Sve su lijepo smislili. Po receptu APP (ako prođe – prođe). Ovog puta – nije prošlo. Ministrima ukinut uvedeni bonus na plate, poslanici će, takođe, pričekati na povećanje plata koje su sami sebi odredili. No, za razliku od poslanika, koji nijesu ni imali prilike da troše bonuse, ministri su ih imali u džepu od početka prošle godine jer im je bivši premijer Milo Đukanović odobrio 900 eura. Novac im je dat i kao, kako je objašnjeno, antikoruptivna mjera, nakon što je donešena odluka da ministri ne smiju biti članovi upravnih odbora. Sva sreća – ko zna šta bi činjeli.
Poslanici su sa odlukom da sebi povećaju plate izazvali aktiviste MANS-a, koji su organizovali pred Skupštinom performans sa ovcom Miškom – simbolom svih onih koji ćute i trpe u Crnoj Gori, dok se poltička elita časti. Prema podacima MANS-a u prvih sedam mjeseci ove godine, poslanici su radili skoro tri puta manje od prosječnog građanina, ali sebi su bili namijenili gotovo pet puta veće plate.
I to u momentu kada sa svih strana stižu upozorenja da se mora kresati javna potrošnja. „Vlada Crne Gore morala bi već u narednoj godini da teži uravnoteženju budžeta, kao i smanjenju učešća javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu (BDP)”, kaže se u dokumentu Preporuke Vladi za ekonomsku politiku u narednoj godini, koji je sačinila Centralna banka Crne Gore (CBCG):
UZAVRELO I U ZDRAVSTVU: Vlada i Skupština Crne Gore su sada, makar na tren, ustuknule pred najavom štrajkova. Iako sindikati iz godine u godinu najavljuju ,,vrelu sindikalnu jesen” do sada je nije bilo. Ali, kao da se stvari mijenjaju. Prvo su negodovali zapošljeni u Skupštini, a potom je krenula lančana reakcija…
U javnosti je najjače odjeknula najava zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore, bolnicama i domovima zdravlja da će 10. oktobra stupiti u jednosatni štrajk upozorenja. Ukoliko Vlada bude ignorisala njihove zahtjeve – biće i generalnog štrajka. Prema tvrdnjama sindikalaca, u tom slučaju štrajk će podržati većina od oko 10.000 zaposlenih u zdravstvu.
Iako je iz Vlade poručeno da budžet ne bi izdržao povećanje koje traže – sindikalci iz zdravstva tvrde da samo hoće da im se plate vrate na nivo iz 2009. godine, odnosno da im povećaju plate za 20 odsto.
POGUBILI KOMPASE: Dr Vladimir Pavićević, predsjednik sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata, ovako je prokomentarisao potez poslanika: „Poslanici su izgubili kriterijume i ne shvataju u kakvoj se situaciji nalaze građani… Smatraju da su dobro obavili posao i povećali su sebi plate. To nas je isprovociralo”, rekao je Pavićević.
I predstavnici sindikata prosvjete su od resornog ministarstva tražili da pregovaraju o povećanju zarada, ali odgovora još nema. Predsjednik sindikata prosvjete Zvonko Pavićević tvrdi da bi sada trebalo sjesti i razgovarati o načinu i vremenu u kojem se mogu povećati zarade prosvjetara za sljedeću budžetsku godinu: ,,Možemo voditi konstruktivan razgovor ne samo kada je u pitanju trenutna situacija već i naredne godine. Mislim da je ovo trebalo i ranije uraditi”.
Štošta je trebalo da bude ranije urađeno, pa sada pored sindikata zdravstva, prosvjete, Univerziteta i sindikati Uprave policije, pravosuđa, kulture i Vojske traže hitno pregovore o povećanju zarada, koje su ispod državnog prosjeka. Povećanje su tražili i zaposleni u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) ali odustali su.
BEZ KONCEPTA: Ukidanje bonusa ministrima i stopiranje povišica poslanicima pod pritiskom javnosti nije znak da su oni koji odlučuju odgovorni već – da u suštini ne znaju šta rade. Oni nemaju koncept održivog ekonomskog razvoja zemlje.Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori je, prema podacima Monstata, već šesti mjesec uzastopno iznad projektovanog nivoa od tri odsto. Sa drage strane, plate su pale, koverte sve tanje, i u prosječnu stane – 475 eura, a polovina od toga troši se na hranu (252 eura).
Za minimalne troškove četvoročlane porodice prošlog mjeseca bilo je potrebno 767 eura. Potrošačka korpa u avgustu bila je skuplja nego istog mjeseca prošle godine za 2,1 odsto. Monstat bilježi i rast nezaposlenosti – gotovo 20 odsto radno sposobnog stanovništva je bez posla.
Koliko će dugo vlast moći da čuva socijalni mir, veliko je pitanje. Crna Gora se još nije oporavila od recesije, a tek ćemo vidjeti kako će se na nju odraziti novi talas globalne ekonomske krize i kriza eurozone.
MORAMO, HOĆEMO, KAD ĆEMO: Za dvije decenije, koliko vlada DPS uz dugo sadjejstvo SDP–a Crna Gora nije donijela odluke u kom će se pravcu razvijati. Priče o turizmu i poljoprivredi kao strateškim granama su i dalje podobna tema. Samo za svečarske govore . Evo samo jednog primjera kako razvijaju poljoprivredu – Crna Gora važi za balkansku zemlju koja po glavi stanovnika ima najviše svježeg dnevnog mlijeka , a za prvih sedam mjeseci ove godine u robnoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda sa inostranstvom napravljen je deficit od – 28 miliona eura.
Ove godine mnoga preduzeća bilježe ogromne gubitke. Tako je EPCG, koja je prošle godine poslovala veoma dobro, iskazala već višemilionski gubitak za prvi period 2011.
Ne stoji samo loše proizvodnja – zapelo je i sa privatizacijama. Proteklih decenija vlade pod dirigentskom palicom Mila Đukanovića rasprodavale su državno blago. Od primorja do sjevera, pod ,,nerazjašnjenim okolnostima” dato je gotovo sve što se moglo ,,utopiti”. Telekom, Jugopetrol, KAP, Elektroprivreda i nepregledni niz manjih preduzeća… Mnogi od zaposlenih u njima sada su – na ulici, a privatizovana preduzeća u velikim nevoljama. Novi, često misteriozni of šor vlasnici, nijesu ulagali u modernizaciju iako je baš to bio deklarisani cilj procesa privatizacije.
SVE NA DOBOŠ: Malo je ostalo za prodaju. Ali, pošto ova politička vrhuška do novca ne zna da dođe proizvodnjom novih dobara, ide se u novi krug prodaje resursa, da se moglo kupiti još malo vremena i socijalnog mira.
Tek ćemo vidjeti šta će u Vladi da rade na Morači. Nakon brojnih kontroverzi – tender za gradnju hidroelektrana na toj rijeci ističe 30. septembra. Treba li sad zadovoljiti zainteresovane strane – italijansku i crnogorsku, pošto je energetska politika skrojena u tandemu Berluskoni – Đukanović? Ili će, Igor Lukšić, možda smoći snage da prihvati savjete CBCG, koja upozorava da u ovom momentu ne bi trebalo ići sa velikim infrastrukturnim projektima.
„Veliki potencijalni rizik po rast javnog duga nose i krupni infrastrukturni projekti, zato u recesionim uslovima treba biti vrlo obazriv prilikom donošenja odluke o njihovom finansiranju”, poručili su u dokumentu CBCG. Oni smatraju da je neophodno kreirati određenu budžetsku rezervu koja bi bila iskorišćena za intervencije u realnom sektoru, s obzirom da će se loše prilike u regionu odraziti i na crnogorsku privredu.
Crnu Goru bi kriza mogla dodatno pogoditi, jer stiže na naplatu dugogodišnja loša politika. Oglašen je ponovo tender za prodaju nacionalne avio kompanije Montenegro airlines. Tender za davanje uvale Valdanos u zakup je ponovo propao. Ulcinjski hotel Otrantčija je privatizacija, takođe, sporna – otišao je na doboš jer su ga kupci, sumnjiva ruska kompanija Barkli, držali pod bankarskom hipotekom a rate za kredit – nisu vraćali. Uz to, Otrant je od kada su ga kupili bio zaključan za turiste. Tako je i sa mnoštvom drugih privatizovanih hotela i firmi po Crnoj Gori. Nema broja kompanijima koje su zarobili novi vlasnici, koji sada ne znaju šta da rade sa njima, ali su se na račun te imovine zadužili i dugovi se samo gomilaju. Hoćemo li ih svi mi vraćati?
Veliki teret crnogorske ekonomije su nenaplativi krediti, koji dostižu cifru od milijardu eura. ,,Poseban problem predstavlja visoka koncentracija dugova, gdje je desetak tajkuna dužno bankama između 600-700 miliona eura, a tržišna vrijednost njihovih hipoteka ne prelazi 150 miliona eura”, tvrdi Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene. A, šta je tek sa garancijama koje je država davala novim vlasnicima – od KAP-a pa nadalje.
,,Nužno je pažljivo pretresti sve stavke javne potrošnje i pokušati neke od njih eliminisati i smanjiti, kao i zaustaviti davanje garancija, jer one predstavljaju potencijalni javni dug”, rekli su iz CBCG. Naveli su i da postoji rizik da će država možda biti prinuđena da isplati neke garancije koje je dala u prošlosti. Ne misli se samo na milionske garancije KAP-u, već i drugih kompanija.
PARA NEMA, PA NEMA: Priliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine je, prema podacima Centralne banke, bio 223. 000 000 eura, što je manje nego u istom periodu prošle godine.
Za to vrijeme čovjek pod čijom je palicom završen veliki dio pomenutih privatizacija – ekonomski neoliberalni guru Veselin Vukotić, ispod čijeg šinjela su rasli oni koji danas kroje ekonomsku politiku ove zemlje – kritikuje ekonomsku stvarnost. Poručuje puku: ,,Samo vjera u tržišnu logiku, vjera u preduzetništvo, vjera u biznis, ali i vjera svakog u sebe samog mogu stvoriti ambijent za zapošljavanje ljudi”.
Vidjeli smo kave je ta logika koristi donijela crnogorskom stanovništvu, od kojih je trideset odsto na granici siromaštva. Samo ovi na vrhu i njihovi ekonomski ideolozi dobro plivaju. Kad se sve skotrlja, hoće li biti kasno za otpor?
Marijana BOJANIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice