Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA ZA BIVŠEG GRADONAČELNIKA PODGORICE: Mugi, izvini

Objavljeno prije

na

Miomir Mugoša, čovjek od afera, što se tiče  ove  jedne procesuirane, može da odahne. Tužilaštvo je utvrdilo da je šteta u slučaju Carine pričinjena gradskoj kasi, ali ne i ko je za to odgovoran. Ko je odgovoran za ovakve optužnice i presude, tek treba da se utvrdi

 

Miomir Mugoša, DPS prvak, hirurg, bivši ministar, gradonačelnik i ambasador, ispunio je još jedno obećanje. U maju 2018, kada mu je počelo suđenje zbog zloupotrebe službenog položaja, kao gradonačelniku, u slučaju Carine, obećao je da će biti oslobođen. Tako je i bilo. Ove sedmice oslobođen je. Prvostepeno.

Nakon petogodišnje sudanije, vijeće sutkinje podgoričkog Višeg suda Vesne Pean nije našlo dokaze da je nekadašnji gradonačelnik Podgorice oštetio opštinsku kasu za 6,7 miliona eura, pa su ga prvostepeno oslobodili optužbi.

Obrazlažući odluku, sutkinja Pean je kazala da je optužba ostala u sumnji, te da sud nije našao dokaze da je Mugoša uticao na opštinske službenike da zemljište prodaju po cijeni od 165 eura po metru kvadratnom.

Saopštila je i da je sud utvrdio da je donošenju odluke o prenosu prava svojine na kompaniju Carine prethodila procedura koju su sprovodili službenici Glavnog grada, i da su svi koji su učestvovali u donošenju te odluke u svom  iskazu tvrdili da su postupali zakonito i da Mugoša nikada nije uticao na njih!

Prema optužnici koju je zastupala specijalna tužiteljka Sanja Jovićević, Mugoša je od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao službeno lice i javni funkcioner – gradonačelnik, zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem službenog ovlašćenja, pribavio drugom korist, a Glavnom gradu pričinio štetu. Tužilaštvo ga je teretilo da je prodao zemljište preduzeću Carine za 165 eura po metru kvadratnom, neposrednom pogodbom”, te na taj način pribavio kompaniji Carine korist od 6.723.194,85 eura, a Opštini Podgorica štetu u istom iznosu.

Pravosuđe je utvrdilo da je šteta napravljena ali ko je kriv, navodno ne može da se dokaže. Presuda Mugoši izazvala je oštre reakcije. Premijer Dritan Abazović rekao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, a funkcionerka Pokreta za promjene Branka Bošnjak poručila je da Mugoša mora da odgovara za taj i za mnoge druge poslove. Jedan od lidera Demokratskog fronta čestitao je Mugoši slobodu, dok je poslanik Demokrata Momo Koprivica presudu nazvao skandaloznom.

Fakti i dalje stoje. Sredinom 2007. Glavni grad je raspisao javno nadmetanje za parcelu od 15.205 kvadrata na Starom aerodromu. Najbolju ponudu, od preko 13 miliona, dale su Carine. Nakon što je prihvaćena ponuda Carina, iz ove kompanije obavještavaju Glavni grad da odustaju od kupovine. Da bi samo par nedjelja kasnije podnijeli zahtjev za kupovinu zemljišta neposrednom pogodbom. Objasnili su da žele da kompletiraju manju parcelu, koju su kupili 2002. godine, sa većom.

Mugoša, mjesec kasnije, prihvata zahtjev Popovića, i gradsko zemljište prodaje za dva i po miliona eura (165 eura po kvadratu). Cijena, koju je isti kupac ponudio na javnom nadmetanju, tako je oborena za skoro 11 miliona eura.

Ovaj ugovor je proglašen ništavnim odlukom Osnovnog suda, koju je potvrdio Vrhovni sud, 2010. godine, a na osnovu žalbe drugoplasiranog na javnom nadmetanju Veselina Šofranca. Gradonačelnik ne haje za pravosnažne presude, pa mimo znanja Skupštine Glavnog grada, oktobra 2011. godine, ponovo donosi istu odluku kojom se zemljište ustupa Carinama za dva i po miliona eura. Na cijenu ne utiče to što je, nakon prvog ugovora s Carinama, promijenjena i planska dokumentacija pa se na lokaciji predviđenoj za skladišta i servise, omogućava izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)  2007. podnosi krivičnu prijavu protiv Mugoše zbog nezakonite prodaje zemljišta Carinama, ali je tu krivičnu prijavu godinu kasnije odbacio Saša Čađenović. Posljednju krivičnu prijavu MANS je podnio 2012. godine protiv Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i primio mito. Prijavu su podnijeli i protiv vlasnika Carina Čedomira Popovića zbog sumnje da je dao mito.

Navodeći da su protiv njega podnijeli još dvije krivične prijave, istakli su da je Mugoša u SDT-u saslušan tek 2017. godine – punih deset godina nakon prodaje zemljišta Carinama.

Tužilaštvo je reagovalo nakon deceniju, pa je Mugoša saslušan 2017, a 2018. pokrenut je slučaj Carine.

„Ruka pravde još nije krenula. U Crnoj Gori još uvijek postoji selektivna pravda i bez obzira sa kakvim dokazima raspolažu i sudstvo i tužilaštvo, ukoliko imate dovoljno moći, možete sebi da pribavite jednu ovakvu presudu i pranje biografije“, komentariše za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Ono što su nesporne činjenice, bez obzira na to šta piše u presudi i na čemu se ona zasniva, jeste da je sporno zemljište prešlo u ruke kompanije Carine bez tenderskog postupka, na osnovu zaključka koji je donio Mugoša, u jednoj proceduri koja nije bila zakonita, ni transparentna. Kada smo dostavili nekoliko krivičnih prijava u ovom slučaju, istakli smo činjenicu da je kompletan posao urađen na osnovu zaključka tadašnjeg gradonačelnika. Postoje dokazi, koje bi neka revizija trebala da otkrije, zbog čega ih sud nije uvažio, ili zbog čega tužilaštvo više nije insistiralo na njima, za sada se ne zna“, ističe Milovac.

Pored MANS-a, i Demokrate su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. U toj partiji su izveli računicu – da je Glavni grad ušao u partnerstvo s privatnim investitorom, kao vlasnik zemljišta dobio bi u stambeno-poslovnom objektu od 72.238 metara kvadratnih, najmanje 20.000 kvadrata. Kako je minimalna prosječna cijena novoizgrađenog kvadrata u Podgorici 1.000 eura, Glavni grad je samo u ovom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

„Ne iznenađuje odluka Višeg suda, iz prostog razloga što je politika odavno umiješala prste u pravo i pravdu. Da je Miomir Mugoša bio nedodirljiv govori činjenica da je u slučaju Carine prvi put saslušan u SDT-u punih deset godina nakon što se desila prodaja zemljišta. Postupak je odugovlačen i trajao je četiri godine a epilog je oslobađajuća presuda, dakle, za štetu koju je pretrpio Glavni grad u iznosu od 6,7 miliona eura, nema odgovornih ali, nažalost ima zaštićenih“, kaže za Monitor poslanica Demokrata Zdenka Popović.

Pored Carina iz ove partije su tužilaštvu podnijeli i druge krivične prijave u kojima su tvrdili da je bivši gradonačelnik oštetio budžet. Odbačene su.

Popović podsjeća na neke od odbačenih prijava koje su podnijeli tokom 15-ogodišnje Mugošine vladavine gradom: „U slučaju Bazar, Glavni grad je oštećen za 1,6 miliona eura zbog nezakonitog oslobađanja kompanije Čelebić plaćanja komunalne takse, onako kako je to utvrdila Uprava lokalnih javnih prihoda. Grad je u ovom slučaju ostao i bez vrijednog prostora u tržnom centru Bazar. Slučaj Delte, Zlatice, Duvanskog kombinata, KAP-a, Limenke se nisu ni razmatrali. Kao ni to što je zbog bahatog i tvrdoglavog stava da  je gospodar života u Glavnom gradu, kada je kompaniji KIPS nezakonito stopirao izgradnju Tržnog centra, pri čemu je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 4,5 miliona eura“.

Niko, pa ni Mugoša, nije kriv što je Evropski sud za ljudska prava donio presudu da Crna Gora isplati materijalnu štetu kompaniji KIPS DOO u iznosu od 4,5 miliona eura. Vlasnik KIPS-a Risto Drekalović tužio je Crnu Goru zbog toga što mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. godine stopirao gradnju trgovačkog centra na Starom aerodromu. Nema krivaca, a mi plaćamo nečiju samovolju.

Monitorov izvor iz pravosuđa, koji je želio da ostane anoniman, kaže da je ovo još jedan šamar državi i pravosuđu. Tvrdi da je ključno pitanje da li je optužnica dobro sastavljena, ali dodaje i da ju je Viši sud prihvatio, te da je odgovornost na sebe tako preuzeo i ovaj sud.

„Godinama optužnice padaju, građani plaćaju naknadu štete, a tužioci ne odgovaraju nikome, već napreduju. Viši sud je potvrdio optužnicu, pa i on snosi dio odgovornosti, treba i to preispitivati“, navodi Monitorov izvor.

Dodaje i da je Vesna Pean sudila u sličnom predmetu slučaj Krimovica kada isto tako nije našla ništa sporno što je vrijedna zemlja uz obalu mora  prodata po cijeni od 7 maraka po kvadratu, iako se zemlja u zaleđu na istom lokalitetu prodavala znatno skuplje – po 150 maraka po kvadratu.

Zaključuje da se ovakav epilog mogao naslutiti i nakon reakcije Višeg suda kada Mugoša nije snosio nikakve sankcije jer je u hodniku ovog suda napao sudske vještake.

Mugoša je u septembru 2019. godine, po izlasku iz sudnice podgoričkog Višeg suda, prijetio vještaku Milenku Popoviću nakon što su on i njegov kolega, vještak Vukašin Đuričković na glavnom pretresu saopštili da ostaju pri nalazu da je bivši gradonačelnik Podgorice budžet oštetio za više od šest miliona eura.

Milovac podsjeća da je MANS podnio brojne krivične prijave protiv Mugoše koje su se, prije svega, odnosile na legalizaciju nelegalno podignutih zgrada. „U Podgorici gotovo da nije postojala višespratnica koja je sagrađena suprotno planu a da ona kasnije nije legalizovana. MANS je tada upozoravao da se proces prostornog planiranja odvija u skladu sa interesima investitora a ne interesa građana, javnog planiranja i onoga što propisuje zakon. Gotovo da ne postoji veća građevinska kompanija u Crnoj Gori koja je gradila na teritoriji Podgorice a da nije bila korisnik takve vrste usluga i samog gradonačelnika i tadašnjeg saziva skupštine Glavnog grada. Većina tih krivičnih prijava je ili ekspresno odbačena ili nikada nije ni otvoren, a došli smo u situaciju da je Mugoša za sve ono što je uradio na štetu Glavnog grada bio osumnjičen samo za taj jedan slučaj“.

MANS je zato tražio od v.d. vrhovnog državnog tužioca da ispita rad specijalne tužiteljke Sanje Jovićević koja je vodila postpupak ispred države u slučaju Carine.

Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović saopštila je da će se Specijalno državno tužilaštvo, kako su je informisali iz SDT-a, žaliti na odluku Višeg suda u predmetu Carine.

Dok se sve ne ispita, Mugoša čovjek od afera, što se tiče ove jedne procesuirane, može da odahne. Za sada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neforomalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo