Povežite se sa nama

FOKUS

OPSADA BUDVE I PREOKRETI: Utjerivanje vlasti pendrecima

Objavljeno prije

na

Prizori iz Budve prava su slika današnje Crne Gore, u kojoj jedna politička partija koristi nasilje, državne institucije i policiju da otme vlast od onih koji su mandate dobili na izborima

 

Potresne scene policijske brutalnosti ispred zgrade Opštine Budva u srijedu ujutro obišle su svijet. Umjesto junskih razglednica sa pješčanih plaža turističkog centra Crne Gore, javnost je gledala kako se brutalnom represijom državnog aparata, fizičkim i pravnim nasiljem, prekraja izborna volja građana iskazana na posljednjim lokalnim izborima 2016. Jake policijske snage rano ujutro blokirale su zgradu Opštine Budva i sve prilaze gradu u odlučnoj namjeri da na vlast instaliraju predstavnike, na političkoj korupciji formirane, nove skupštinske većine.

U etar su otišle  mučne slike. Budva je doživjela policijsko nasilje kakvo nije viđeno u ovom gradu od njenog postanka, u kome su do zuba opremljeni pripadnici specijalnih policijskih snaga hapsili, obarali na tlo i vukli legalno izabrane nosioce lokalne vlasti.

Ispred zgrade lokalne uprave uhapšena je 21 osoba među kojima su vodeći gradski funkcioneri: Marko Bato Carević, predsjednik Opštine, zatim Krsto Radović, predsjednik Skupštine, Mladen Mikijelj, sekretar za investicije, Milo Božović, glavni gradski menadžer, šef Carevićevog kabineta Nikola Jovanović, kao i Đorđe Vujović, Carevićev savjetnik. Na zemlji se našao i poslanik Demokrata Danilo Šaranović, koji je jedva uspio da se spase pokazavši poslaničku legitimaciju. S nevjericom smo gledali scenu u kojoj, prilikom hapšenja sekretara Mikijelja, policajac primjenjuje tehniku koljenom na vrat, zbog koje je život izgubio Afroamerikanac Džordž Flojd.

Predsjednik turističke metropole Crne Gore uhapšen je i maltretiran na krajnje nedostojan način  kao da je okoreli kriminalac ili ubica. Slike  Marka Bata Carevića koji sa nogom u gipsu i sa štakama izlazi  iz Centra bezbjednosti u Budvi nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.  Jednako je uznemirujuća scena hapšenja predsjednika SO Radovića na kojeg, s leđa, poput pantera, bukvalno skače jedan od podebljih pripadnika SAJ-a. Strašne scene policijske sile ispoljene na čelnike lokalne samouprave u Budvi šokirale su gledaoce širom  svijeta, koji su ostavljali svoje komentare na portalima velikog broja medija iz Crne Gore i regiona ili zvali poznanike i rodbinu u Crnoj Gori.

Budva se nagledala scena hapšenja gradskih funkcionera iz redova DPS-a optuženih za kriminal i korupciju, koji su pokrali na stotine miliona eura, ali su bili pošteđeni ovakve torture i prebijanja. Ni tokom čuvene antibirokratske revolucije 1989. godine u Podgorici, kada su današnji vlastodršci takođe jurišali na vlast, nijesu viđene scene poput ovih u Budvi. U nesvakidašnjoj akciji otimanja vlasti policija je koristila suzavac i biber sprej, kako bi izbjegla mogući otpor pri nasilnom ulasku u zgradu. Čula su se zapomaganja i jauci prisutnih dok su raspomamljeni policajci bukvalno čerupali i fizički maltretirali prisutne.

Ovakvi prizori prava su slika današnje Crne Gore, u kojoj jedna politička partija koristi nasilje, državne institucije i policiju da otme vlast od onih koji su mandate dobili na izborima. Kompletan grad bio je pod policijskom opsadom, zatvoreni su bili putni pravci prema Kotoru i Cetinju. Desetine policijskih vozila pristiglih iz Bara, Herceg Novog i Podgorice raspoređeno je po gradu, dok su otvorene „marice“ čekale parkirane ispred Opštine. Bila je to puna opsada grada sa samo jednim ciljem, da se preuzme vlast dva mjeseca prije izbora, i da se dvoje ljudi Vladimir Bulatović, član Crnogorske i Snežana Kuč iz DPS-a posade u fotelje uhapšenih predsjednika Carevića i Radovića.  Njih dvoje su na sjednici koja je održana 11. juna u turističkom naselju Slovenska plaža, odbornici DPS – Crnogrska – SD i nezavisni odbornik Stevan Džaković, izabrali za vršioce dužnosti do izbora novih funkcionera.

Upadom u zgradu Opštine, bez sudskog naloga i bilo kakvog rješenja, komandovao je Slobodan Kovačević, komandir Stanice policije u Budvi, koji se nije obazirao na zahtjeve  Carevića da pokaže službeni nalog za takvu akciju. Dan ranije službenicima Upravne inspekcije nije bilo dozvoljeno da u skupštinskoj službi zavedu odluku nove odborničke većine kojom su Carević i Radović smijenjeni. Inspektori su došli na zahtjev Snežane Kuč i Vladimira Bulatovića. Carević je tada saopštio da bez sudskog naloga niko ne može ući u Skupštinu te da je podnijeta krivična prijava protiv inspektora Jelene Pajković, Dragutina Kalezića i Senada Crnovršanina zbog zloupotrebe službenog položaja.

U krivičnoj prijavi je navedeno da Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija nema ingerencija da postavlja i razrješava predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine te da donošenje Rješenja s tim u vezi nije u njihovoj nadležnosti. Zakon o upravnoj inspekciji u Članu 14 propisuje  da upravni inspektor može prema ovlašćenom licu rješenjem izreći mjere opomene, novčane kazne i zabranu vršenja poslova vođenja upravnog postupka… I to kada se utvrdi da je bilo nezakonitosti. Ovome je prethodila i izjava ministarke Suzane Pribilović u Skupštini CG koja je kazala da njeno ministarstvo nema nadležnosti da presuđuje u političkim procesima u Budvi.

Inspektori su potom napustili zgradu i saopštili da će obezbijediti asistenciju policije za ulazak u prostorije Opštine Budva. To su i učinili u srijedu ujutro u pratnji policijskih kordona pod punom opremom.

Policija je imala jasnu naredbu da zauzme zgradu lokalne uprave u Budvi i da iz njenih prostorija istjera sve službenike. Naređenje je sprovedeno rigorozno. Nakon lomljenja stakala na ulazu i upada u Opštinu, policajci opremljeni gas maskama raširili su se po hodnicima bacajući suzavac, nogama su otvarali vrata opštinskih kancelarija vičući i rušeći sve pred sobom. Prestravljenim službenicima bacali su telefone iz ruku, šutirali ženske tašne, gurajući ljude sa njihovih radnih mjesta van. Jedan službenik nije mogao hitro da iskoči napolje jer je povraćao od dima od suzavca koji se širio opštinskim hodnicima, pa su ga udarajući izbacili iz kancelarije. Akcija čišćenja zgrade Opštine Budva od njenih službenika uspjela je u potpunosti. U njoj su na kraju bahaćenja policije ostali Snežana Kuč i novizabrani v.d. predsjednik Opštine Bulatović u društvu dva inspektora Upravne inspekcije iz Podgorice, glavne upravne inspektorice Pajković i inspektora Kalezića. Policija je objavila fajront, zatvorila za rad zgradu lokalne samouprave turističke prijestonice Crne Gore i ispred ulaza postavila naoružane policajce.

U Budvi je izveden prvi policijski puč u Crnoj Gori u kome su naoružani specijalci uz upotrebu hemijskih sredstava i gole sile, sa njihovih radnih mjesta izbacili opštinske rukovodioce i sve zaposlene, da bi uveli druge,  proglašene u obližnjem ugostiteljskom objektu.

Veliki broj građana okupio se ispred opštinske uprave i kasnije ispred policijske stanice sa zahtjevima da se uhapšeni funkcioneri puste iz pritvora. Za to vrijeme, pendrekom utjerani predstavnici nove većine nisu gubili vrijeme, pa su zamijenili sve brave na vratima opštinskih kancelarija.

Međutim, nisu našli pečate, potrebne da se zavedu papiri o nasilnoj promjeni vlasti, te da se ista objavi u Službenom listu. Sve dok se to ne obavi, prevrat u Opštini ostaje izvan zakona.

Nakon nekoliko časova provedenih u pritvoru, čelnici budvanske opštine pušteni su na slobodu. Oslobođeni su bilo kakve krivične odgovornosti. To znači da je hapšenje bilo neosnovano. Poslužilo je kako bi se neometano osvojila opštinska zgrada.

Predjednik Marko Carević obraćajući se okupljenima je poručio kako su pečati Opštine na sigurnom. Carević i Radović najavili su dolazak na posao, na svoja radna mjesta i pozvali su građane da dođu ispred zgrade Opštine i da na taj način iskažu svoj bunt.

Potpredsjednik Demokrata i odbornik u SO Dragan Krapović pozivao je tokom dana građane da budu istrajni i ostanu ispred. „Ostanite ovdje da onemogućimo vojnoj hunti Mila Đukanovića da otme Budvu. On je pozvao i predstavnike svih partija da dođu u jer se u ovom gradu danas brani demokratija. „Dođite u Budvu, u Budvi se brani Crna Gora“, poručio je Krapović.

U Budvu su doputovali  lideri opozicionih partija Aleksa Bečić, Dritan Abazović, Marko Milačić, Predrag Danilović, poslanici DF-a i Demokrata, Demosa, gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić i mnogi drugi.

Tenzije iz Budve preselile su se kasnije u Kotor u kome je pred Osnovnim državnim tužilaštvom zakazano saslušanje uhapšenog Milana Carevića, sina predsjednika Carevića. Njemu je tužiteljka Ana Radovanović odredila zadržavanje od 72 sata, zbog navodnog napada na jednog policajca tokom hapšenja u Budvi. U znak podrške Milanu Careviću pred zgradom tužilaštva okupilo se više stotina građana među kojima su bili i budvanski funkcioneri, odbornici DF-a iz Kotora i predstavnici građanske liste Narod pobjeđuje iz Tivta. Zgradu ODT obezbjeđivale su pojačane polcijske snage sa opremom za razbijanje eventualnih demonstracija.

Marko Carević je kazao da njegov sin nije napao policajca nego je 11 specijalaca tuklo njega.

Budvanska politička tragikomedija u četvrtak se nastavila, kada dolazi do potpunog preokreta. Policija se u značajnoj mjeri povukla. Desetine građana provele su noć ispred Opštine a ujutro ih je ponovo bilo više stotina.

Kao što su i najavili, Marko Carević i Krsto Radović došli su na posao zajedno sa ostalim opštinskim službenicima. Zatekli su užasne prizore polomljenog i prevrnutog namještaja po kancelarijama, gomile smeća i mirisa suzavca koji tokom noći nije izvjetrio.

Carević  je neometano  ušao  u svoju kancelariju u kojoj je zatekao Bulatovića i Kuč. Sjeo je u predsjedničku fotelju, ali su u kancelariji ostali i oni. Budva trenutno trpi dvovlašće, legitimno i ono koje to nije. Međutim, izgleda da je pokušani prevrat u Budvi propao.

Iz Opštine se čuju aberi da se u novonastaloj situaciji nude pregovori kako bi se strasti primirile, da poslije nasilja i oluje koja je prohujala Budvom, svi budu siti i sve koze ostanu na broju. U ovom trenutku u Budvi legitimitet za vršenje vlasti imaju  Carević i Radović. Pitali smo Krapovića šta se dešava i kako će se sukobi okončati: „Ovu situaciju treba prevazići na način da se napravi neka vrsta političkog kompromisa sa obavezom da legitimno i legalno izabrani predstavnici naroda ostanu na svojim mjestima, do raspisivanja izbora“, kazao je Dragan Krapović.

Drama sa srećnim krajem ili odstupnica DPS-a nakon oštrih upozorenja predstavnika međunarodne zajednice, političkih stranaka i brojnih nevladinih organizacija.  Ili je presudio strah od odlučne reakcije građana Budve i svih onih koji su bili spremni da se ovoga puta ozbiljno suprotstave drastičnom primjeru prekrajanja izborne volje.

Na kraju, pokazalo se koliko je uzaludna bila blamaža odborničkog preletača Stevana Džakovića, koji je pristao na predaju vlasti partiji protiv koje je potrošio dvanaestogodišnji politički mandat. I koji je na svoje dojučerašnje kolege prizvao policijsku silu i pendreke.

 

Policija prekoračila ovlašćenja

Policijski službenici Centra bezbjednosti iz Bara upotrebom fizičke sile prekoračili su ovlašećnje prilikom hapšenja sekretara za investicije Mladena Mikilelja, nalaz je Savjeta za građansku kontrolu rada policije nakon sjednice koja je odžana u CB Budva.

Predstavnici Savjeta imali su uvid u medicinsku dokumentaciju svih osoba koje su u srijedu uhapšene. Konstatovane su i mnoge druge nepravilnosti prilikom akcije policije u Budvi

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

KONGRES, REFORMA DPS-A  I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što  znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da  slavi susjednog autokratu, i opozicije u  sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro  sudbina

 

 

„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer  je novo rukovostvo DPS –a  dvije sedmice uoči  Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju.  Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.

“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući  svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS  Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika.  Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.

Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković,  zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda  Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić,  vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović,  policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović.  Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.

Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se  Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.

Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne  vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.

Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević,  upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.

Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun   firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“

Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.

Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.

Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.

Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.

Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.

I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra  u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.

Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…

„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći  po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije,  politička kriza i dalje traje.  Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.

Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.

Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK)  za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.

Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv.   “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.

U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda,   nešto iza kulisa. “ Spajić je  htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije,  nakon što je Andrija  Mandić posle  kratkog kolegijuma Skupštine,  izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta.  Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali  da u ponedjeljak  prezentuju u Skupštini.

DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka.  Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima,  ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK.  Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni.  Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te  da to moraju da znaju kolege iz DPSa.  Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.

On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije.  “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.

Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je  poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je  Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.

“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza  Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo  bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.

Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.

“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.

Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.

Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine  koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta.   Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.

Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti,  Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo