Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSVRT NA 2023.: Đukanovićev odlazak

Objavljeno prije

na

Nakon poraza na predsjedničkim izborima Milo Đukanović se povukao i sa čela partije, čime je okončana jedna preduga vladavina

 

Početak 2023. dočekali smo u tradicionalno dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi – čekala se nova vlada, predsjednički i eventualno parlamentarni izbori, bez funkcionalnog Ustavnog suda. Milo Đukanović je i nakon trideset godina bio na čelu države. Bilo je samo izvjesno poskupljenje hljeba.

Kako je godina počela tako je i propao plan za rarješenje političke krize koji je predviđao novog premijera Miodraga Lekića. Uz međusobne optužbe vladajuće većine.

Nakon dočeka Nove u Institutu za bolesti djece od opekotina zadobijenih od pirotehničkih sredstava na liječenju je bilo 16 djece. Optimizmu nijesu išle u prilog informacije da dvije trećine građana Crne Gore zimi usljed zagađenja vazduha udiše otrov. Školski raspust je đacima produžen zbog  snijega i poboljšanja zimske turističke sezone.

U januaru je predsjednica Skupštine Danijela Đurović raspisala predsjedničke izbore za 19. mart. Jedan od budućih učesnika tih izbora, Milo Đukanović upravo se bio vratio sa novogodišnjeg slavlja u  mondenskom osmaralištu Sent Moric.

Iz Brisela su upozoravali na duboku  političku krizu, a premijer u tehničkom mandatu Dritan  Abazović se čudio: ,,Ja ne znam što se ovdje vanredno dešava“. ‘

Na sve češća upozorenja sa Zapada da je zemlja pred institucionalnim kolapsom, neki političari su predlagali da se sudije izvlače lutrijom, da bi se izbjegla politička trgovina.

Krajem februara, Skupština je izabrala troje, od četvoro nedostajućih, sudija Ustavnog suda čime je najviša sudska institucija  odblokirana nakon pet mjeseci. Izbor  Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić podržalo je više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije.

O Zakonu o oduzimanju imovine u kontinuitetu se priča i on se dorađuje ali do sada ništa od njega.

U februara je nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ušla u, sud, na čijem čelu je bila 14 godina, kao optužena. Razlog: kontrola optužnice koju je protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba podiglo Specijalno tužilaštvo. Izjavila je da je žrtva politike. Ubrzo je vijeće Višeg suda potvrdilo optužnicu SDT-a protiv Medenice i ostalih, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenja, produženo krivično djelo davanje i primanje mita…

Početkom godine država, tačnije Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju Kamenari-Lepetani. Pomorski saobraćaj, braće Ban, kojima je DPS-vlast omogućila ovaj milionski monopol, oštro su se protivili ovoj odluci.

Predsjednička kampanja se zahuktavala. Tradicionalne političke stranke udruženo su napale  Milojka Spajića, kome su ankete davale najviše šansi da uđe u drugi krug. Javnost je brujala da Spajić ima dva prebivališta u Pljevljima i Beogradu, i dva državljanstva – crnogorsko i srpsko. Spajić je to demantovao,  Državna izborna komisija, iako dvojno državljanstvo nije bilo prepreka nekim drugim kandidatima, u Spajićevom slučaju je tražila potvrdu iz Beograda koju je ekspresno i dobila. Nakon toga Spajića je diskvalifikovala iz izborne trke. Kandidovao se njegov partijski kolega Jakov Milatović.

Crna Gora, na papiru država socijalne pravde,  dočekala je  20. februar Dan socijalne pravde sa statistikom da  svaki četvrti građanin i svako treće dijete žive u riziku od siromaštva. Sve to pratile su i informacije o negativnom prirodnom priraštaju – pa je tokom 2022. bilo 132 više umrlih nego rođenih, najgore stanje je u Pljevljima i Nikšiću.

Obarali smo i rekorde. Cijene u Crnoj Gori su u martu bile tri puta skuplje od svjetskog prosjeka.

April je donio padavine.  U drugom  predsjedničkom krugu održanom  2. aprila Jakov Milatović osvojio je 58,88 odsto glasova i Milo Đukanović je nakon duže od tri decenije ostao bez državne funkcije. Nekoliko dana nakon poraza, Đukanović je  odlučio da napusti predsjedničku funkciju u DPS. Prije nego je otišao u političku penziju, Đukanović je raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.

Krajem marta uhapšen je pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević, zbog sumnje da je povezan sa grupom koja se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Monitor je pisao da je gotovo cijeli sektor policije, čiji je posao bio da suzbija organizovani kriminal, uhapšen pod sumnjom da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je ubijala ljude, švercovala i prodavala drogu, prala novac…

Krajem marta južnokorejski trgovac kriptovalutama Do Kvon uhapšen je na aerodromu u Podgorici. On se tereti za prevaru vrijednu 40 milijardi dolara, optužen je u Americi i Južnoj Koreji i zbog propasti dva digitalna tokena. U finišu izborne kampanje Kvonovo pismo u kojem se pominje Milojko Spajić je  otvoreno korišteno  da bi se uticalo na izborni rezultat, i spriječio uzlet PES-a. Tehnički premijer Abzović je sazivao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Početkom aprila Abazovićeva  smijenjena Vlada je smijenila direktora policije Zorana Brđanina. Iako su u Vladi znali da je zakon prekršen. Upravni sud je presudio da je ova smjena bila nezakonita, pa je Brđanin krajem godine vraćen na čelo UP.

Sredinom aprila uhapšen je gradonačelnik Budve Milo Božović, funkcioner DF,  uz sumnju da je počinio krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije i tri krivična djela – neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Navodno je sarađivao sa pripadnicima škaljarskog klana.

Skupštinska većina je u aprilu, na zahtjev SDT-a, skinula imunitet poslanicima i nekadašnjim ministrima iz redova DPS i SD Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću. Sumnjiče se da su zloupotrijebili službeni položaj kao članovi vladine komisije za dodjelu stanova i stambenih kredita.

U aprilu su protestovali glumci i umjetnici i uspjeli su da se izbore za povećanje zarada.  Anketa o dohotku stanovništva koja je rađena toga mjeseca pokazala je da 61 odsto građana jedva sastavlja kraj s krajem. Mediji su bili puni naslova o sklonosti ka luksuzu nove političke klase i novopostavljenih državnih službenika.

Promjena vlasti u Podgorici koja se čekala od oktobra 2022. desila se tek sredinom aprila, zbog izbornih žalbi koje su čekale deblokadu Ustavnog suda. Funkcionerka Pokreta Evropa sad Olivera Injac izabrana je za  gradonačelnicu Podgorice, a Jelena Borovinić-Bojović, iz Demokratskog fronta, za predsjednicu lokalnog parlamenta.

Prva polovina  godine obilovala je pričama o vršnjačkom nasilju.

Şredinom maja Kombinat aluminijuma, kojim upravlja Uniprom, ugasio je posljednjih 12 ćelija u Elektrolizi. Nakon 52 godine prestala je proizvodnja primarnog aluminijuma u Crnoj Gori.

U jeku izborne kampanje,  nova vlast je koristila državne resurse, zapošljavala i obećavala, obilato se hvaleći borbom protiv kriminala. Znakovito je bila samopromocija i u nazivu trajekta na liniji Kamenari-Lepetani  Nazvali su ga Ruka pravde.

Početkom juna odjeknuo je skandal: iz Ispitnog centra saopštili su da nemaju novca da ispune obećano i četiri mlada fizičara otputuju na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokio. Nakon javnog istupa roditelja, novac je nađen.

Zbog smanjenja plata i ignorisanja Ministarstva zdravlja i ministra Dragoslava Šćekića i tokom ljeta protestovali su izabrani ljekari. Protestovali su i roditelji čija su djeca dobila negativne ocjene na maturskom ispitu iz maternjeg jezika. Zbog prepisivanja oboreno je 553 maturanta. Pod pritiskom roditelja, Ministarstvo prosvjete, ministra Miomira Vojinovića, zakazuje novo testiranja, na kome prepisivači dobijaju visoke ocjene i šalje jasnu poruku da se varanje i dalje isplati.

Parlamentarni izbori održani su 11. juna. Glasalo je najmanje birača od uvođenja višestranačja 56,4 odsto. Najviše mandata osvojio je Pokret Evropa sad 24, Koalicija oko DPS-a 21 mandat, Za budućnost CG 13 mandata, koalicija Demokrata i URA 11 mandata, Bošnjačka stranka 6 mandata, koalicija SNP i Demos dva mandata, Albanski forum dva, po jedan mandat – HGI i Albanska alijansa. Parlamentarni status izgubili su  PZP i SDP.

Tokom juna u Mojkovcu su se bunili zbog namjere ponovnog otvaranja Rudnika Brskovo. Kompanija Tara Resources tvrdi da bi rudnik preporodio grad, a brojne NVO podsjećaju na svakovrsno trovanje koje je iza sebe ostavio nekadašnji rudnik.

Ekonomski memorandum za Crnu Goru objavila je u junu Svjetska banka. Po njemu, trebaće skoro 40 godina da prosječni dohodak građanina Crne Gore dostigne prosječne nivoe primanja u  EU. Američki časopis Forbs objavio je popis najboljih destinacija za život u penziji. Na prvom mjestu se našla Crna Gora, tačnije Boka Kotorska, u kojoj je za život mjesečno potrebno imati budžet od 2.600 eura.

Početkom ljeta se saznalo da su gotovo 30.000 eura, za godinu i pet mjeseci, potrošili na hranu i piće dva državna elektroenergetska preduzeća CEDIS i CGES. Samo dvije osobe iz rukovodstva ovih kompanija imale su trošak za iće i piće od blizu 15.000 eura.

Zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja crnogorske himne, tužilaštvo je, pod optužbom da je povrijedio ugled države, procesuiralo gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića. On se pravdao da je samo namještao kaiš, a pravosuđe mu je kasnije povjerovalo.

Krajem jula uhapšen je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović. Tereti se za zloupotrebu položaja i dijeljenje povjerljivih podataka  sa pripadnicima kriminalnih grupa specijalizovanih za šverc cigareta.

Vlada u tehničkom mandatu ni tokom ljetnjih vrućina nije prestajala sa samohvalom. Govorili su o rekordnoj sezoni, dok su se poslodavci žalili da nema radnika a turiste su dočekivali aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i ubitačne gužve od Ulcinja do kraja Boke. Lou kost kompanije su najavile ukidanje jeftinih letova iz Crne Gore. Sredinom avgusta otvorena je žičara Kotor Lovćen.

Školska godina je počela štrajkom upozorenja. Prosvjetari su tražili oslobađanje obrazovanja od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje, a ne socijalni budžet. Izračunali su i da funkcioneri samo na službena putovanja godišnje potroše četiri neizgrađene škole. Kako su počeli školsku, tako su i završili kalendarsku godinu – štrajkom. Traže da im vlada obezbijedi dogovoreno povećanje plata.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Sredinom septembra saznali smo da je neko iskopao tunel do depoa Višeg suda u kojemu se čuva dokazni materijal iz sudskih postupaka – od dokumenata do zaplijenjene droge i oružja. Mnoge je zabrinulo to što je u centru najvažnijih državnih institucije neko  uspio da mjesecima neopaženo kopa.  Što je nestalo iz depoa, koji nema sigurnosnih kamera, dugo se nagađalo. Zvaničnici su se slikali ispred rupe, a tunel je simbolično zatrpao Bemax sa kojim je protekla vlada bila u ,,ratu”. Niko iz vlasti nije ni ponudio ostavku.

Radnici Pošte su u oktobru stupili u generalni štrajk, koji je završen tako što su uspjeli da dobiju povećanje plata od 100 do 130 eura.

Monstatovo istraživanje o dohotku i uslovima života pokazalo je da siromaštvo prijeti svakom trećem djetetu, da je sa istim rizikom suočen  svaki peti građanin, a da više od dvije trećine građana može samo da sanja da sedmicu godišnjeg odmora provede van kuće.

Nakon  dugih pregovora, Skupština Crne Gore je u zoru 31. oktobra, nakon sjednice koja je trajala cijele noći, izabrala  Vladu premijera Milojka Spajića. Vladu je podržalo 46 poslanika iz redova Spajićevog Pokreta Evropa sad, partija nedavno rasformiranog Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije i albanskih nacionalnih partija.

Partije koje su izabrale Vladu imaju i svoje ministre u njoj, osim DF-a koji će u Vladu ući za godinu, po Sporazumu sa premijerom Spajićem.

Izborom Vlade, završen je tehnički mandat Vlade Dritana Abazovića, kojoj je još avgusta 2022. izglasano nepovjerenje. Kada i Vlada izabran  je i novi predsjednik Skupštine Crne Gore – Andrija Mandić.

Branislav Mićunović i Miodrag Daka Davidović našli su se sredinom novembra na crnoj listi osoba kojima su SAD uvele sankcije. Iz Evropske komisije stigao je još jedan izvještaj o nenapretku u EU integracijama. Pod posebnom kritikom našlo se pravoduđe.

Nakon dva odlaganja, političke partije su uspjele da se dogovore oko održavanja popisa koji je počeo 3. decembra. Da je dogovor moguć pokazao je i izbor u Skupštini CG sedmog sudije Ustavnog suda Faruka Rasulbegovića. Time je riješena višegodišnja kriza u najvišoj sudskoj instanci koji konačno radi u punom sastavu.

Krajem novembra saznali smo da je pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje Miljana Pavličić duže od deceniju radila i napredovala u službi sa lažnom diplomom. Ponovo je aktelizovana priča o ovoj pošasti uz ocjene da je u javnom sektoru preko 30.000 zaposlenih sa lažnim diplomama.

Na aferu lažnih diploma, nadovezali su se rezultati međunarodnog PISA testiranja koji su ponovo potvrdili da nam obrazovanje ne valja. Naši đaci postigli su rezultate gore od loših iz 2018. godine.

Glavni Specijalni tužilac Crne Gore Vladimir Novović dobio je početkom decembra nagradu američkog Stejt dipartmenta za borbu protiv korupcije. Nagradu pod nazivom ,,Šampion borbe protiv korupcije”, dodijelio je državni sekretar SAD Entoni Blinken.

Skupština Crne Gore izabrala je na sjednici 15. decembra Irenu Radović za guvernerku Centralne banke Crne Gore (CBCG). Ona će na tom mjestu naslijediti guvernera Radoja Žugića, kome je šestogodišnji mandat istekao u oktobru prošle godine. Radović se vraća u CBCG pet godina pošto je upravo na predlog Savjeta CBCG, kojim je predsjedavao guverner Žugić, nakon mobinga kojem je  dugo bila izložena,  smijenjena sa mjesta viceguvernerke jula 2018.

U Novu se ulazi sa predizbornim obećanjem da će Vlada godinu od preuzimanja vlasti ostvariti minimalnu penziju od 450 eura, prosječnu 600, minimalnu zaradu 700, a  prosječnu 1.000 eura, te omogućiti punu zaposlenost.

Za sada je izvjesno povećanje minimalnih penzija, od januara, na 450 eura. Kao i zaduženje od novih 650 miliona eura, uz obećanje da će se nastaviti izgradnja auto puta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo