Dometi referenduma u beranskom prigradskom naselju Beranselo, na kojem su mještani ove mjesne zajednice još jednom potvrdili svoje opredjeljenje da zabrane gradnju regionalne deponije na Vasovim vodama, daleko prevazilaze lokalne okvire. Mnogi smatraju da je ovo jedino slobodno izjašnjavanje ikada održano u Crnoj Gori. I jedino izjšanjavanje na kojima je za posljednjih dvadeset godina pobijeđen crnogorski režim. Aktivista nevladinog sektora i predstavnik Beranselaca na svim televizijskim duelima sa lokalnim i državnim moćnicima, Gojko Cimbaljević smatra da je ovaj referendum rezultat slobodnog građanskog aktivizma.

„Beranselci su odavno prošli sve ono što sada prolaze ostali građani Crne Gore u uličnim protestima. Oni su kroz građanski aktivizm za skoro dvije godine ostvarili stepen slobode i hrabrosti koji drugi tek treba da osvajaju. Na njihovom primjeru drugi mogu da se uče” – kaže Cimbaljević za Monitor.

On objašnjava zašto misli da je beranselski referendum najslobodnije i najdemokratskije izjašnjavnaje građana ikada održano na prostoru Crne Gore .

„Ovo izjašnjavanje je sprovedneo bez sredstava prinude. Nije bilo ni novca, a ni mogućnosti uticaja na glasače. Nije bilo kampanje ni medijskog pritiska. Mještani su se samoorganiozovali i samo pozvali na glasanje. Ko je izašao, izašao je. Zato je i rezultat takav. I sada se neko iz lokalne uprave, ko je bio dužan da taj referendum organizuje, a nije ga organizovao već opstruirao, ne priznaje rezultate. To je apsurd, moguć samo u nedemokratskim režimima kakav je crnogorski” – kaže Cimbaljević.

Referendum je, prema svim zakonskim pravilima i standardima, organizovala Mjesna zajednica, uz logostiku ekološke nevladine organizacije Ozon iz Nikšića. To je bio prvi referendum takvog tipa u regionu, koji je organizovala i sprovela jedna mjesna zajednica.

„ To govori da smo iskoračili u demokratiji daleko ispred naše šire sredine. Ovo je posljednje zakonsko sredstvo koje smo iskoristili, prije nego eventualno ponovo radikalizujemo proteste protiv izgradnje regionalne deponije na području naše mjesne zajednice” – kaže predsjednik MZ Beranselo Tiho Bogavac.

On napominje da mjesna zajednica ima statutarno pravo na organizaciju lokalnog referenduma, ukoliko se narušava životna sredina, kao što je to u ovom slučaju.

„Mi smo se pisanim zahtjevima obraćali Skupštini opštine, da oni organizuju referendum. Prvi put smo to učinili u novembru prošle godine, drugi put par mjeseci kasnije. Te zahtjeve je potpisalo mnogo više građana nego što je zakonski minimum, kada su oni dužni da po tome postupe. Oni nas nijesu udostojili ni odgovora” – kaže Bogavac.

U Mjesnoj zajednici Beranselo odlučili su nakon toga da o sopstvenom trošku preuzmu organizaciju referenduma. Fromirana su dva glasačka odbora za dva glasačka mjesta u naselju. Aktivisti iz sela došli su do ažuriranih biračkih spiskova prema kojima je pravo glasa u tom trenutku imalo 1171 punoljetnih Beranselaca. .

Pravo glasa iskoristilo je 626 punoljetnih građana, ili procentualno 53,45 odsto. Bez ikakve prinude. Od toga, na pitanje – da li ste za to da se na teritoriji MZ Beranselo gradi regionalna sanitarna deponija? – odrečno je odgovorilo 623 glasača. Samo dvojica su glasala za izgradnju deponije, dok je jedan listić bio nevažeći.

Nevladina organizacija Ozon iz Nikšića napravila je radi transparentnosti video zapis čitavog toka referenduma, ali i sedamnaestominutni dokumentarni film koji gledaoce vodi kroz sva dešavanja u Beranselu, od početaka pobune, prije dvije godine, do danas.

„Ovo što su uradili mještani Beransela nije uradio još niko u regionu. Ovo je bio prvi referendum takve vrste. Za nas u Ozonu ovo je bilo novo iskustvo, i mi smo ponosni što smo od početka predstavljali logističku podršku Beranselcima, u smislu poznavanja zakona i primjene propisa. Ponosni smo što smo im pomogli i da ovaj referendum organizuju na zakonit način. Tome ne može niko ništa da prigovori” – kaže za Monitor direktor ove nevladine organizacije Aleksandar Perović.

Ovih dana taj dokumentarni film će biti predat domaćim i međunarodnim institucijama iz oblasti ekologije i ljudskih prava.

„Film i rezultate referenduma uputićemo i svim ambasadama u Crnoj Gori, čije zemlje su potpisnice Arhuske konvencije. Državi Crnoj Gori su usta puna Arhuske konvencije, a ništa ne čine da je sprovode. U slučaju Vasovih voda, Arhuska konvencija je prekršena u svim elementima” – rekao je Perović.

Mještani Beransela su organizaciji referenduma pribjegli nakon što su u proteklih skoro dvije godine tri puta blokirali odvoz smeća na divlju deponiju Vasove vode, a sva tri prostesta su okončana upotrebom sile od strane vlasti. Prvi protesti počeli su u novembru 2010. godine. Ta blokada je razbijena donošenjem privremenih mjera. Kada je Viši sud oborio tu odluku, uslijedila je druga blokada krajem te godine, doček Nove godine na deponiji i dvanaest dana agonije za komunalce.

Lokalne vlasti su poslije neuspjelih pregovora i ubjeđivanja podnijele novu tužbu, „za smetnju posjeda” protiv MZ, Savjeta i 45 građana. Osnovni sud je tužbu protiv MZ i Savjeta odbacio, dok je dvanaestorici mještana, uz odugovlačenje sudskih procesa, prvostepeno zabranjeno da se dalje okupljaju na deponiji i ometaju odlaganje otpada. Na kraju su, poslije maksimalnog maltretiranja po sudovima, i tih dvanaest „žigosanih” oslobeđeni.

Treća i posljednja blokada odigrala se u maju prošle godine i ponovo je okončana primjenom policijske sile.

Početak priče o Vasovim vodama je medijska faktografija – američki državljanin porijeklom iz Beransela Jovan Lončar, cijepanje bilborda sa fotografijom Vasovih voda i pitanjem – dokle? Na Vasovim vodama je, u međuvremenu, napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore, gdje je odloženo najmanje pola miliona tona otpada, uključujući i opasni medicinski. Zakon je jasan: ako se opasni otpad pomiješa sa komunalnim, sav otpad postaje opasan.

Opštinskim vlastima su u međuvremenu propali svi planovi i svi tenderi za izbor partnera koji bi eventualno gradio sanitarnu deponiju na ovom mjestu. Istekle su im sve dozvole i saglasnosti. Komunalno preduzeće, tako, još od 2009. godine, kada je istekao privremeni ugovor napravljen nezakonito sa drugom mjesnom zajednicom, faktički nelegalno odlaže otpad na ovom mjestu. Beranselo je privuklo pažnju crnogorske javnosti i postalo, kako kažu mještani, „simbol otpora bezakonju”. Njihov transparent sa natpisom „Beranselo je demokratija”, vijori se na svim MANS-ovim protestima. Zbog svega što su kroz građanski aktivizam učinili, direktoraca MANS-a Vanja Ćalović je, obilazeći sjever države, razgovarala sa Beranselcima, obećavajući im podršku u domaćim i međunarodnim krugovima.

Ovih dana postala je pravosnažna presuda po kojoj lokalne vlasti moraju o sopstvenom trošku vratiti Jovanov bilbord na isto mjesto sa kojeg su ga vatrogasci po nalogu gradonačelnikovog brata pocijepali, što je bilo inicijalna kapisla za sve što će se kasnije dešavati. Ko kaže da nijesu učinili ništa korisno? Da nijesu pocijepali bilbord, ne bi bilo ove male oaze demokratije.

Tufik SOFTIĆ