Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA ZA BIVŠEG GRADONAČELNIKA PODGORICE: Mugi, izvini

Objavljeno prije

na

Miomir Mugoša, čovjek od afera, što se tiče  ove  jedne procesuirane, može da odahne. Tužilaštvo je utvrdilo da je šteta u slučaju Carine pričinjena gradskoj kasi, ali ne i ko je za to odgovoran. Ko je odgovoran za ovakve optužnice i presude, tek treba da se utvrdi

 

Miomir Mugoša, DPS prvak, hirurg, bivši ministar, gradonačelnik i ambasador, ispunio je još jedno obećanje. U maju 2018, kada mu je počelo suđenje zbog zloupotrebe službenog položaja, kao gradonačelniku, u slučaju Carine, obećao je da će biti oslobođen. Tako je i bilo. Ove sedmice oslobođen je. Prvostepeno.

Nakon petogodišnje sudanije, vijeće sutkinje podgoričkog Višeg suda Vesne Pean nije našlo dokaze da je nekadašnji gradonačelnik Podgorice oštetio opštinsku kasu za 6,7 miliona eura, pa su ga prvostepeno oslobodili optužbi.

Obrazlažući odluku, sutkinja Pean je kazala da je optužba ostala u sumnji, te da sud nije našao dokaze da je Mugoša uticao na opštinske službenike da zemljište prodaju po cijeni od 165 eura po metru kvadratnom.

Saopštila je i da je sud utvrdio da je donošenju odluke o prenosu prava svojine na kompaniju Carine prethodila procedura koju su sprovodili službenici Glavnog grada, i da su svi koji su učestvovali u donošenju te odluke u svom  iskazu tvrdili da su postupali zakonito i da Mugoša nikada nije uticao na njih!

Prema optužnici koju je zastupala specijalna tužiteljka Sanja Jovićević, Mugoša je od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao službeno lice i javni funkcioner – gradonačelnik, zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem službenog ovlašćenja, pribavio drugom korist, a Glavnom gradu pričinio štetu. Tužilaštvo ga je teretilo da je prodao zemljište preduzeću Carine za 165 eura po metru kvadratnom, neposrednom pogodbom”, te na taj način pribavio kompaniji Carine korist od 6.723.194,85 eura, a Opštini Podgorica štetu u istom iznosu.

Pravosuđe je utvrdilo da je šteta napravljena ali ko je kriv, navodno ne može da se dokaže. Presuda Mugoši izazvala je oštre reakcije. Premijer Dritan Abazović rekao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, a funkcionerka Pokreta za promjene Branka Bošnjak poručila je da Mugoša mora da odgovara za taj i za mnoge druge poslove. Jedan od lidera Demokratskog fronta čestitao je Mugoši slobodu, dok je poslanik Demokrata Momo Koprivica presudu nazvao skandaloznom.

Fakti i dalje stoje. Sredinom 2007. Glavni grad je raspisao javno nadmetanje za parcelu od 15.205 kvadrata na Starom aerodromu. Najbolju ponudu, od preko 13 miliona, dale su Carine. Nakon što je prihvaćena ponuda Carina, iz ove kompanije obavještavaju Glavni grad da odustaju od kupovine. Da bi samo par nedjelja kasnije podnijeli zahtjev za kupovinu zemljišta neposrednom pogodbom. Objasnili su da žele da kompletiraju manju parcelu, koju su kupili 2002. godine, sa većom.

Mugoša, mjesec kasnije, prihvata zahtjev Popovića, i gradsko zemljište prodaje za dva i po miliona eura (165 eura po kvadratu). Cijena, koju je isti kupac ponudio na javnom nadmetanju, tako je oborena za skoro 11 miliona eura.

Ovaj ugovor je proglašen ništavnim odlukom Osnovnog suda, koju je potvrdio Vrhovni sud, 2010. godine, a na osnovu žalbe drugoplasiranog na javnom nadmetanju Veselina Šofranca. Gradonačelnik ne haje za pravosnažne presude, pa mimo znanja Skupštine Glavnog grada, oktobra 2011. godine, ponovo donosi istu odluku kojom se zemljište ustupa Carinama za dva i po miliona eura. Na cijenu ne utiče to što je, nakon prvog ugovora s Carinama, promijenjena i planska dokumentacija pa se na lokaciji predviđenoj za skladišta i servise, omogućava izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)  2007. podnosi krivičnu prijavu protiv Mugoše zbog nezakonite prodaje zemljišta Carinama, ali je tu krivičnu prijavu godinu kasnije odbacio Saša Čađenović. Posljednju krivičnu prijavu MANS je podnio 2012. godine protiv Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i primio mito. Prijavu su podnijeli i protiv vlasnika Carina Čedomira Popovića zbog sumnje da je dao mito.

Navodeći da su protiv njega podnijeli još dvije krivične prijave, istakli su da je Mugoša u SDT-u saslušan tek 2017. godine – punih deset godina nakon prodaje zemljišta Carinama.

Tužilaštvo je reagovalo nakon deceniju, pa je Mugoša saslušan 2017, a 2018. pokrenut je slučaj Carine.

„Ruka pravde još nije krenula. U Crnoj Gori još uvijek postoji selektivna pravda i bez obzira sa kakvim dokazima raspolažu i sudstvo i tužilaštvo, ukoliko imate dovoljno moći, možete sebi da pribavite jednu ovakvu presudu i pranje biografije“, komentariše za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Ono što su nesporne činjenice, bez obzira na to šta piše u presudi i na čemu se ona zasniva, jeste da je sporno zemljište prešlo u ruke kompanije Carine bez tenderskog postupka, na osnovu zaključka koji je donio Mugoša, u jednoj proceduri koja nije bila zakonita, ni transparentna. Kada smo dostavili nekoliko krivičnih prijava u ovom slučaju, istakli smo činjenicu da je kompletan posao urađen na osnovu zaključka tadašnjeg gradonačelnika. Postoje dokazi, koje bi neka revizija trebala da otkrije, zbog čega ih sud nije uvažio, ili zbog čega tužilaštvo više nije insistiralo na njima, za sada se ne zna“, ističe Milovac.

Pored MANS-a, i Demokrate su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. U toj partiji su izveli računicu – da je Glavni grad ušao u partnerstvo s privatnim investitorom, kao vlasnik zemljišta dobio bi u stambeno-poslovnom objektu od 72.238 metara kvadratnih, najmanje 20.000 kvadrata. Kako je minimalna prosječna cijena novoizgrađenog kvadrata u Podgorici 1.000 eura, Glavni grad je samo u ovom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

„Ne iznenađuje odluka Višeg suda, iz prostog razloga što je politika odavno umiješala prste u pravo i pravdu. Da je Miomir Mugoša bio nedodirljiv govori činjenica da je u slučaju Carine prvi put saslušan u SDT-u punih deset godina nakon što se desila prodaja zemljišta. Postupak je odugovlačen i trajao je četiri godine a epilog je oslobađajuća presuda, dakle, za štetu koju je pretrpio Glavni grad u iznosu od 6,7 miliona eura, nema odgovornih ali, nažalost ima zaštićenih“, kaže za Monitor poslanica Demokrata Zdenka Popović.

Pored Carina iz ove partije su tužilaštvu podnijeli i druge krivične prijave u kojima su tvrdili da je bivši gradonačelnik oštetio budžet. Odbačene su.

Popović podsjeća na neke od odbačenih prijava koje su podnijeli tokom 15-ogodišnje Mugošine vladavine gradom: „U slučaju Bazar, Glavni grad je oštećen za 1,6 miliona eura zbog nezakonitog oslobađanja kompanije Čelebić plaćanja komunalne takse, onako kako je to utvrdila Uprava lokalnih javnih prihoda. Grad je u ovom slučaju ostao i bez vrijednog prostora u tržnom centru Bazar. Slučaj Delte, Zlatice, Duvanskog kombinata, KAP-a, Limenke se nisu ni razmatrali. Kao ni to što je zbog bahatog i tvrdoglavog stava da  je gospodar života u Glavnom gradu, kada je kompaniji KIPS nezakonito stopirao izgradnju Tržnog centra, pri čemu je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 4,5 miliona eura“.

Niko, pa ni Mugoša, nije kriv što je Evropski sud za ljudska prava donio presudu da Crna Gora isplati materijalnu štetu kompaniji KIPS DOO u iznosu od 4,5 miliona eura. Vlasnik KIPS-a Risto Drekalović tužio je Crnu Goru zbog toga što mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. godine stopirao gradnju trgovačkog centra na Starom aerodromu. Nema krivaca, a mi plaćamo nečiju samovolju.

Monitorov izvor iz pravosuđa, koji je želio da ostane anoniman, kaže da je ovo još jedan šamar državi i pravosuđu. Tvrdi da je ključno pitanje da li je optužnica dobro sastavljena, ali dodaje i da ju je Viši sud prihvatio, te da je odgovornost na sebe tako preuzeo i ovaj sud.

„Godinama optužnice padaju, građani plaćaju naknadu štete, a tužioci ne odgovaraju nikome, već napreduju. Viši sud je potvrdio optužnicu, pa i on snosi dio odgovornosti, treba i to preispitivati“, navodi Monitorov izvor.

Dodaje i da je Vesna Pean sudila u sličnom predmetu slučaj Krimovica kada isto tako nije našla ništa sporno što je vrijedna zemlja uz obalu mora  prodata po cijeni od 7 maraka po kvadratu, iako se zemlja u zaleđu na istom lokalitetu prodavala znatno skuplje – po 150 maraka po kvadratu.

Zaključuje da se ovakav epilog mogao naslutiti i nakon reakcije Višeg suda kada Mugoša nije snosio nikakve sankcije jer je u hodniku ovog suda napao sudske vještake.

Mugoša je u septembru 2019. godine, po izlasku iz sudnice podgoričkog Višeg suda, prijetio vještaku Milenku Popoviću nakon što su on i njegov kolega, vještak Vukašin Đuričković na glavnom pretresu saopštili da ostaju pri nalazu da je bivši gradonačelnik Podgorice budžet oštetio za više od šest miliona eura.

Milovac podsjeća da je MANS podnio brojne krivične prijave protiv Mugoše koje su se, prije svega, odnosile na legalizaciju nelegalno podignutih zgrada. „U Podgorici gotovo da nije postojala višespratnica koja je sagrađena suprotno planu a da ona kasnije nije legalizovana. MANS je tada upozoravao da se proces prostornog planiranja odvija u skladu sa interesima investitora a ne interesa građana, javnog planiranja i onoga što propisuje zakon. Gotovo da ne postoji veća građevinska kompanija u Crnoj Gori koja je gradila na teritoriji Podgorice a da nije bila korisnik takve vrste usluga i samog gradonačelnika i tadašnjeg saziva skupštine Glavnog grada. Većina tih krivičnih prijava je ili ekspresno odbačena ili nikada nije ni otvoren, a došli smo u situaciju da je Mugoša za sve ono što je uradio na štetu Glavnog grada bio osumnjičen samo za taj jedan slučaj“.

MANS je zato tražio od v.d. vrhovnog državnog tužioca da ispita rad specijalne tužiteljke Sanje Jovićević koja je vodila postpupak ispred države u slučaju Carine.

Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović saopštila je da će se Specijalno državno tužilaštvo, kako su je informisali iz SDT-a, žaliti na odluku Višeg suda u predmetu Carine.

Dok se sve ne ispita, Mugoša čovjek od afera, što se tiče ove jedne procesuirane, može da odahne. Za sada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo