdila da su za nestanak dokaza krivi Terzić i policajac Simo Lukačevič, usled nemarnosti. Po nalazu unutrašnje kontrole Medojević je u tom slučaju navodno neosnovano optužen. On je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode. Do danas, međutim, nije utvrđeno šta se zaista desilo sa pismima. Pored trinaest pisama, tada su, tokom pretresa, nestala i dva dokumenta Višeg tužilaštva pronađena kod Mujovića i jedan ručno ispisan papir.

Mujović je više puta na sudu govorio o svojim kontaktima u vlasti. Ispričao je kako je Marović, navodno konstantno insistirao da njegove poruke prenosi Milu Đukanoviću. ,,Sa Đukanovićem sam prijatelj 25 godina, pa to nijesam želio da uradim. U taj prijateljski odnos nijesam želio da miješam ovo. Ja i Marović jedino smo razgovarali o tome da ga povežem sa Katnićem i da mu pomognem oko švajcarske banke… Iniciranje susreta sa Milivojem Katnićem tražio je zato što je znao da sam dobar sa premijerom koji je na to mjesto postavio Katnića”.

Ko god je htio da diskredituje tužilaštvo, Mujović je kao slučajno pomogao. Istina, nije mali broj onih koji, posebno posle slučaja državni udar, nemaju dileme da je specijalni tužilac u službi vrha vlasti.

Mujović se posebno potrudio da dodatno diskredituje samog Marovića, i pošalje poruku da nijesu samo pisma visokim funkcionerima ono vrijedno što je čuvao. On je u pismu poslatom medijima iz pritvora, saopštio da ima snimljene razgovore između njega i Marovića.

,,Kada sam uvidio na šta je spreman da bi prikrio svoje prljave radnje, nekoliko puta sam ga snimao dok smo razgovarali”, povjerio se javnosti Mujović o svojim u najmanju ruku neobičnim aktivnostima. Da ima leđa potvrdilo je i samo slanje tog pisma medijima, u vrijeme dok je bio u pritvoru i nije smio da utiče na postupak.

Mujović pri tom nije iz pritvora samo diskreditovao. Neke je svojski hvalio. Za bivšeg premijera Mila Đukanovića tako je recimo imao samo najljepše riječi. U pismu javnosti je posebno apostrofirao da je ,,veoma bitno što niko iz vlasti ne pravi opstrukciju u radu Specijalnog državnog tužilaštva”. Potom je abolirao Đukanovića i partiju od budvanskih korupcionaških poslova: ,,Izvorno i neposredno znam da su godinama iz samog vrha vlasti provjeravali glasine o stanju u Bu-dvi, ali su, zbog opstrukcije u samoj Budvi, uvijek nailazili na odgovor da je sve u redu”.

Jedno je sigurno u moru misterija i kontroverzi koje prate ovaj slučaj, Mujović, neobični čovjek s pismima, neko je ko mnogo zna, ima važne informacije, i važna poznanstva. I on se svojski potrudio da to naglasi. Kome je to bila poruka, moguće da javnost nikada i ne sazna. A istina, po ko zna koji put ostane u lavirintu moćnika i službi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo