Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

Vladina odluka da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra izazvala je velika negodovanja kod starih zakupaca. Posebno zbog povećanja cijena početnih naknada zakupa, te novog načina bodovanja prijava na tenderima po kom oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama –  neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda

Odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup plaža na Crnogorskom primorju, na osnovu pravilnika o Izmjenama i dopunama Programa  privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 – 2028. godine kojeg je Vlada donijela 11. februara, izazvao je pravu buru nezadovoljstva među dosadašnjim korisnicima u pojedinim primorskim opštinama.

Javno preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi, objavilo je u ponedjeljak 17. februara Javni poziv za zakup 96 kupališta na području budvanske rivijere. Dan kasnije isto je učinjeno i za plaže na području Bara i Ulcinja, zatim Tivta i Kotora.

Riječ je o javnim kupalištima, dugim prirodnim pješčanim plažama, stjenovitim uvalama i novoizgrađenim malim terasama, kojih na Crnogorskom primorju ima ukupno 563, uključujući nova 74 gradska kupališta izgrađena u organizaciji JP Morsko dobro.

Za 70 hotelskih kupališta biće raspisan tender za novi zakup nešto kasnije, kada se završi posao iznajmljivanja javnih kupališta. Izuzetak čine plaže koje su pod dugoročnim investicionim ugovorima.

Svi ugovori o zakupu kupališta na cijelom primorju su nevažeći. Tender nije bio raspisan prošle godine zbog kašnjenja nadležnog ministarstva sa usvajanjem dokumentacije, zato su odlukom Vlade ugovori sa starim zakupcima po drugi put bili aneksirani. Prethodno su na isti način produženi ugovori 2023. godine, nakon čega je Državna revizorska institucija (DRI) upozorila Vladu da se gube prihodi od zakupa obale zbog produžavanja ugovora sa cijenama i uslovima iz 2019. godine., i dala preporuku da se to ispravi.

Protiv odluke da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra glasali su potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ministri iz redova Demokrata i ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, nisu učestvovali u glasanju, dok su ostali članovi Vlade podržali ovu odluku.

Premijer Milojko Spajić dao je zeleno svjetlo za objavu javnog poziva za zakup plaža uprkos brojnim upozorenjima od strane dugogodišnjih zakupaca, ugostitelja i primorskih opština da tender u februaru  ostavlja malo vremena za pripremu plaža sa novim zakupcima i pod izmijenjenim uslovima. Ugrožen je, kazali su, ne samo početak sezone, već i cijela sezona, jer plaže zbog tenderske procedure i trajanja cijelog procesa ne mogu biti spremne na vrijeme.

Međutim, ono što je izazavalo najveće negodovanja kod starih zakupaca bilo je povećanje cijena početnih naknada zakupa, te novi način bodovanja prijava na tenderima po kojem oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama, neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda.

Najglasniji tim povodom bili su zakupci i lokalni političari u Opštini Ulcinj. Uoči objavljivanja tendera organizovali su protest ispred prostorija Morskog dobra u toj opštini, sa kojeg je poručeno da zbog novih tenderskih uslova razmišljaju i o blokadi trajektne linije Kamenari – Lepetane. Predstavnici Opštine Ulcinj istakli su da je planirano povećanje početnih cijena zakupa – najveći udar na njihovu ekonomiju u istoriji ove najjužnije opštine, te da će nova cjenovna politika JPMD za korišćenje morskog dobra, dovesti do nesagledivih posledica.

„Stari zakupci plaža ugovore doživljavaju kao da su to ugovori sa njihovim precima i da im je to od nekoga ostalo, ne vodeći računa da ima još građana koji bi željeli da možda pruže bolje rezultate. Za to služe tenderi“, kazao je ministar Slaven Radunović, čije je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine propremilo Program privremenih objekata u zoni morskog dobra.

Cijene naknada za korišćenje crnogorskih plaža uvećane su za 30 odsto.

“Početne cijene zakupa će biti dosta više, a kroz licitacije doćićemo do većih iznosa. Minimalna korist za državu biće 15 miliona eura, očekujemo da to bude i do 30 miliona”, istakao je Radunović.

On je kazao i da su premjeravanjima došli do podataka da su skoro sve plaže u Ulcinju imale duplo više kvadrata, nego što je bilo navedeno u ugovorima. Pitanje dosadašnjeg zakupa plaža u Ulcinju je, kako kaže, stvar koja je više za državnog tužioca.

“Angažovali smo geodetsku kuću koja je premjerila sve plaže. Utvrđeno je da su plaže u Ulcinju bile zauzete duplo više od ugovora, to treba da se ispita, ali ne mogu reći i da su zakupci krivi za to“, saopštio je. Kazao je kako je zbog pitanja oko promjene režima korišćenja kupališta u prethodnom periodu bio pod velikim pritiscima.

“To je jedna polumafijaška situacija, mi moramo to da iskorijenimo i radimo na tome. Na prethodnim tenderima su se javljale i kriminalne grupe koje su ucjenjivale druge ponuđače, kako bi povukli aplikacije. To više neće biti moguće u Crnoj Gori. Ovog puta samo spremili tenderske uslove na kojima moj rođeni sin preko veze ne bi mogao da dobije ništa”, upozorio je Radunović.

On je kazao da je to borba protiv hajdučije, te da je „oko 30 odsto zakupaca iz kriminalnih struktura“.

Izmjenama starih praksi uvedena je obaveza da ponuđač mora dostaviti uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojom potvrđuje da nije pravosnažno osuđivan za krivična djela koja su posebno navedena. Međutim, dozvoljeno je učešće na javnoj licitaciji licima protiv kojih se vodi sudski postupak. Ukoliko u toku trajanja ugovora zakupac bude  osuđen za neko od tih krivičnih djela, ugovor će biti raskinut.

Na ovakvo rješenje reagovali su u Udruženju zakupaca ulcinjskih kupališta.

„Ovim se otvara put i licima protiv kojih se vodi sudski postupak, ljudima iz kriminalnog miljea, da uzmu naše biznise“,  kazali su iz Udruženja.

Dosadašnji zakupci tvrde da će novi cjenovnik za korišćenje morskog dobra uticati na cijene usluga na plažama, plažnog mobilijara, hrane i pića, te da će se to uveliko odraziti na turističku sezonu.

Načelnik službe za kontrolu morskog dobra Srđan Radić, je s druge strane,  gostujući na TV Vijesti u emisiji Boje jutra, kazao da bi pitao korisnike da li su oni podizali cijene svojih usluga od 2019. godine.

„Ogromne su promjene cijena plažnog mobilijara na nivou cijelog primorja u proteklom periodu. Na osnovu preporuke DRI mi smo povećali cijene za 30 odsto dok je stopa inflacije od 2019. bila 40 procenata. Zbir početnih naknada na poslednjem tenderu bio je 9,5 miliona eura dok je na ovom javnom pozivu 13,5 miliona“, kazao je Radić.

Malo se govori o tome koliko je državne teritorije zauzeto bespravno. Na plažama se vodi neki paralelni  život bez ikakve kontrole. Plažni barovi pretvaraju se u restorane i diskoteke. Zakupci koriste mnogo više prostora nego što je ugovorom predviđeno i ne ostavljaju slobodan dio pijeska bez mobilijara.

„Komisija Morskog dobra koja je radila program privremenih objekata i Atlas crnogorskih kupališta, i snimila cijelu obalu, ustanovila je da zakupci koriste mnogo veću površinu kupališta, od one koja je u ugovorima. Na primjer, plaćali su oko 10.000 m2 a koristili preko 20.000 kvadrata. To je naslijeđen stari sistem“, naveo je Radić.

On je iznio podatke kako ni postojeći objekti ne odgovaraju onima iz ugovora. Obilaskom terena ustanovljeno je da to više nisu plažni barovi sa terasom nego ogromni ugostiteljski objekti, restorani od po 1.000 kvadrata sa terasama do 2.000 m2. I to se godinama tolerisalo.

Crnogorske plaže pretvorene su u zonu ekskluzivnog biznisa koji se mjeri desetinama miliona eura. To se vidi po cijenama zakupa pješčanih kvadrata koje se licitiraju. Najveći prihod donosi 13 kilometara duga Velika plaža u Ulcinju, podijeljena na 32 kupališta. Pojedina kupališta kreću u nadmetanje sa početnom cijenom od  124.000 eura, ostala po nekoliko desetina hiljada eura, na godišnjem nivou.

Budvanske plaže, u odnosu na povšinu parcela, imaju veće cijene. Sto dužnih metara bečićke plaže blizu Rafailovića, startuje sa početnih 77.730 eura. Zanimljivo je da ostrvo Sv. Nikola učestvuje na tenderu sa 6 kupališta. Jedna od plažica najvećeg ostrva na Crnogorskom primorju, dužine 212 metar, površine 7,5 m2, licitaciju počinje sa 38.493 eura za jednu turističku sezonu.

Branka PLAMENAC

Bojkot u Ulcinju

U  Ulcinju se nalazi čak 56,3 odsto teritorije kojom gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. Ulcinjani već tri decenije negoduju zbog postojanja te institucije koje je bilo, kako navode, slivnik za legalno isisavanje novca iz te opštine.

Raniji predsjednik Opštine Omer Bajraktari je u aprilu prošle godine Ustavnom sudu uputio Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o morskom dobru. Na odluku najviše pravne institucije u državi se još čeka.

“Za tri decenije je Morsko dobro prihodovalo iz Ulcinja 50 miliona eura, a uložilo jedva 3-4 miliona. I  to što je investirano, urađeno je polovično“, kaže predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka.

Posebno se ukazuje na činjenicu da se već godinama vrši rekonstrukcija Velike skele ispod  ulcinjskog Starog grada, koja još nije završena, kao što se, na primjer, stalno tvrdi da će se obaviti uređenje pješačke staze od hotela “Albatros” prema Velikoj plaži, kroz Borovu šumu.

U Ulcinju je na poziv nevladinih organizacija i udruženja prošle sedmice zbog Vladninog predloženog Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra u opštini Ulcinj do 2028. godine bio organizovan i protesni skup, prijetilo se blokadama. Lokalna samouprava je iskazala nezadovoljstvo i  istakla da poslanik Albanske alijanse više neće podržavati Vladine predloge u Skupštini. To, međutim,  nije pokolebalo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.  Kao ni to što je potpredsjednik Vlade Nik Đelošaj najavio da će Predsjedništvo Albanskog foruma do kraja ovog mjeseca zbog tendera za ulcinjske plaže odlučiti da li će ovaj politički savez ostati u Vladi Milojka Spajića ili će je napustiti.

Svi objekti na državnoj imovini su precizno izmjereni, cijene zakupa  povećane, pa će se od ovog tendera inkasirati bar dva puta više novca  nego godinu ranije. U Ulcinju se, međutim, strahuje da će se  nakon toga cijene usluga neminovno povećati, što bi moglo dodatno ugroziti konkurentnost ove destinacije.

Mustafa CANKA