Povežite se sa nama

MONITORING

OTIMAČINA HOTELA MOGREN: Bitka za lokaciju

Objavljeno prije

na

Nečuveni skandal oko nasilnog preuzimanja hotela Mogren, uz pomoć pripadnika interventne jedinice MUP-a Crne Gore uzdrmao je u srijedu ujutro Budvu. U poznatom budvanskom hotelu, u neposrednoj blizini Starog grada, odigravala se na početku radnog dana prava drama, u kojoj su brojni pripadnici policije brutalno istjerali na ulicu oko stotinu radnika hotela, kako bi omogućili službenicima turističke inspekcije da zapečate i zatvore hotel u špicu sezone.

Scene ispred starogradskih zidina podsjećale su na one iz akcionih filmova. Hotel je okupirala policija uz logistiku marice, vatrogasnih kola i kola hitne pomoći.

Radnici su polijegali po podu hotelskih prostorija odbijajući da napuste hotel, uzvikujući „Hotel je naš ne damo ga”, „Lopovi, lopovi”, „Hapsite Marovića a ne nas”, „E viva Montenegro”, što im nije pomoglo, jer ih je policija uz grubu primjenu sile izbacila iz hotela, dok su oni najuporniji privedeni u policijsku stanicu.

Turističku inspekciju i policiju sačekali su transparenti izlijepljeni po fasadi hotela na kojima je pisalo „Maroviću zar ti nije dosta..” ili „Marović + Vuksanović = 200 porodica bez hleba”. Riječ je o Božidaru Vuksanoviću, direktoru Uprave za inspekcijske poslove.

Dok Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a zauzima funkciji predsjednika Odbora direktora Budvanske rivijere, vlasnika hotela Mogren.

Prestravljeni gosti kojih je u hotelu bilo oko 80, do kojih je dopirala vriska i galama radnika i policije, zaključali su se u svojim sobama čekajući objašnjenje o onome što se dešava. Bili su mahom stranci iz Amerike, Australije i Rusije. Neki su se obratili svojim ambasadama u Crnoj Gori u šoku od onoga što su doživjeli umjesto odmora.

Hotel je za kratko vrijeme ispražnjen i ubrzo zapečaćen, dok je svim zaposlenim, uključujući upravu hotela i vlasnika kompanije Merkur, Milana Mrvaljevića, ulaz zabranjen.

Na taj način je stavljena tačka na višegodišnji spor između Hotelske grupe Budvanska rivijera (BR) i kompanije Merkur sistem, koji se vodi oko zakupa i privatizacije jednog od najljepših budvanskih hotela.

Uznemirujuća i šokantna vijest ubrzo je obišla svijet. Šef recepcije u hotelu Ljiljana Samardžić kaže da su je tokom dana zvali njihovi stalni gosti iz raznih krajeva svijeta, iz Australije, Danske, Francuske, koji u hotelu Mogren ljetuju dvadeset godina zaredom, da pitaju šta se događa.

Građani Budve i mnogobrojni turisti zapanjeni su akcijom policije i načinom istjerivanja pravde između dojučerašnjih partnera, Budvanske rivijere i Merkura usred sezone.

Nakon pečatiranja hotel Mogren izgleda sablasno i zastrašujuće. Najpopularnija terasa na rivijeri, na kojoj mještani i turisti tradicionalno ispijaju najbolju tursku kafu sa lokumom, zatvorena je policijskim trakama koje su oblijepljene i oko cijelog hotela, kao oko minskog polja. Prava slika demonstracije moći i policijske države koja je obišla svijet. Države u kojoj pojedinac ma koliko bio u pravu, nema nikakve šanse protiv organizovane mreže interesno povezanih moćnika, uticajnih partijskih i državnih funkcionera i njima bliskih biznismena.

Priča o privatizaciji hotela Mogren je priča o namjenskim privatizacijama crnogorskih hotela koji su razdijeljeni među „prijateljima”, o tenderima koji se iz različitih razloga obaraju ukoliko ponuda projektovanog kupca ne bi bila prvorangirana.

Vlasnik kompanije Merkur, Milan Mrvaljević zakupio je hotel Mogren 1993. godine na period od 12 godina. Aneksima ugovora taj je rok produžen sve do 2013. godine. Partnerstvo Mrvaljevića sa Budvanskom rivijerom ničim nije narušeno sve dok on nije odlučio da učestvuje na tenderu za privatizaciju hotela 2002. godine.

Na licitaciji koju je organizovao Vladin Savjet za privatizaciju u oktobru 2002. godine ponude su dostavile dvije firme, Merkur sistem AD iz Budve i italijanska kompanija Agrituristica Lignano Sabbiadoro, iza koje je stajao kapital crnogorskog biznismena iz Novog Sada. „Italijani” su ponudili 650.000 eura, dok je ponuda Merkura iznosila 2,5 miliona eura.

Prihvaćena je ponuda Merkura pa je ugovor o kupoprodaji sklopljen u avgustu 2003.

Od tada za Mrvaljevića počinju stanoviti problemi koji su rezultirali time da kupoprodajna cijena za hotel nikada nije uplaćena, zbog čega je dva mjeseca kasnije ugovor jednostrano, voljom Budvanske rivijere, raskinut.

Merkuru su organizovane prepreke, počev od upisivanja tereta po osnovu restitucije na zahtjev bivših vlasnika, na do tada čisti posjedovni list, pa do odbijanja prodavca da otvori ESCROW račun u banci.

Sve je urađeno da se Merkur sistem onemogući da kao kupac uđe u posjed hotela.

Na odluku BR da raskine ugovor, Merkur odgovara tužbom u januaru 2004. godine. Ređaju se presude Privrednog suda koje u korist Merkura u dva navrata donosi sudija Dijana Raičković, da bi treću, isti sudija preinačio u korist Budvanske rivijere.

Tada kreće pritisak na zakupca da napusti hotel „koji drži bez ikakvog zakonskog ili ugovornog uslova”.

Bivši partneri vode više sudskih sporova oko prekida zakupa i obostranih potraživanja.

Budvanska traži iseljenje Merkura iz svih objekata koje drži na nezakonit način. Optužuje Mrvaljevića da ne plaća zakupninu koja je u međuvremenu povećana suprotno osnovnom ugovoru o zakupu. Sporovi još nijesu riješeni zato su u Budvanskoj rivijeri odlučili da Merkur istjeraju iz hotela na efikasniji način. Preko vazda uslužnog Ministarstva održivog razvoja i turizma.

U julu prošle godine sektor za turizam koji u okviru Ministarstva vodi Olivera Brajović, odbija zahtjev Merkura za izdavanje odobrenje za rad, koje je osporeno od strane titulara, Budvanske rivijere. Hotel Mogren od tada radi bez radne dozvole, na osnovu čega je Uprava za inspekcijske poslove, odnosno turistička inspekcija donijela rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti i pečaćenju hotela.

Milan Mrvaljević je kazao da ne zna zašto se hotel pečati te da pretpostavlja da se radi o ličnom interesu Marovića i Božidara Vuksanovića.

Epopeja oko otimanja već prodatog hotela trajala je duže od deset godina. Mali gradski hotel Mogren vrijedna je nekretnina koja je mnogima odavno zapala za oko. Smješten u blizini mora i Starog grada, na atraktivnoj, izuzetno vrijednoj lokaciji, predstavljao je dio hotelskog kompleksa Avala-Mogren.

Detaljnim urbanističkim planom DUP Budva-Centar na mjestu sadašnjeg troetažnog hotela ucrtana je kula od osam spratova. Nije poznato ko je naručio višespratnicu u kontakt zoni Starog grada i za koga se već duže vrijeme priprema ova ekskluzivna lokacija.

U gradu se spekuliše sa imenima pojedinih, vlastima bliskih biznismena, među kojima je i navodno i Dragan Perović, vlasnik hotela Astorija u Starom gradu. Možda zato što je već jedan objekat iz Merkurovog zakupa otišao u ruke njegovog sina Nikole Perovića. Riječ je o restoranu Plava školjka na Slovenskoj plaži, „na pjeni od mora”, koji je Merkur prošle godine vratio Budvanskoj rivijeri a ova prodala Peroviću.

Zanimljiv je profesionalizam državnih organa, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Uprave za inspekcijske poslove i MUP-a na obezbjeđenju zakonitosti kada je u pitanju hotel Mogren. Hotel je uz asistenciju 50 policajaca spektakularno zapečaćen, dok u njegovoj neposrednoj blizini, iza kapije Starog grada, godinama radi divlje izgrađen hotel Astorija, koji nema građevinsku dozvolu.

Kakvi se dvostruki aršini primjenjuju zavisno od toga ko je ko u Crnoj Gori, jasno se može sagledati na primjeru Astorije. Bespravno podignutom hotelu uz starogradske bedeme Republički zavod za zaštitu spomenika kulture izdalo je rješenje o rušenju, čisto reda radi, koje nadležne državne institucije i inspekcijske službe nisu ni konstatovale a kamoli sprovele u djelo. Hotelu bez građevinske dozvole tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić izdao je dozvolu za rad koja je uskraćena hotelu Mogren, iako uspješno radi od 1982. godine.

Ko igra po pravilima moćnika, na njega se zakoni i propisi ove države po pravilu ne odnose. Divlje zidaju gdje im padne na pamet, rade bez građevinske i upotrebne dozvole, duguju državi milione na ime poreza ili komunalija…. Ko iskoči iz šeme, prolazi kao Milan Mrvaljević.

Premijer neobaviješten

Povodom pečaćenja hotela Mogren premijer Milo Đukanović kazao je da je posao obavljen profesionalno. „Iz godine u godinu to je odlagano i uvijek bi se aktuelizovalo u sezoni gdje je Vladi i nadležnim inspekcijama podmetan argument – pa nećemo valjda sad u sred sezone… Nije fino gledati sve te slike u jeku sezone ali ne smijemo dozvoliti da državni organi budu uvučeni u igru koja znači izbjegavanje izvršavanja sudskih presuda”, poručio je premijer. Sudski sporovi između Merkura i BR nijesu okončani. Oduzimanje hotela obavljeno je po nalogu turističke inspekcije nakon što je hotelu uskraćena radna dozvola. Ako je sudski nalog bio u pitanju, iseljenje je trebao da obavi sud a ne turistička inspekcija.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo