Povežite se sa nama

OKO NAS

OSTAVKA DUŠANA RADOVIĆA KRUŠA: Igra vlasti

Objavljeno prije

na

,,Nije mi preostalo ništa drugo nego da odbijem nametnutu igranku koja se vodi po pravilima, promijenjenim preko noći, a u kojoj najviše gube grad i građani”, time je lider Izbora Dušan Radović Krušo zaključio svoje pismo – ostavku na mjesto direktora Agencije za izgradnju i razvoj grada.

Radović se međutim tog mjesta morao odreći svakako, ukoliko je želio ostati odbornik u lokalnom parlamentu, jer je kako Monitor nezvanično saznaje, Komisija za sprečavanje sukoba interesa odgovorila da odbornici ne mogu biti direktori, ali ni vršioci dužnosti direktora u preduzećima i ustanovama koje je osnovala Opština.

Radović je u pismu naveo da se ne poštuje program Izbora i njegovi principi u vršenju vlasti, da je izbor kadrova neprofesionalan i netransparentan, da ima nepotizma.

Ustvrdio je da je na djelu razbijanje Izbora i da članovi te grupe građana razgovaraju sa opozicijom i DPS-om o prekomponovanju vlasti.

,,Obećali smo da neće biti nepotizma, a ima ga među članovima Izbora”, istakao je uz tvrdnju da je neiskren odnos predsjednika Opštine Herceg Novi Nikole Gojkovića i pojedinih ostalih članova Izbora prema sopstvenom odborničkom klubu. On u svom obraćanju smatra i da sadašnji, nekompetentan i nestručan tim u izvršnoj lokalnoj vlasti i ne može i neće doprinijeti razvoju grada.

Po mišljenu poznavalaca političkih prilika u Herceg Novom, Radovićevo pismo je promišljen korak da prvi zada udarac svojim partijskim kolegama u Izboru, u kojem praktično od početka vršenja vlasti postoje dvije struje – jedna naklonjena lideru Izbora i druga naklonjena Gojkoviću. Krušo je, po njima, u stvari preduhitrio suprotnu struju.

Prvi jasno vidljivi i praktično javno prikazan sukob u okviru Izbora bilo je povlačenje sa dnevnog reda sedmog zasjedanja SO Herceg Novi, tačke Predlog rješenja o imenovanju Glavnog administratora. Za to mjesto kandidat je bio iz DPS-a.

,,Bio sam odsutan i kada sam čuo za to i odabir kadrova za još dva mjesta koja bi trebalo da se daju Izboru, nazvao sam Tamaru (Tamara Vujović, potpredsjednica Opštine ispred Izbora) i pitao je zašto ja nisam bio sa tim upoznat‚”, kazao je Radović tada u nezvaničnom razgovoru sa novinarima i dodao: ,,Ma smijeniću je”. Nekoliko dana prije toga Radović je od Slobodana Popovića preuzeo mjesto direktora Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, a za savjetnika postavio Vladimira Mračevića bivšeg savjetnika Dejana Mandića.

Prema nekim navodima, do sukoba i cijepanja na dvije struje u Izboru je došlo jer predsjednik Opštine Gojković nije želio da postavi Radovićev kadar na čelne funkcije u javnim preduzećima.

Prvi čovjek Herceg Novog je za Monitor dan prije nego je Radović javno istupio

rekao da su oni u Izboru ,,neiskusni u političkom radu, i normalno je da dođe do nekih nesuglasica”. Dodao je da to pokušavaju riješiti unutar Udruženja i da ne vjeruje da će doći do podjele.

Uslijedilo je pismo ostavke. Gojković je odbacio sve Krušove tvrdnje, i kazao da je to naveo unutrašnja stvar Izbora, da se to ne rješava iznošenjem u javnost već razgovorom unutar partije.

,,Izbor treba da nađe snage da ovo prevaziđe. Pozivam osnivače Izbora da saopšte svoj sud o tome. Nikad nijesam bio neiskren prema odbornicima i članovima Izbora. Nastojao sam da se problemi riješe dogovorom i unutar našeg Udruženja. I dalje mislim da je to moguće”, sa pomirljivim tonom saopštio je Gojković. Većina vodećih ljudi Izbora navodno je ogorčena Radovićevim potezom. Oni to smatraju njegovim markentinškim činom.

Predsjednik Skupštine opštine, Andrija Radman iz DPS-a tvrdi da koalicija nije ugrožena. On nije želio da komentariše tvrdnju Radovića da je na djelu razbijanje Izbora jer pojedini njegovi članovi razgovaraju o prekomponovanju vlasti sa dijelom odbornika dijela DPS-a i opozicije. A kompletna novska opozicija se ograđuje od navoda da je bilo razgovora sa DPS-om i tvrdi da pismo Kruša pokazuje da vladajuća koalicija ne funkcioniše, zbog čega su neophodni novi lokalni izbori.

,,Zarad prekomponovanja političke scene, što se tiče SDP-a, nikakvih razgovora nije bilo. Bilo bi dobro da sada dođe do raskida koalicije, jer ova vlast se nije pokazala kao valjana da može grad izvlačiti iz stanja u kome se nalazi”, kazao je predsjednik OO SDP Dragan Šimrak.

Radović je od samog starta vršenja koalicione vlasti u Herceg Novom, permanentno prijetio DPS-u da će raskinuti koaliciju ukoliko se ne zaustavi privatizacija Instituta dr Simo Milošević Igalo”. Ništa.

U SNP-u smatraju da se radi o igri vlasti. ,,Zašto se ova Radovićeva izjava pojavljuje par dana prije održavanja vanredne sjednice SO na kojoj će se raspravljati o Institutu Igalo. Da li se možda nekome pruža alibi za neki drugi manevarski prostor?! Mnogo veću težinu bi imalo da je Radović podnio ostavku na mjesto odbornika u lokalnom parlamentu. Ništa novo nismo čuli od gospodina Radovića, a što se tiče SNP-a mi nećemo davati alibi Izboru za bilo kakvo neprincipijelno vršenje vlasti sa DPS-om, kao što to nismo htjeli ni u prethodnom periodu”, kazala je predsjednica OO SNP Danijela Đurović.

,,Saopštenje Radovića je početak nečega, ali ne znam da li je riječ o prekomponovanju na političkoj sceni. Ostavka na direktorsko mjesto ne povlači posebne konsekvence. U petak je sjednica SO o Institutu, a Radović će morati da obrazloži svoju izjavu posebno optužbe na račun prvog čovjeka grada i drugog na listi izbora Nikole Gojkovića. Mislim da će oni naći način funkcionisanja i da će grad i dalje tonuti jer nakon smjene vlasti u decembru nije pošao dobrim putem”, ocijenio je predsjednik OO Nove srpske demokratije Boris Seferović.

Ovih dana u fokusu je bilo i propadanje kompanija koje vodi Radović. Nedavno je prestala da radi i njegova Televizija Boka. Prema tvrdnjama zaposlenih u toj televiziji, Radović im je ostao dužan pet plata, a Hipotekarnoj banci nije vratio kredit u iznosu od 320.000 eura, zbog čega je banka za 6. jun i zakazala licitaciju za prodaju zgrada u kojoj je na glavnom gradskom trgu i bila smještena TV Boka. Početna cijena je 408.000 eura.

Skloniji teorijama zavjere ne odbacuju mogućnost da bi televizija mogla biti prebačena na budžete triju bokeljskih opština, a da za uzvrat Izbor podrži aktuelnu privatizaciju Instituta.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA  U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka 2020. godine šest pritvorenika oduzelo je sebi život u zatvoru u Spužu. Supruga Baranina Nenada Novovića, koji je 23. februara oduzeo sebi život u tom zatvoru, tvrdi da Uprava i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da to spriječe. Insistira da se sprovede detaljna istraga

 

 

Istraga o tome kako je 33.godišnji Baranin Nenad Novović 23. februara u spuškom zatvoru oduzeo sebi život  dok se nalazio u ćeliji koja je pod video nadzorom i dalje traje. Dok istražiteli ispituju da li u ovom slučaju ima propusta službenika zatvorskog obezbjeđenja,  Novovićeva supruga Kristina tvrdi da Uprava zatvora i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da spriječe samoubistvo. Kaže i da su ignorisali molbe da njenog supruga, koji je imao mentalnih problema, adekvatno liječe.

„Moj suprug je bio u teškom mentalnom stanju i ja sam više puta molila nadležne da mu pruže odgovarajuću medicinsku pomoć- ali moje molbe su ignorisane. Umjesto liječenja i zaštite, ostavljen je u jednokrevetnoj ćeliji, uprkos jasnim pokazateljima da je ugrožen. Njegov život ostao je u rukama institucija, a njihov nemar i nehumanost su ga koštali istog“, kaže ona.

Pojašnjava da su prvi put cimeri iz zatvorske ćelije primijetili da je Nenadu narušeno mentalno i fizičko stanje u aprilu prošle godine, te da su tada prvi put i tražili da ga posjeti stručno lice.

“Tada je prvi put psihijatar Nenada posjetio i zvao na razgovor. Saznanja su da je taj razgovor trajao minut i po i da je doktorica procijenila da je u pitanju sportista, što i jeste, moj suprug jeste bio sportista i dobar momak, ali i kroz posjete, kao i  momci koji su provodili sa njim 24 časa, vidjelo se da nešto nije u redu“, kaže ona. .

Objašnjava  da je nakon toga njen suprug promijenio sobu, ali da njegovi problemi nijesu prestali.

„Nenad  nije htio da izađe iz kreveta, nije htio da komunicira sa ljudima. Znam da je došlo i do sukoba u toj sobi. To psihičko stanje  kod njega ispoljavalo se vjerovatno kroz neki vid agresije, kaže Kristina Novović koja ističe da su ljekari bili upoznati da mu je potrebna pomoć te da zna da je i njen suprug sam tražio psihijatra jer je bio svjestan da mu je neophodno liječenje.

„Nemam uvid u te izvještaje,  odnosno šta je dobio od terapije. Međutim očigledno da terapija nije bila adekvatna čim je došlo do ovoga i očigledno i razgovori sa psihijatrom nijesu urodili plodom“, tvrdi Nenadova  supruga.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIRN:  ZLOČIN U BUKOVICI: Dugo čekanje na pravdu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon tri decenije ratni zločini u Bukovici kod Pljevalja i dalje bez pravnog epiloga, porodice žrtava i civilni aktivisti nezadovoljni reakcijom pravosuđa

 

 

Nikad mi neće jasno biti zašto je moj otac ubijen. Bilo mu je pogrešno ime po svemu sudeći“, kaže Vilha Đogo iz Bukovice kod Pljevalja koja danas živi u Mostaru.

Vilha Đogo je rođena u Crnoj Gori i bila je svjedok torture koju su od 1992. do 1995. paravojne, vojne i policijske formacije sprovodile na teritoriji Bukovice kod Pljevalja. U to vrijeme živjela je u selu Tvrdakovići u bukovičkom kraju.

Njenog oca Džefera Đoga (57)  15. juna 1993. godine ubio je pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) Majoš Vrećo na putu ka selu Potkruše kod Pljevalja. Pripadnici VRS Vrećo i Dragomir Krvavac, obojica iz Bukovice, fizički su maltretirali Đoga a onda mu naredili da legne potrbuške, nakon čega mu je Vrećo iz neposredne blizine ispalio tri metka u glavu. Tijelo pedesetsedmogodišnjeg Džafera Đoga kasnije je pronađeno prekriveno granjem.

Bukovica je planinsko područje u opštini Pljevlja uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom i obuhvata 37 sela, a tokom rata u Bosni i Hercegovini u bukovičkom kraju boravio je veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, policije Crne Gore i pripadnika paravojnih formacija.

Oni su, prema svjedočenjima stanovnika Bukovice koja su prikupili nevladine organizacije za ljudska prava, od 1992. do 1995. godine sprovodili kampanju mučenja, pljačke i zlostavljanja bukovičkih Bošnjaka.

Vilha Đogo podsjeća da se njihova porodična kuća nalazila na putu ka Foči u BiH, kao i da je na tom području bila locirana vojska.

„Policija nam je dva puta pretresala kuću. Oba puta je policija došla od prvog komšije pravoslavca. Moja i njihova majka su pili kafu. Ključ od kuće su ostavljali kod nas. I nakon 20 dana pošto je otac ubijen, neki ljudi su došli kod njih puštali muziku i pucali u vis“, tvrdi.

Prema podacima Udruženja prognanih Bukovčana od 1992. do 1995. na teritoriji Bukovice ubijeno je šest osoba: Džafer Đogo, Hajro Muslić (75) i njegov sin Ejub Muslić (28), Latif Bungur (87), Hilmo Drkenda (70)  i Bijela Džaka (70) dok su Himzo Stovrag (65) i Hamed Bavčić (76) izvršili samoubistvo zbog posljedica torture. Desetine stanovnika bukovičkih sela bili su fizički zlostavljani, 11 je oteto i odvedeno u Čajniče u BiH,  90 porodica je protjerano, a većina domaćinstva opljačkana.

Majoš Vrećo je jedini pripadnik vojnih i policijskih formacija koji je osuđen zbog zločina u Bukovici. Osnovni sud u Bijelom Polju osudio je Vreća na 4 i po godine zatvora, da bi Viši sud u Bijelom Polju u novembru 1994. preinačio kaznu na 14 godina. Tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović amnestirao je Vreća u decembru 2001. godine.

Dragomir Krvavac oslobođen je zbog neuračunljivosti, a ubistvo Džafera Đoga nije okarakterisano kao ratni zločin već kao ubistvo izvršeno iz niskih pobuda i zbog nacionalne mržnje.

„Nisam zadovoljna sa istragom o ubistvu moga oca. Sva istraga se svela na izvršioca ubistva, a saučesnici i oni koji su nagovarali da ga ubiju i koji su bili prisutni prilikom ubistva su oslobođeni“, tvrdi Vilha Đogo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U SLUČAJU UBISTVA LJUBIŠE MRDAKA I PLJAČKE POŠTE U NIKŠIĆU: Ubijanje pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sud i tužilaštvo prebacuju odgovornost za oslobađajuću presudu jedni na druge, supruga ubijenog Ljubiše Mrdaka saopštila je da su ovakvom presudom Ljubišu ubili drugi put

 

 

Oslobađajuća presuda za pljačku nikšićke pošte i ubistvo Ljubiše Mrdaka, koju je u utorak donio sudija podgoričkog Višeg suda Veljko Radovanović izazvala je burne reakcije i kritike na račuin bezbjednosnog i pravosudnog sistema Crne Gore. Zbog ovog djela se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću, koji su nakon izricanja prvostepene presude pušteni iz spuškog zatvora.

Iz obrazloženja presude sudije Radovanovića,  zaključuje se  da je istraga traljavo vođena, te da tokom istražnog postupka nijesu prikupljeni dokazi kojima bi se potvrdilo ono što je tužilaštvo tvrdilo – da su optuženi 20.novembra 2021.godine u Nikšiću počinili razbojništvo tokom kojeg su ubili radnika obezbjeđenja Pošte, Ljubišu Mrdaka.

Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.

„ Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu. Saslušano je na više desetina svjedoka, pregledano je na desetine sati video snimaka“, saopštio je sudija Radovanović. .

On je kazao da se iz optužnice nije moglo utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u Mrdaka.

„Stoji činjenica da je sud imao mogućnost da utvrdi pojedinačnu odgovornost optuženih što je i pokušao, preuzimajući istražnu ulogu, ali ni jedan od svjedoka nije mogao da prepozna optužene. Sud je imao u vidu sve dokaze podnesene od strane tužilaštva i navode odbrane. Sud smatra da se krivično pravna odgovornost nije mogla utvrditi na jasan i nedvosmislen način“,  kazao je između ostalog Radovanović u obrazloženju presude, navodeći propuste tužilačke istrage koja je, kako smatra, dovela do ovakve optužnice.

U obrazloženju oslobađajuće odluke sudija Radovanović je dodao i da su u pojedinim segmentima tvrdnje Višeg državnog tužilaštva ostale na nivou osnova sumnje a u nekim na nivou indicije ili čak ni na tome.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara
ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo