Povežite se sa nama

MONITORING

OTPOR MAJKI: Gluvi sinovi vlasti

Objavljeno prije

8 godina

na

170306016-Majke-ispred-skup

Osmi dan protesta glađu majki, premijer Duško Marković proveo je u razgovoru sa gradonačelnikom Podgorice Slavoljubom Migom Stijepovićem. Dok su iznemogle žene po ko zna koji put zatražile od institucija sistema da ih zaštite i pomognu da očuvaju svoje pravo, Marković i Stijepović razgovarali su kako da „lokalna i državna vlast uklone biznis barijere”. Gluvi na na to da se pred Skupštinom u tom trenu priprema protest podrške ženama koje preko dvadeset dana protestuju jer su im Vlada i parlament snizili naknade koje su im kao majkama troje djece uoči oktobarskih izbora omogućene, i koje su parlament i predsjednik države i ovjerili. Nijemi na fakat da su u tom trenutku saobraćajnice blokirale majke iz drugih gradova, u znak solidarnosti, da je situacija sve aalrantnija, a bunt širi.

Marković nije rekao ni riječ ni sjutradan, a skoro da je izvjesno da se neće oglasiti ni kada ovaj broj Monitora bude u štampi, u petak, 24. marta, kada se očekuje rasprava sudija Ustavnog suda o tome da li su Vlada i Skupština imale pravo da smanje visinu naknada majkama sa troje i više djece. Ustavni sud neće, objavljeno je, međutim, raspravljati o samom zakonu, odnosno da li je on diskriminatorski, iako i takva inicijativa postoji u tom sudu.

Prema podacima Svjetske banke do kraja novembra 2016. pravo na naknadu dobilo je 21.444 žena. Izmjene Zakona o socijalnim davanjima u okviru kojeg su omogućene doživotne naknade majkama sa troje djece bez prethodne odgovarajuće analize i šire javne rasprave da li je to finansijski održivo, efikasno i pravedno rješenje, usvojene su u parlamentu, pred izbore. Kako je Monitor već pisao jednima je dobro došlo da „velikodušni” zakon na brzinu usvoje, drugima da ga gunđajući primijene. Za su glasali opozicioni i poslanici Socijaldemokratske, Bošnjačke i Liberalne partije, protiv je bio DPS. Svi su, međutim, bili zadovoljni uči izborne utakmice.

Kada se Vlada na čelu sa DPS nakon izbora konstituisala, pokrenula je smanjene tih naknada iako se radi o doživotno stečenom pravu oko 22 hiljada žena. Izmjenama zakona davanja su krajem prošle godine snižena sa 336 eura na 264, odnosno sa 192 na 144 eura. Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo je da je po osnovu rođenja troje i više djece u februaru isplaćeno 4.911,603 eura.

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je još tada pismo premijeru Markoviću u kom ukazuje da je zakon koji smanjuje doživotne naknade za majke protivan Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava. HRA je ukazala i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i da bi taj sud u slučaju procjene pravičnosti smanjenja naknada uzimao u obzir i životni standard osobe koji se na ovaj način ugrožava, odnosno kvalitet njenog života. „Ovako smanjene naknade od 264 eura, odnosno 144 eura, predstavljaju iznose ispod prosječne penzije od 276 eura odnosno iznos koji je neznatno viši od najnižeg iznosa penzije – 122 eura”, upozorili su.

Marković se nije obazirao ni na to, ali i na druga upozorenja da se radi o nepravdi i protivzakonitom ukidanju naknada. Izvršna vlast isnsitira da se odredba izmijenjenog zakona ne može tumačiti sa aspekta ustavnog načela zabrane retroaktivnosti. Premijer se posljednji put o problemu 22 hiljade žena, oglasio početkom mjeseca, na samom početku protesta, kada je majkama poručio da „idu kućama i posvete se svojim porodicama”, i da „nikakav pritisak neće promijeniti odluku Vlade”. U međuvremenu, o problemu majki, u javnosti su u ime Vlade govorili savjetnici, i niži činovnici, ne nudeći rješenje. Uglavnom se ponavljalo da se čeka odluka Ustavnog suda.

No, šta god da odluči Ustavni sud, koji je, o čemu je Monitor nedavno pisao, pod političkim pritiskom, na prvom mjestu je pitanje odgovornosti Vlade.

,,Nema forme koja može da pravda aroganciju i visok stepen indolentnosti koju pokazuju oglušujući se o zahtjev majki. Stečeno pravo ne smije biti ukinuto, povlačenjem zakona o izmjenama naknada za majke dvoje i više djece kriza je riješena. Uradite to smjesta”, pozvala je Vladu i Ervina Dabižinović iz NVO Anima koja je uz majke od početka protesta.

Ona je prethodno, tokom gostovanja na TV Vijesti, ukazala da je posebno važno istaći da su žene koje danas protestuju ispred Skupštine, kao i sve korisnice, prevarene, na šta su i one same ukazivale. ,,Niko ne govori o tome što su napustile radna mjesta”, kazala je ona. Naime, ne mali broj žena su se odlučile da se odreknu penzije ili napuste radno mjesto, procjenjujući da su naknade koje im je Vlada ponudila bolje rješenje.

Vlada je smanjenje naknada pravdala time da budžet ne može da podnese tolike izdatke. Markovićeva Vlada je u međuvremenu okarakterisana ne samo kao vlada kontinuitetea, nego vlada socijalne nepravde, koja ima sluha za tajkune, ali ne i za socijalno ugrožene kategorije, i građane.

Aleksandar Damjanović, tadašnji poslanik SNP, i predsjednik Odbora za ekonomiju u parlamentu ocijenio je da Marković finansijsku situaciju rješava tako što uzima od najugroženijih, dok se tolerišu ogromni poreski dugovi tajkuna, neplaćene koncesije, i drugi udari privilegovanih na državni budžet. ,,Ova nemoć i nedostatak političke volje da se suzbije siva ekonomija, šverc, naslijeđeni monopoli, neplaćanje koncesije, neoporezivanje nelegalne imovine, odnosno potkradanje države od privilegovanih kompanija i pojedinaca, nadomještena je novim nametima koje će platiti građani prosječnih ili ispod prosječnih primanja”, ukazao je on tada. ,,U planu konsolidacije koji iznosi 127 miliona eura, svega 10 odsto tog plana zasnovano je na naplati 12 miliona eura zaostalog poreskog duga, a zna se da je taj dug oko 700 miliona. Znači Vlada planira naplatu manju od dva odsto ukupnog poreskog duga”, kazao je on i pozvao Vladu da da tačnu cifru kolika su tačna fiskalna opterećenja za naknade, kada se ima u vidu da su mnoge žene naknadom zamijenile penziju ili posao u javnoj upravi, te da su tako rasteretili budžet.

Istog stave bio je i Izet Bralić iz Bošnjačke stranke. ,,Osnovni razlozi zbog kojih fali novca jeste to što nije naplaćeno 720 miliona eura poreza, te više stotina vladinih garancija. Zakon po kojem su žene dobile naknade donekle je ispravio nepravdu prema majkama koje dvije decenije ne primaju dječije dodatke, a mnoge nijesu dobile ni mizernu otpremninu od 1.920 eura. One na sjeveru nijesu imale šansu da se zaposle. Ovaj zakon nije idealan jer je izostavljena jedna kategorija žena i umjesto da se ide u pravcu proširenja ovog zakona, imamo pokušaj da se prvo okrivi, a zatim da se ukine. Novac koji se isplati majkama najbolje je i najhumanije potrošeni novac iz budžeta”, kazao je on. Zanimljivo je, međutim, da su poslanici Bošnjačke stranke, ali i Liberalne partije čiji lider, Andrija Popović, kako je kazao sada „molio i preklinjao premijera Duška Markovića da se ovo pitanje riješi”, glasali i za naknade i za njihovo smanjivanje.

Opasna je tišina vlasti. No, Marković nije samo gluv i nijem na nedaće onih koje su on, Đukanović i ekipa doveli do toga da životima brane stotinjak eura mjesečno. On je slijep i na fakat da se bunt širi.

PODRŠKA MAJKAMA
Bunt koji raste

Ove sedmice su u nekoliko crnogorskih gradova blokirane saobraćajnice u više crnogorskih gradova. Majke iz Pljevalja na sat vremena blokirale su saobraćaj na raskrsnici kod zgrade Opštine Pljevlja u znak podrške majkama. „Mi ćemo ovaj protest nastaviti sve dok se ne odluči u našu korist jer nam je pravo oduzeto. Sramota je šta se radi sa majkama, posebno onim u Podgorici koje štrajkuju”, kazale su okupljene. Grupa od pedesetak Hercegnovljanki na kratko su blokirale Jadransku magistralu kod semafora na Toploj u znak podrške majkama. “Želimo da podržimo majke koje danima protestvuju u Podgorici, a posebno one majke koje štrajkuju glađu”, istakle su okupljene uz napomenu da skup “nije imao veze sa politikom”. One su se nakon blokade magistrale uputile u protestnu šetnju do zgrade Opštine. Majke Bijelog Polja takođe su blokirale ove sedmice na pola sata saobraćaj na magistralnom putu Bijelo Polje- Ribarevine kod mosta na obilaznici. “Zaprepaštene smo koliko je loše stanje majki koje već deveti dan štrajkuju ispred sramne Skupštine i samo je pitanje dana kada će neka od njih da nastrada”, upozorile su i najavile da će svakog dana blokirati saobraćaj u Bijelom Polju. Ove sedmice blokirael su i magistarla ka Nikšiću, žene iz tog crnogorskog grada, a grupa građana spontano je blokirala saobarćaj na Blažovom mostu u Podgorici, zbog čega je kasnije, kako je saopštio, priveden Marko Milačić i nakon saslušanja u sudu za prekršaje pušten.Hapšenej je osudio Demokratski front. U znak podrške organizovan je i protest ispred parlamenta gdje su govorile i opozicione političarke. Majke su više puta napomenule da je svaka podrška dobro došla ali da neće dozvoliti da se skup zloupotrijebi. Pozvale su i studente da se pridruže i pokažu da oav zemlja ima budućnost

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo