Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPSTANAK MEDIJA U DOBA KORONE: Od lošeg ka gorem

Objavljeno prije

5 godina

na

A pile of London Evening Standard newspapers are seen on a pavement awaiting delivery to homes in London, as the spread of the coronavirus disease (COVID-19) continues, London, Britain, April 1, 2020. REUTERS/Toby Melville - RC2TVF9DGOIV

Iako navikli na krizu mediji u Crnoj Gori i regionu suočili su se sa do sada najvećim izazovom. Kao prvo ,,rješenje” vlasnici posežu za otpuštanjem zaposlenih i smanjenjem plata. A dok im oglašivači otkazuju reklame i država sporo pomaže, čuju se pohvale o informativnom i edukativnom pregnuću profesionalnih medija

 

Nesiguran, stresan, ponekad rizičan i slabo plaćen posao, karakteristike su rada u medijima. Epidemija korona virusa je mnogima povećala obim posla i svima donijela dodatnu nesigurnost.

Prvi medij koji se odlučio na rezove je Radio-televizija Crne Gore. Generalni direktor RTCG Božidar Šundić dao je otkaz svim honorarcima u javnom servisu pozivajući se na zaključke Vlade i hitne mjere u vezi sa virusom. ,,Obavještavam vas da od prvog aprila RTCG neće angažovati nijednog honorarnog saradnika. Molim da se svima zahvalite na saradnji. Čim se steknu uslovi, biće ponovo angažovani”, obavijestio je Šundić menadžment.

RTCG je krajem prošle godine imala 723 zaposlena, 717 za stalno, tako da ova odluka neće mnogo rasteretiti troškove javnog servisa. Sam Šundić je, prošle godine, objasnio da je 250 radnika višak, te da 70 odsto budžeta ide na plate i honorare, a trebalo bi, po njegovoj računici, 51 odsto. Javni servis se finansira od novca poreskih obveznika, a tokom prošle i pretprošle godine imali su na raspolaganju blizu 14 miliona eura godišnje.

Kada se RTCG sa stabilnim finansiranjem odlučila na ovakav potez, šta da očekuju zaposleni u privatnim medijima koji se finansiraju od prodaje i reklama. Činjenica da pojedini privatni mediji imaju veću gledanost i uživaju daleko veće povjerenje od javnog servisa u toj računici ne pomažu puno.

,,Kao i ostale djelatnosti, epidemija je i medije pogodila i otežala im rad. Prvo su se povukli oglašivači, gotovo svi. Štampanje je ograničeno u proteklih mjesec dana, a i zbog ograničenog kretanja građani teže mogu da dođu do novina”, kaže zamjenik glavnog urednika Dana Nikola Marković.

Direktori medija tvrde da je urušeno marketinško tržište, a drastičan pad interesovanje za oglašavanje potvrđuju i marketinški stručnjaci.

Milena Perović-Korać, direktorica nezavisnog nedjeljenika Monitor, kaže da tokom pandemije nije bilo povećanog obima posla, ali je marketing, odnosno oglašavanje smanjeno: ,,Ostalo je par stalnih, većih oglašivača. Još je rano govoriti o smanjenju plata i otpuštanju radnika, a poslovanje će svakako posebno zavisiti od narednog perioda, i stanja crnogorske privrede ubuduće”.

,,Plašim se da će većinu tereta podnijeti zaposleni novinari i ostali. U pojedinim medijima, posebno lokalnim emiterima, vjerovatno će doći do  otpuštanja zaposlenih. To nije dobro ni za koga u društvu, veća količina posla će se preliti na manji broj ljudi, a onda će doći i do pada kvaliteta”, smatra Nikola Marković.

A za kvalitetan rad, u doba epidemije, mediji su po prvi put dobili pohvalu i iz Vlade. ,,Zahvaljujem crnogorskim štampanim i elektronskim medijima na kvalitetnom i profesionalnom izvještavanju u zajedničkim nastojanjima da se zaštitimo od epidemije”, napisao je, krajem marta, premijer Duško Marković na Tviteru.

Urednik Dana smatra da su skoro svi mediji pokazali visok nivo profesionalizma: ,,Niko nije širio paniku, lažne vijesti, dezinformacije. Kakva god uređivačka politika bila i razjedinjenost na medijskoj sceni, ipak se u ovom vremenu krize držalo do pravila esnafa i kodeksa novinara”. Marković ističe i da su u trenutku kad su oslabile demokratske kontrole i kada je uvedeno  neformalno vanredno stanje ,,mediji jedini koji mogu da ukazuju na propuste i zloupotrebe moći. Zato je važno da mediji koliko-toliko normalno funkcionišu”.

Medijima koji su i u normalnim okolnostima ugroženi, a pojedini i na meti visokih državnih funkcionera, ovoga puta mimo premijerove hvale stigla je i pomoć. Iz Ministarstva kulture kazali su nam da su se ekonomske mjera podrške privredi, odnosile i na kompanije u oblasti medija, a to su odlaganje poreza i doprinosa za tri mjeseca, te moratorijum na kredite. Pored ovoga Vlada je, do sada, za medijski sektor u Crnoj Gori obezbijedila: oslobođanje plaćanja obaveza u iznosu od 100.000 eura prema Agenciji za elektronske medije (AEM) i Prava autora muzike (PAM) za period od 90 dana (mart, april i maj); odgađanje plaćanja obaveza u iznosu od 200.000 eura prema Radio-difuznom centru za period od 90 dana (mart, april i maj) i prema PAM-u za narednih 90 dana (jun, jul i avgust); direktnu finansijsku podršku za finansiranje programa u štampanim i elektronskim medijima u okviru djelovanja COVID 19, u iznosu od preko 310.000 eura, kroz konkurse Ministarstva kulture i Filmskog centra Crne Gore i jednokratnu uplatu prema lokalnim javnim radio-televizijskim emiterima.

Vlada je 24. aprila, zadužila Investiciono-razvojni fond da formirao novu kreditnu liniju kako bi se pomoglo medijima da ublaže ili smanje posljedice izazvane pandemijom korona virusa. U Ministarstvu kulture kažu da je taj fond već formiran. Kredit je namijenjen za održavanje likvidnosti elektronskih i štampanih medija registrovanih u Crnoj Gori. Maksimalni iznos kredita je do 600.000 eura uz kamatnu stopu od 2% i rok povraćaja do osam godina, a uz grejs period do dvije godine. Sredstva kredita mogu se koristiti za: obrtna sredstva, kao što su troškovi materijala, repromaterijala i proizvodnih usluga; za isplatu neto zarada zaposlenima za period trajanja mjera zaštite (do tri mjeseca); i za troškove zakupa za period trajanja mjera zaštite (do tri mjeseca).

,,Pomoć i kreditna linija su dobrodošli, ali bojim se da to neće biti dovoljno da svi mediji prežive. Država dodatno treba da obrati pažnju na otežan rad medija, jer je to posao od javnog interesa”, ističe Nikola Marković.

Perović-Korać problematizuje vladine mjere zbog diskriminatorskog odnosa kojim je sužen broj onih koji će pomoć dobiti: ,,Vlada je raspisala konkurs za pomoć štampanim, ali isključivo dnevnim novinama, čime su isključeni svi drugi štampani mediji, pa i nedjeljnici. Takođe, omogućena je kreditna linija, ali je jedan od preduslova, koji se tiče plaćenih poreza, onemogućio dobar dio medija sa tolerišućim kašnjenjima u plaćanju poreza, da se za njih prijavi. Poreske vlasti tolerišu ogromne poreske dugove brojnim privilegovanim kompanijama, a sada se traži gotovo potpuno izmirenje da bi se primila pomoć koja je po svim parametrima nužna”.

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović-Veličković navodi da je dnevnim štampanim medijima već raspoređeno 150.000 eura – Pobjedi, Vijestima i Danu po 43.000, a Dnevnim novinama 19.500. Uz oslobađanje plaćanja naknade za emitovanje, za tri mjeseca, i ostale mjere, Camović kaže da je dosadašnja pomoć značajna. Ona pita zašto  Vlada nije uslovila pomoć – ,,da oni kojima se pomaže ne smiju da otpuštaju radnike jer je onda pitanje koja je svrha te pomoći, tj. kome se i zašto pomaže novcem građana”.

,,Kriza postoji, ali mjere jesu preduzete i ona ne smije biti izgovor za dodatno degradiranje prava zaposlenih. Mi u SMCG smatramo da vodeće crnogorske redakcije već duže vrijeme rade sa minimumom zaposlenih koje su preopteretili, a uprkos tome otpuštanja su već bilježena ove godine. Što je još gore, odmah nakon što su dobili nenadanu novčanu pomoć neki mediji su najavili nova otpuštanja pravdajući to smanjenjem broja oglašivača”, ističe Camović-Veličković.

Ona naglašava da najznačajniji privatni mediji i nisu toliko neprofitabilni koliko se želi prikazati javnosti: ,,Samo u 2018. prihod im je bio 36 miliona eura, a čist profit 300.000 eura, dok je prošle godine taj profit bio tri puta veći, tako da opet ne stoji priča da su na prosjačkom štapu i da ih je kriza pogodila u mjeri da ne mogu da opstanu”.

Da su medijima, usljed pandemije, prihodi drastično smanjeni i da su gurnuti na granicu preživljavanja, dok se u isto vrijeme od njih očekuje da obavljaju veći posao nego ikad, smatra Vuk Maraš, izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope. ,,Mediji su se pokazali kao ključni faktor, ne samo u informisanju građana, već i u njihovoj edukaciji kako bi se spriječilo širenje pandemije. Finansijske probleme medija u ovim vanrednom uslovima nadležni jesu prepoznali, kroz određene mjere pomoći, ali obim i trajanje krize pokazuju da je veća pomoć neophodna”.

Maraš smatra da vlade regiona moraju hitno proširiti obim pomoći medijima.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović je, krajem protekle sedmice, primio predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoja Zovka i predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maju Sever koji su mu predstavili prijedlog mjera za pomoć medijima. HND i SNH predložili su da Vlada za novinare i medije donese posebne mjere budući da nijesu bili obuhvaćeni dosadašnjim mjerama. Kao ključne mjere istakli su osnivanje kriznog fonda putem kojega bi se pomoglo novinarima neprofitnih i lokalnih medija, te slobodnim novinarima, fotoreporterima, snimateljima i ostalim medijskih radnicima. Predložili su zaštitu zaposlenih u medijima tako što će se finansijska pomoć države usloviti obavezom vlasnika medija da ne otpuštaju zaposlene niti im smanjuju plate.

Dragan Sekulovski, izvršni direktor Udruženja novinara Sjeverne Makedonije, izjavio je da su novinarska udruženja zatražila od Vlade hitne subvencije za medije: ,,Takođe smo tražili da se medijima pomogne kao i  ostalim privrednim sektorima koji su najviše pogođeni krizom i taj je zahtjev djelimično prihvaćen – mediji su dio prvih sektora koji će koristiti ovu državnu pomoć”.

On navodi da je krajem marta medijski regulator vratio godišnje naknade u iznosu od 1,2 miliona eura, te da je to značajna pomoć privatnim televizijama i radio stanicama. ,,I pored toga što je najavljena pomoć, neki mediji su počeli s otpuštanjem novinara. Imali smo slučaj s nekoliko internet medija kompanije NET Media Group Dooel – vlasnik je petorici novinara uručio otkaze bez ikakvog posebnog objašnjenja”, navodi Sekulovski.

Borka Rudić, generalna sekretarica udruženja BiH novinari, kazala nam je da, uprkos brojnim zahtjevima, država na svim nivoima administrativne vlasti (država, pa dva entiteta, Brčko District i 14 različitih vlada, itd…) nije poduzela bilo kakve mjere pomoći, podrške i zaštite medijske industrije.

,,BH novinari se zalažu za formiranje posebnog Fonda za pomoć medijima. Prema informacijama kojima raspolažemo, prošle godine je izdvojeno više od tri miliona eura za podršku telekomunikacijskom i medijskom sektoru. Ta sredstva, koliko znamo, nisu potrošena niti su preusmjerena za druge potrebe. BH novinari će insistirati da se taj iznos u potpunosti ili djelimično odredi za formiranja fonda za pomoć medijima u BiH”, najavljuje Rudić.

Ona ističe da se u BiH govori o padu komercijalnih prihoda u medijskoj industriji za čak 80 odsto. Sljedstveno tome počela su i otpuštanja zaposlenih – u kompaniji Oslobođenje otpušteno 10 novinara i još sedam uposlenika u televiziji Kanal O, koja djeluje u okviru Oslobođenja. Sarajevski Radio Stari Grad je prekinuo saradnju i ugovor sa tri zaposlena. Otpuštanja novinara u ova dva medija izazvali su burne rekcije u javnosti, posebno što je među otpuštenima bio i jedan broj starijih novinara i novinarki, koji će teško naći drugi posao. U javnom servisu BHRT su svim zaposlenim smanjene plate za 10 odsto, zbog pada naplate RTV takse.

,,Strahujem da nam tek slijedi suočavanje sa masovnijim otkazima u medijima, jer ćemo ekonomske i finansijske posljedice pandemije Covida19 tek početi osjećati u idućih šest mjeseci, kao i posledice drastičnog smanjenja komercijalnih prihoda i potpunog zastoja u svim životnim oblastima”, zaključuje Rudić.

Ni u Srbiji država nije predvidjela nikakve posebne mjere pomoći medijima već važe iste mjere kao i za sve ostale privredne subjekte, objašnjava Tamara Filipović-Stevanović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS).

NUNS je tražio da se umanje porezi i doprinosi ili da se mediji oslobode plaćanja ove obaveze, a država je donijela odluku da se ove obaveze mogu odložiti do kraja godine, a onda plaćati u ratama od početka 2021.

,,Za sada nemamo informaciju da je bilo, niti da je najavljeno neko masovnije otpuštanje radnika u medijima, ali pribojavamo se smanjenja plata jer je komercijalni prihod od oglašivača u medijima jako skroman ukoliko ga uopšte ima, a to se naročito odnosi na lokalne medije”, kaže Filipović-Stevanović.

Vlada Srbije je 28. marta donijela Zaključak kojim se određuje informisanje stanovništva o stanju i posljedicama zarazne bolesti COVID-19. Zaključak je ostavljao opasnu mogućnost da bi mediji i novinari mogli odgovarati za širenje dezinformacija i u slučaju da sagovornik (u svojstvu nezavisnog eksperta, građanina, političara, medicinskog radnika i sl.) komentariše postojeća rješenja koja država preduzima u toku pandemije, što u potpunosti parališe dijalog o trenutno važnoj temi u državi, ističe Filipović-Stevanović. Ovaj Zaključak je povučen nakon četiri dana, ali je u tom periodu novinarka Ana Lalić pritvorena zbog obavljanja svog posla u javnom interesu, a 27.04. krivična prijava protiv Ane Lalić je povučena čime je dokazano da je ova mjera imala za cilj da ograniči slobodan protok informacija.

Filipović-Stevanović zaključuje da je opšta slike stanja medijskih sloboda dosta pogoršana od početka pandemije, te da su postojali ozbiljni pokušaji države da ograniči slobodu medija.

U prilogu slobode medija u Crnoj Gori, nedavno je u izvještaju Crna Gora i korona – stanje nacije u prvih šest sedmica, Centra za građansko obrazovanje (CGO) objavljeno da ,,nijedan medij i medijska organizacija nijesu našli ništa sporno u konferencijama za novinare Nacionalnog koordinacionog tijela bez novinara”. Pres konferencije bez novinara bila je jedna od prvih Vladinih mjera, a ukinuta je nedavno. I u Srbiji je takva praksa bila uspostavljena, pa je morala biti ukinuta nakon kritika nezavisnih medija i medijskih udruženja. Ovo već nema veze sa krizom i finansiranjem, više je stvar vlasničkih i unutarredakcijskih odnosa i dogovora.

Predrag NIKOLIĆ

 

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici I Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije I autora I ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta.

www.mminstitute.org

http://www.mminstitute.org/20200508.html 

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Monitor posjeduje presudu koja potvrđuje da je A.K.,  za kojim policija traga zbog silovanja maloljetnice,  povratnik. Što je Uprava policije prećutala u saopštenju medijima

 

 

Drugi slučaj silovanja maloljetne osobe u Bijelom polju za dva mjeseca. U prvom slučaju osumnjičeni je uhapšen, dok se u nedavno počinjenom seksulanom zločinu za počiniocem intezivno traga. Riječ je o povratniku,  što je policija prećutala kada su 13.februara dostavili saopštenje medijima.

„Uprava policije preduzima intenzivne mjere i radnje povodom prijave da je jedno maloljetno lice silovano. Policijski službenici su kao osumnjičenog identifikovali lice A.K.(39), za kojim se intenzivno traga“, saopštili su kratko. I apelovali na medije da  u cilju zaštite maloljetne žrtve izvještavaju sa posebnom pažnjom i senzibilitetom.

Uprava policije je, međutim,  prećutala podatak da je riječ o nasilnom povratniku za kojim se traga zbog silovanja kćerke, a koji je 2014.godine pravosnažno osuđivan zbog pokušaja silovanja i to maloljetne sestrične. Informacija da se radi o pravosnažno osuđivanoj osobi zvanično je potvrđeno iz bjelopoljskog Višeg suda.

“Pravosnažnom presudom ovog suda K.br. 55/2013 od 17.02.2014. godine, okrivljeni A.K. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju iz čl. 204 stav 4 u vezi stava 1 KZ, u vezi čl. 20 KZ-a i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Presuda ovog suda je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore, Kž.br. 56/2014 od 19.05.2014. godine. Drugi postupak vođen protiv istog je pred ovim sudom okončan nepravosnažnom presudom ovog suda, K.br. 18/23 od 04.11.2024. godine, kojom je okrivljeni A.K. oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelo silovanje iz čl. 204 stav 1 KZ CG, jer nije dokazano da je izvršio krivično djelo za koje je optužen“, piše u odgovoru Višeg suda u Bijelom Polju.

Monitor je u u posjedu osuđujuće presude, ali  poštujući pravo na privatnost i dostojanstvo žrtve, većinu djelova neće objaviti. Samo one koji ukazuju da je A.K. u konkretnom slučaju postupao sa umišljajem.

„Prije svega, valja istaći, da se osuđujuća presuda ne temelji samo na prvom iskazu optuženog K. A. Glavni dokazi koji upućuju na optuženog K. A. kao izvršioca predmetnog krivičnog djela, jesu i iskaz svjedoka – oštećene H. J. … Svjedok Z. M. potvrdio je navode oštećene, kazavši da je radio u prodavnici gdje je utrčala oštećena uplakana i tražila od njega da je sakrije kazavši mu ‘da se D. ružno ponašao prema njoj”, misleći na optuženog…a bio je u stanju da shvati značaj svog djela i da upravlja svojim postupcima, što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka – psihijatra K.G., a svoju upornost i želju da dovrši predmetno djelo ukazao je i svojim ponašanjem nakon napuštanja vodenice i dolaskom u B., ponovo je oštećenu, mimo njene volje uzeo u naručje i nosio prema napuštenoj kući, kada je oštećena pozvala majku telefonom, pa kada je optuženi to shvatio spustio je oštećenu, što je ona iskoristila i trčeći se udaljila od njega, o čemu je takođe uvjerljivo u svom iskazu o svemu tome kazala H. J. i upravo utrčavanjem u prodavnicu kod svjedoka Z. M. Zahtijevanje od njega da je sakrije u stvari je bilo bjekstvo oštećene u cilju sprječavanja optuženog da ne dovrši započeto krivično djelo“, piše u obrazloženju sudija Apelacionog suda koje su potvrdile petogodišnju robiju odbjeglom silovatelju.

Prema nezvaničnim informacijama iz policije odbjegli Bjelopoljac je naoružan i opasan po okolinu. Navodno  posjeduje oružje, što je lično saopštio pripadnicima policije koju su uspjeli da, nakon što je slučaj prijavljen, stupe u kontakt sa njim. To je ujedno i razlog zbog čega mještani bjelopoljskih sela žive u strahu o čemu pišu i po društvenim mrežama.

S druge strane Uprava policije nastavlja da ćuti i ne odgovara šta su preduzeli kako bi odbjegli Bjelopoljac bio uhapšen. Nema odgovora ni da li je tačno da bježi naoružan i da li je opravdan strah građana koji brinu za bezbjednost djece.

Prema javno dostupnom izvještajima Ministarstva unutrašnjih poslova, maloljetnici su tokom 2021,2022. i 2023  bili žrtve u skoro 80 slučajeva seksulanih prestupa, a broj tih krivičih djela se povećava iz godine u godinu.

Prema dostupnom izvještaju za 2021.godinu registrovano je 36 krivičnih djela protiv polne slobode, što već tada je ukazivalo na povećanje u odnosu na uporedni period od 33,3 posto.

„Od čega: 8 kd silovanje što je smanjenje od 11,1% u odnosu na uporednu godinu. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 8 kd obljuba sa djetetom, 16 kd nedozvoljena polna radnja; 4 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 8 krivičnih djela, od kojih je 7 kd rasvijetljeno – za sada je ostalo nerasvijetljeno 1 kd dječja pornografija, što čini procenat rasvijetljenosti 87,5%. Krivična djela prijavljena su nadležnim tužiocima sa 29 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 29 lica, među kojima 11 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela je 35 lica, od kojih 24 maloljetna“, piše u izvještaju

Godinu kasnije broj krivičnih djela se povećao pa je registrovano 40 krivičnih djela protiv polne slobode, dok se broj kričnih djela „silovanje“ povećao za čak 100 posto.

„Ukazuje na povećanje u odnosu na uporedni period od 11%, od čega: 16 kd silovanje, od kojih jedno u produženom trajanju, što je povećanje od 100% u odnosu na uporednu godinu, i 1 kd silovanje u pokušaju. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 1 kd obljuba sa djetetom – u produženom trajanju, 14 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih dva u vezi sa obljubom sa djetetom; 8 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 10 krivičnih djela i sva su rasvijetljena. Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 35 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 39 lica, sve muškog pola, među kojima 12 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 39 lica, od kojih 36 ženskog pola, među kojima 23 maloljetna lica, navodi se u dostupnom izvještaju.

Godinu kasnije, prema izbješaju ua 2023.godinu, opet se bilježi povećanje ovih krivičnih djela.

„Tokom 2023.godine registrovana su 54 krivična djela protiv polne slobode, čime je obim kriminala u ovoj oblasti u odnosu na uporedni period povećan za 35 posto. Evidentirano je 15 kd silovanje, što je smanjenje od 6,2% u odnosu na uporednu godinu, od kojih 3 kd po NN izvršiocu i sva tri su naknadno rasvijetljena. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 7 kd obljuba sa djetetom, 18 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih 1 u produženom trajanju; 1 kd posredovanje u vršenju prostitucije; 11 kd dječja pornografija; 1 kd navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju kd protiv polne slobode; 1 kd mamljenje djeteta u cilju vršenja kd protiv polne slobode. Nepoznati izvršioci počinili su 11 krivičnih djela od kojih je 9 rasvijetljeno Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 50 krivičnih prijava, kojima su obuhvaćena 52 lica, sve muškog pola, među kojima 9 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 49 lica, od kojih je 48 ženskog pola, među kojima 25 maloljetnih lica“, navodi se u izvještaju.

Koliko je slučajeva zabilježeno tokom prošle godine nije poznato.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KONGRES, REFORMA DPS-A  I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što  znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da  slavi susjednog autokratu, i opozicije u  sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro  sudbina

 

 

„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer  je novo rukovostvo DPS –a  dvije sedmice uoči  Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju.  Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.

“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući  svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS  Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika.  Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.

Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković,  zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda  Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić,  vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović,  policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović.  Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti

 

 

MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?

SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.

Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.

Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.

MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?

SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.

Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.

Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost  raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja,  pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.

U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo