Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Optimizam i paradoksi

Objavljeno prije

na

Treću godinu zaredom Crna Gora nema dobru zimsku sezonu. Uz uglavnom lošu i nekonkurentnu ponudu, ključni razlog za to su vremenske neprilike. Tako je na početku 2010. godine preovladavala kiša, prošle je bilo malo snijega tokom zimskih raspusta, a ovog februara je sjever zemlje praktično ostao izolovan. U ovu se sezonu ušlo s mnogo optimizma. Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić je očekivao da će zimska sezona, uprkos činjenici da nedostaje hotela visoke kategorije i prave turističke ponude, biti nastavak uspješne ljetnje i da će se ostvariti bolji finansijski rezultati nego prethodne. No, više niko nema iluzija da bi se mogao ostvariti prošlogodišnji rezultat, kada je Crna Gora od zimske sezone zvanično prihodovala 50 miliona eura. Stoga su sada sve nade usmjerene u ljetnju sezonu, a optimizma ponovo ne fali. Vlasnici hotela i agencija svoj optimizam temelje na većem broju rezervacija, te najavi jačanja prodajnih i marketinških aktivnosti. Dodaju takođe da bi, ukoliko se ostvare rezultati na prošlogodišnjem nivou, to bio nesumnjivi uspjeh.

Najveći optimista u uspjeh sezone je direktor bečićkog hotela Splendid Žarko Radulović koji tvrdi da bi Crna Gora u 2012. mogla od turizma zaraditi – milijardu eura! Uslov je, kako ističe, da država osigura mehanizme kojima bi se veći dio sive zone uveo u regularne tokove.

Mnogo je otvorenih pitanja s kojima se u posljednje dvije decenije suočava crnogorski turizam. Dva su posebno aktuelna: kako ostvariti konkurentnost na međunarodnom tržištu i kako osigurati novac za nove investicije. Pošto turizam ovđe nikada nije doživljavan kao ozbiljan i pošten posao, već sredstvo za brzu i laku zaradu, a u vrijeme tzv. ekonomskog buma kao široko polje za pranje novca, logično je što se naša zemlja ne upravlja svojom turističkom budućnošću, nego se turizam ovoj zemlji jednostavno događa. Zato se niko ne iščuđava što tako sporo napreduje izgradnja infrastrukture za produženje sezone ili što je prosječna popunjenost hotela manje od 80 dana u godini. Da bi oni poslovali rentabilno, popunjenost bi morala biti bar dvostruko veća. U tom kontekstu je razumljivo što je, na primjer, završetak radova na jednoj dionici međunarodnog puta prema Albaniji (u blizini graničnog prijelaza Sukobin) planiran za 15. avgust!? Nevjerovatno zaista, ukoliko se zna da tim pravcem stiže oko četiri petine svih gostiju u Ulcinj, jer svi Kosovari u tu opštinu stižu uglavnom preko Albanije. A turisti iz Albanije su, po broju dolazaka i potrošnji, u samom vrhu i u primorskim i u zimskim centrima Crne Gore.

Turistički poslenici smatraju da je ovo znak za uzbunu i tvrde da će, ukoliko se čitav posao ne završi do 15. juna ili da se u najgoroj varijanti tada prekinu radovi, posljedice po ukupne rezultate sezone na ulcinjskoj rivijeri bile katastrofalne.

Crna Gora, dakle, ima malo aduta za poboljšanje i produžetak sezone. Posebno zato što će se ona odvijati u pojačanoj nervozi, jer će svi pokušati da što više zarade, kao i zbog činjenice što će se na novi ciklus investiranja morati sačekati još najmanje tri-četiri godine. To znači da će proći dosta vremena dok Herceg- Novi, Ulcinj i Kotor ne dobiju bar jedan veliki hotel sa četiri ili pet zvjezdica, a neizvjesno je da li će ove sezone biti otvoren Sveti Stefan.

Crnogorski turizam je takođe u nepovoljnoj poziciji u odnosu na konkurente zbog kredita koje otplaćuju turistička preduzeća i privatni stanodavci i visokih nameta. Tako su, na primjer, stope poreza na dodatnu vrijednost u Portugaliji 13, Italiji i Austriji deset, Španiji osam, Malti i Njemačkoj sedam, Grčkoj 6,5, a u Švajcarskoj svega 3,8 odsto! Adut Crne Gore može biti to što su pojedine zemlje na Mediteranu povećale cijene za predstojeću sezonu. Turska je poskupjela za četiri, Španija za dva odsto. Ali, neke druge države su ih snizile. Realno je očekivati da će cijene nešto skočiti i u Hrvatskoj.

Hrvati se ovog ljeta nadaju pravoj najezdi turista iz Njemačke. To je svakako direktna posljedica manifestacije TUI inside, kojoj je prošle godine bila domaćin Hrvatska. Možda će se naredne godine slično dešavati s Crnom Gorom. Jer, krajem ove godine u našoj zemlji će se organizovati kongres DRV, krovnog udruženja njemačkih putničkih agencija. Njemci, koji su svjetski prvaci u putovanjima, potrošili su prošle godine u inostranstvu čitavih 60 milijardi eura! A Crna Gora od turizma zvanično zarađuje tek jedan odsto od te sume!

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo