Procesi traju godinama, kako zbog predugog izviđaja i istraga, tako i zbog čekanja na potvrdu optužnice pred sudovima, a potom i odlaganja sudskih ročišta u nedogled

Od oko 260 optužnica koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo od 2016. do kraja prošle godine, prema analizi Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), gotovo polovina nema ni prvostepeni sudski epilog. Dvadesetak optužnica još čeka na potvrdu, dok suđenja u više od 100 predmeta traju. Neka i godinama, bez naznaka da bi uskoro mogli stići do presude.

Istovremeno, nakon godina suđenja, nije rijetkost da optužnice rezultiraju oslobađajućim presudama „zbog nedostatka dokaza“, kao u slučajevima Telekom i Carine. Kada su, nedavno, sudska vijeća Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijeli prvostepene oslobađajuće presude za Miomira Mugošu (Carine), Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića ( Telekom) mnogima je bio problem da se prisjete makar osnovnih detalja afera koje su svojevremeno potresle Crnu Goru. Suđenja su trajala oko četiri godine, što nije neobično kada su u pitanju predmeti po optužnicama SDT-a. Odgovornosti ni sudija, ni tužilaca – nema.

Da je neodgovornost jedan od glavnih razloga neefikasnosti crnogorskog pravosuđa, ocjenjuje i bivši sudija i član Sudskog savjeta ispred Udruženja pravnika Stanko Marić.

,,Brojni su razlozi zbog kojih je pravda teško dostupna pred crnogorskim sudovima, i zbog kojih postupci pred sudom neprimjereno dugo traju. Jedan od bitnih je izostanak odgovornosti i profesionalizma u veoma dugom vremenu u svim institucijama sistema, pa i u sudskoj vlasti, što ima naročito nesagledive

posljedice na ostvarenje i zaštitu osnovnih Ustavom garantovanih prava i sloboda”, objašnjava on za CIN CG.

Marić, koji je nakon penzionisanja prešao u advokate, precizira i da su analizom određenih pravosnažnih presuda, uočeni brojni problemi poput neravnomjerne opterećenosti sudija, što je takođe jedan od ključnih razloga za preduge postupke: ,,Uz već naglašeno odsustvo potrebne odgovornosti, a danas vidimo – i ozbiljnih sumnji da su se kroz zloupotrebu sudijske funkcije vršila teška krivična djela”.

Marić smatra da je sistem neodgovornosti, kada su u pitanju sudije i predsjednici sudova, institucionalizovan Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama.

,,Taj se zakon mora hitno mijenjati, ali i ustanoviti metod za preispitivanje rada svih sudija, sa akcentom na sudije Vrhovnog suda”, upozorava on.

Uvidom u spise nekoliko važnih procesa u Specijalnom odeljenju Višeg suda, vezanih za visoku korupciju, CIN-CG je došao do podataka da ti procesi traju ili su trajali godinama, najprije zbog predugog čekanja na potvrdu optužnice pred sudovima, a potom mahom zbog odlaganja sudskih ročišta u nedogled.

AFERA KOVERTA: Istragu protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića i bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića SDT je započelo u januaru 2019, nakon što je Knežević objelodanio snimak međusobne primopredaje novca koji je korišćen za nezakonito finansiranje predizborne kampanje (2016.), u korist tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). Agencija za

sprječavanje korupcije (ASK) zbog toga je kaznila tu partiju maksimalnom novčanom kaznom i naložila joj da vrati nelegalno stečeni novac.

Ali ne i pravosuđe. Umjesto da utvrdi izborne zloupotrebe DPS-a, krajem 2019., SDT je Višem sudu predao optužnicu protiv Kneževića, Stijepovića i još pet osoba optužujući ih za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i njegovo stavljanje u legalne tokove. Viši sud je, nakon prve kontrole, odbio da potvrdi optužnicu protiv Stijepovića zbog krivičnog djela pranje novca u saizvršilaštvu, dok je optužnica protiv ostalih članova navodne kriminalne organizacije prihvaćena.

Potvrđivanje optužnice protiv Stijepovića trajalo je – dvije godine. Optužnica je odbijena i nakon dopune, pa se SDT obratio Apelacionom sudu. Tamo su uvažili njihove argumente.

,,Zaključak prvostepenog suda da tužilaštvo nije ponudilo dovoljno dokaza da je okrivljeni Stijepović već osnovano sumnjiv je neprihvatljiv, jer se ocjena izvedenih dokaza utvrđuje u kontradiktornom u postupku na glavnom pretresu”, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda, u koju je CIN CG imao uvid.

,,Predloženi dokazi u fazi kontrole optužnice cijene se samo po kvantitetu dok se na glavnom pretresu u kontradiktornom postupku prilikom presuđenja dokazi cijene po njihovom kvalitetu,” zaključuje Apelacioni sud.

Optužnica je, potom, potvrđena na trećoj kontroli, a citat Apelacionog suda donekle pomaže u razumijevanju zašto prihvaćene (potvrđene) optužnice na suđenju dovode do oslobađajućih presuda ,,zbog nedostatka dokaza”.

Konačno, pred kraj prošle 2021. godine, objavljeno je da će suđenje optuženima za slučaj Koverta početi ,,uskoro”, pred Sudskim vijećem Evice Durutović. Sutkinja Durutović u međuvremenu je imenovana za sudiju Apelacionog suda, pa će proces voditi drugi sudija. Jednom, kada se steknu uslovi za njegov početak.

Od osam optužnica koje je SDT pod rukovodstvom Milivoja Katnića od 2019. podnijelo protiv Duška Kneževića i njegovih navodnih saradnika u kriminalnim organizacijama koje je formirao, tri još čekaju na potvrdu. A suđenja za potvrđenih pet optužnica još su u pripremnoj fazi.

SLUČAJ BIVŠEG GRADONAČELNIKA BERANA: Kako pravda zna da bude spora pokazuje i slučaj Vuke Golubovića, bivšeg gradonačelnika Berana (2006 – 2014.) i funkcionera DPS-a.

Golubović je, po nalogu SDT-a, uhapšen krajem marta 2017. Tek jedanaest mjeseci kasnije, SDT podiže optužnicu protiv njega, još pet osoba i jednog pravnog lica (DOO Tehnostar) stavljajući im na teret da su Opštinu Berane oštetili za više od pola miliona eura.

Narednih pola godine u Višem sudu odlagana su kontrolna ročišta, uglavnom zbog nedolaska jednog od optuženih. U oktobru 2018. optužnica je iz Višeg suda vraćena na dopunu, da bi konačno bila potvrđena 5. decembra iste godine, kada je predmet dat u rad sudiji Ani Vuković.

Početak suđenja planiran je za april 2019. Uslijedila su brojna odlaganja zbog kojih proces nije počeo duže od godinu dana. Razlozi su različiti: bolest jednog od optuženih, zahtjev odbrane za izuzeće sudskog vijeća, neuredne dostavnice (pozivi za suđenje), neodazivanja optuženih pozivu suda, neuspjeli pokušaji suda da uz pomoć policije obezbijedi prisustvo optuženih…

,,Novi početak” trebalo je da uslijedi 30. septembra 2020. Priča se, međutim, ponovila. Prema evidenciji o zakazanom ročištima u Višem sudu, u koju je CIN CG imao uvid, od aprila 2019. do proljetos bilo je makar 28 zakazanih neodržanih ročišta!

Pošto je i sutkinja Vuković prešla u Apelacioni sud, suđenje će sad, sa novim sudijom, još jednom krenuti iz početka.

PROCES PROTIV BIVŠEG GRADONAČELNIKA BARA: Šta sve mogu biti razlozi za odlaganje ročišta pokazuje i dosadašnji tok suđenja Žarku Pavićeviću, nekadašnjem gradonačelniku Bara. SDT je Pavićevića u aprilu 2017., skupa sa dvoje njegovih saradnika, optužilo da su zloupotrebom položaja 2011. godine u poslovima izgradnje stambeno-poslovnog prostora ošetetili Poštu Crne Gore za 2,25 miliona eura.

Optužnica je potvrđena 15 mjeseci kasnije, u julu 2018, dok je suđenje počelo u decembru te godine. I, kako tako, išlo do narednog juna. Ročište u junu 2019. odloženo je zbog nedolaska optuženog Pavićevića. Njegovi advokati su na glavnom pretresu obavjestili sud da se on nalazi u Spužu, na

izdržavanju ranije dosuđene kazne (takođe zloupotreba službenog položaja). Pošto u sudu nijesu imali tu informaciju na vrijeme, Pavićeviću nije uručen poziv. Ročište je odloženo za 19. jul.

Julsko ročište odloženo je ,,jer nije bilo uslova za održavanje glavnog pretresa”. Nastavak suđenja zakazan je za septembar, kada su pročitani materijalni dokazi predloženi optužnicom. Tada je najavljeno da će na narednom ročištu, zakazanom za 1. novembar, biti pročitan izvještaj vještaka građevinske i ekonomske struke. Ročište je odloženo bez objašnjenja.

Naredno, nije održano ,,zbog opravdanog odsustva” jednog od advokata. A ono sljedeće, posljednje u 2019., zbog nedolaska drugog. Takođe opravdano.

U februaru 2020. opravdano je odsustvovao sudski vještak. Martovsko ročište odloženo je ,,zbog opravdanog izostanka postupajućeg tužioca”. Onda je stigla korona… Suđenje traje.

SLUČAJ PRIMORKA: Pandemija je bila glavni razlog i za veliki broj otkazanih ročišta na suđenju u ,,slučaju Primorka”.

Viši sud je u martu 2019. potvrdio optužnicu SDT-a u predmetu Primorka Bar, kojom se šestočlana grupa, predvođena vlasnikom firme Krizma Nebojšom Boškovićem i bivšim direktorom Nove ljubljanske banke (NLB) Črtomirom Masaričem terete za zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili državni budžet za 6,6 miliona.

Odlaganja su počela ,,tradicionalno”, tako što je u januaru 2020. advokat jednog od optuženih neopravdano izostao sa ročišta. Zbog toga ga je sudija Dragoje Jović kaznio sa 500 eura. Epidemija korone, i to što se Crna Gora našla na ,,crvenoj listi” zbog velikog broja inficiranih, bili su razlog što Masarič nije dolazio iz Slovenije, pa su ročišta odlagana. Od početka godine, nekoliko ročišta je odloženo zbog izostanka optuženog Boškovića.

Od početka suđenja izbrojali smo 33 zakazana neodržana ročišta. Suđenje je u toku.

Ni to što je optuženi u zatvoru, ne mora da znači da će se pojaviti na suđenju.

Suđenju grupi koju SDT optužuje da je, u ljeto 2019, na Cetinju organizovala i izvršila ubistvo Bogdana Milića, odlagano je u drugoj polovini 2020. zato što je jedan od optuženih (Lazar Nedović) bio na bolničkom liječenju, nakon što je pretučen u spuškom zatvoru. Početkom aprila ove godine ročište u

istom predmetu odloženo je zbog izostanka jednog od advokata.

SLUČAJ JADRAN: Ponekad suđenje bude odloženo i zbog odsustva predsjednika sudskog vijeća. Desilo se to i početkom juna, na suđenju optuženima koje SDT tereti da su školskim brodom Jadran pokušali krijumčariti 60 kilograma kokaina. To suđenje traje od 2019. kada je potvrđena optužnica SDT-a.

HAPŠENJE SLUŽBENIKA UPRAVE CARINA: U februaru 2019. SDT je dostavilo Višem sudu u Podgorici optužnicu protiv osam službenika Uprave carina i još dvadesetak fizičkih i dva pravna lica.

Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc cigara iz Luke Bar kojim su državnu kasu oštetili za 44 miliona eura.

Prema sudskoj evidenciji, od oktobra 2019. godine, sutkinja Ana Vuković zakazala je, pa morala da odloži, makar 32 ročišta. Glavni pretres u ovom slučaju odgađan je i na zahtjev specijalnog tužioca Saše Čađenovića, koji je tražio odlaganje zbog pregovora o priznanju krivice sa dvojicom optuženih. Isti su sudu izjavili da nemaju saznanja da je njihov branilac SDT-u podnio prijedlog za sporazumno

priznaje krivice, dok je jedan od njih bio izričit da ne želi bilo kakav sporazum sa tužilaštvom.

Kako je sutkinja Vuković, u međuvremenu, raspoređena u Apelacioni sud, i ovaj postupak nastaviće drugi sudija. Osim toga, prvooptuženi iz ovog postupka Petar Milutinović, našao se i na popisu osumnjičenih za članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je navodno formirao Miloš Medenica a koja se, pored ostalog,

bavila i švercom cigara iz Luke Bar.

PROCES PROTIV NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Optužnica SDT-a protiv predsjednika PzP-a Nebojše Medojevića i desetak aktivista i finansijera Demokratskog fronta zbog navodnog pranja novca tokom predizborne kampanje 2016. godine, podignuta je u novembru 2017. godine, i jedna je od rijetkih koja je ubrzo i potvrđena, pa je suđenje počelo početkom 2018. godine. To međutim nije uticalo na efikasnost postupka, pa je u februaru 2020, nakon dvije godine suđenja, process i dalje bio u fazi čitanja pismenih dokaza tužilaštva. Među njima su bile i potvrde o privremeno oduzetim mobilnim telefonima za petoro optuženih i ugovori o zakupu kuća koje su prema navodima SDT-a korišćene u toku kampanje DF-a pred izbore 2016. godine. Onda je počela pandemija. Ročišta su odlagana u nizu. Posljednje 15. juna ove godine.

Dužina suđenja u Specijalnom odjeljenju Višeg suda pokazalo se, ne zavisi od iznosa učinjene štete za koju SDT tereti optužene. Ali, često, zavisi od broja optuženih članova navodne kriminalne organizacije koja se nađe na optuženičkoj klupi. Po principu: što više optuženih i advokata, to je veća mogućnost da neko od njih izostane sa pretresa.

Pravnici se rado pozivaju na izreku ,,presuđena stvar uzima se kao istina”. A kad nema presude?

Zoran Radulović