Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OTKAZI NA UNIVERZITETU ZBOG DUPLOG ZAPOŠLJENJA: Kad profesori varaju

Objavljeno prije

na

Monitor o tome piše odavno: kako su se profesori Univerziteta Crne Gore, nezakonito – kršeći Zakon o radu, uhljebili na više fakulteta istovremeno, u više država zasnivajući stalni radni odnos. Centar za građansko obrazovanje (CGO) takođe, duže vremena, upozorava na ovu praksu. U velikom broju slučajeva narečeni profesori-prestupnici su neki od najprepoznatljivijih profesora obuhvaćenih okom javnosti. Zamislite profesori, oni koji trebaju biti primjer, so zemlje, krše zakone. Šta onda očekivati od ostalih?

Prvo je, marta ove godine, po prijavi CGO-a podgoričko tužilaštvo pokrenulo provjere radnih angažmana više profesora Univerziteta Crne Gore za koje je postojala sumnja da su puno radno vrijeme zaposleni i na univerzitetima u regionu. Među njima je o i profesor Filozofskog fakulteta Srđan Vukadinović, koji se u tom kontekstu spominje duže vrijeme. I mediji iz BiH svojevremeno su pitali da li je moguće da Vukadinović, čija je supruga Nađa Avdibašić-Vukadinović u to vrijeme bila ministar obrazovanja Tuzlanskog kantona, može biti stalno zaposlen u dvije države.

Na pitanje Vijesti da prokomentariše pomenuto Vukadinović je tada odgovorio: ,,Savršeno me krivična prijava ne tangira nimalo, jer je sve u duhu zakona”.

Vukadinovićeva nadređena, nova rektorka Radmila Vojvodić ne misli tako: profesori Slavica Perović, Mihailo Mijanović i Srđan Vukadinović dobili su otkaze na Univerzitetu, zbog duplog angažmana. Vukadinović, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, u isto vrijeme bio je i redovni profesor i prodekan za nastavu i studentska pitanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Mijanović je, u periodu kada je bio prodekan za finansije na Filozofskom fakultetu, bio u stalnom radnom odnosu na Fakultetu za fizičko vaspitanje u Banjaluci. Profesorica Instituta za strane jezike Slavica Perović već duže je zaposlena i na Fakultetu za pravne i poslovne studije u Novom Sadu.

CGO je ranije podnio krivičnu prijavu i protiv profesora Borisa Brajovića i Rašida Hadžića, zbog istoga. Prema podacima CGO-a Brajović, koji je redovni profesor Filozofskog fakulteta, zaposlen je takođe i na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Foči. Tamo je bio i dekan. Hadžić prodekan nikšićkog Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, zaposlen je i na Fakultetu za biomedicinske nauke Univerziteta u Novom Pazaru. Tužilaštvo provjerava još dvadesetak profesora Univerziteta, za koje se sumnja da su puno radno vrijeme zaposleni i na univerzitetima država regiona.

Iz CGO-a su pobrojali i sa kojih ovdašnjih fakulteta profesori najviše krše spomenute zakonske norme, ali i na kojim fakultetima, preovladavajuće, u inostranstvu pronalaze drugi stalni radni status. Ispostavilo se da najviše (nezakonitih) angažmana je sa: Filozofskog fakulteta – šest, po dva sa Instituta za strane jezike, Fakulteta likovnih umjetnosti, Ekonomskog fakulteta i Biotehničkog i po jedan sa Medicinskog i Mašinskog fakulteta.

Profesori sa pomenutih univerzitetskih jedinica dominantno imaju dodatne, a neodobrene, angažmane na: Univerzitetu u Istočnom Sarajevu (8), zatim na Fakultetu za pravne i poslovne studije u Novom Sad, Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, Univerzitetu Mediteran, Univerzitetu u Banjaluci, Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, Univerzitetu u Nišu i Panevropskom Univerzitetu Apeiron u Banjaluci, a jedan broj ima nejasne angažmane u drugim pravnim subjektima u Crnoj Gori.

Jedan od najzapaženijih primjera bio je onaj metodologa Miloša Bešića. On je, prije nego je – nakon pritisaka javnosti – napustio FPN, kršio Zakon o radu obje države u kojima je zasnovao stalni radni odnos: ni po zakonu Srbije, ni po zakonu Crne Gore nije dozvoljeno da ista osoba bude u punom radnom vremenu (40 sati sedmično) zapošljena kod dva poslodavca, bez obzira da li su oba poslodavca iz Crne Gore ili je samo jedan sa sjedištem van Crne Gore. Bešić je istovremeno stalno zaposlen (sa punim radnim vremenom) na FPN u Podgorici (od 2007. godine) i u Beogradu (od 16. 10. 2010. ). Na oba Univerziteta po osnovu ugovora na pet godina.

Bešić je dva puta bio duplo zapošljen, u dva navrata je kršio zakon po istom principu: od 2007. do 2009. godine istovremeno je bio zapošljen u Podgorici i Kruševcu, dok je od 2010. do odlaska sa FPN-a, istovremeno bio zapošljen u Podgorici i u Beogradu.

Sagovornik Monitora, profesor Univerziteta Crne Gore, koji je insistirao na anonimnosti smatra da iako treba pohvaliti potez nove rektorke ali ipak treba biti oprezan jer je ovo djelić nezakonitosti na Univerzitetu. ,,Nezakonito dvojno zaposlenje je ništa u odnosu na sumnje u finansijske malverzacije na Univerzitetu, na univerzitetskim jedinicama. To pothranjuje i netransparentno vođenje finansijske politike, što je nečuveno u demokratski uređenim državama.”

DALIBORKA ULJAREVIĆ, DIREKTORICA CGO
Dupli angažmani su vrh ledenog brijega

MONITOR: Kako komentarišete otkaze na Univerzitetu nakon što je dokazano da su pojedini profesori pored radnog angažmana na Univerzitetu bili i u stalnom radnom odnosu i na univerzitetima država regiona?
ULJAREVIĆ: Radi se o kršenju zakona koje mora biti adekvatno sankcionisano. Osim što je u sukobu sa zakonom ova praksa je u sukobu i sa logikom i naukom, jer nije moguće da jedna osoba bude paralelno na dva različita mjesta izvodeći nastavu, a što nije prirodno moguće ne može biti ni pravno moguće. Radi se i o kršenju internih akata UCG, kao i etičkih normi koje dovode u pitanje dostojnost predavača u akademskim ustanovama, njihovo poimanje društvenih vrijednosti i transfer tih vrijednosti na studente. Društvo koje ima problem poimanja vrijednosti u akademskim krugovoma ima veliki problem sa stvaranjem perspektive. Sklono je podaništvu i političkom sljepilu, a posljedice su teške i dugotrajne, i mi ih svi trpimo.

MONITOR: Koliko je ova praksa dvojnog zaposlenja uzela maha na Univerzitetu?
ULJAREVIĆ: Teško je doći do preciznim podataka i mi u CGO-u svaki slučaj pojedinačno obrađujemo i dokumentovano podnosimo rukovodstvu UCG, a nekoliko tih slučajeva obrađuje i Tužilaštvo. Radi se o jednom od pojavnih oblika urušenih društvenih normi i iskrivljenog doživljaja uspjeha, a sažima se u frazi ,,snašao se”. Posebno je zabrinjavajuće kad ovakva praksa pusti svoje korijene u akademskoj zajednici. Umjesto da se sa UCG čuo jasan glas otpora provincijalnom cunamiju i stalo u odbranu poštovanja zakona i pravila te institucije, a time i njenog kvaliteta i digniteta, mi smo dobili akademske tezge kao izraz artikukulacije parcijalnog interesa.

MONITOR: Koja su Vaša očekivanja u narednom periodu?
ULJAREVIĆ: Stvari su pomjerene sa mrtve tačke, a trebale su nam godine mukotrpnog rada da se to desi. Nemam iluziju da će nekolika otkaza riješiti stanje u visokoškolskim ustanovama, ali proces je počeo. Brojne su nepravilnosti u sistemu visokog obrazovanja, taj sistem mora početi da se liječi, to će zahtijevati još dosta napora, a izazivaće sigurno i brojne otpore.

MONITOR: Ima onih koji sumnjaju da je nova rektorka ovim potezom samo zamaglila oči javnosti sa drugih sumnjivih rabota?
ULJAREVIĆ: Treba pošteno naglasiti da je rektorka Vojvodić napravila hrabar potez. Mnogi od ovih slučajeva bili su i ranije poznati rukovodstvu UCG koje nije smjelo ili htjelo da se time bavi, zbog čega je CGO i podnio krivičnu prijavu protiv tog rukovodstva i po njoj se postupa. Brzo ćemo vidjeti dokle je rektorka Vojvodić spremna da ide. Dupli radni angažmani su samo vrh ledenog brijega. Moraju se još mnoga pitanja otvoriti, poput utvrđivanja autentičnosti određenih naučnih radova, finansijske kontrole fakultetskih jedinica i uspostavljanja odgovornosti tamo gdje se utvrde nepravilnosti, sankcionisanja različitih koruptivnih radnji zbog kojih najviše trpe studenti…To je težak posao, ali vraćanje ugleda Univerzitetu bio bi značajan korak za crnogorsko društvo.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo