Opozicija, kao što znamo, nije priznala rezultate parlamentarnih izbora iz oktorbra 2016. Skupština radi sa DPS-om i satelitima. Kogod naivan i dobronamjeran mogao bi pomisiti da će zbog tih prostih činjenica opozicione partije prionuti da misle rade i sarađuju na tome da ono što im je ukradeno vrate. Jok. Demokratski front se bavi sobom i pokušava da se odbrani od režimske ofanzive na taj savez, Demokrate po terenu biju svoju bitku, SDP i URA žive svoje živote, a SNP i, odskora, Demos, biju unutarpartijske bitke.
Velika koalicija “Ključ” koju su činili Demos, SNP i URA osvojila je devet mandata. Kako trenutno stvari stoje – ne zna se kojim će partijama ubuduće pripadati sedam mandata Demosa i SNP-a.
Prije nekoliko dana 43 člana Glavnog odbora Demosa podnijela su zahtjev za održavanje izborne skupštine te partije. Na čelu grupacije je predsjednik Izvršnog odbora Demosa Goran Danilović. U obrazloženju za sazivanje skupštine, pored ostalog, piše da je, imajući u vidu ” dubo-ku stranačku političku krizu i organizacione probleme sa kojima se suo-čava stranka u dužem vremenskom periodu”, jasno da se sve to može razriješiti samo održavanjem izborne skupštine Demosa, na kojoj će se preispitati odgovornost i izabrati potpuno novi stranački organi.
“Evidentno je da organi Demosa ne funkcionišu i ne vrše ovlašćenja u skladu sa statutom, kao i da se suočavaju sa opstrukcijom izazvanom nedostatkom koordinacije. Zanemarene su statutarne obaveze i izvršena je uzurpacija ovlašćenja stranačkih organa od jednog organa, što za po-sljedicu ima paralizu rada stranke, organizacioni haos i potpunu margi-nalizaciju stranke na političkoj sceni Crne Gore”, piše u inicijativi. Predsjednik partije, Miodrag Lekić optužen je da za dvije godine postoja-nja Demosa nijednom nije glavnom odboru podnio godišnji izvještaj o radu i tako dalje.
Monitorovi izvori iz Demosa kažu da su vidljiva nezadovoljstva u partiji počela za Božić kada je gradski odbor Demosa u Podgorici osveštao svoje prostorije. Budući da je Demos zamišljen kao građanska partija, koju čini multikulturni mozaik, na sjednici Predsjedništva partije taj postupak je osuđen i dogovoreno je da se takvi postupci ne ponavljaju. “Ponovilo se već za Vaskrs u Danilovgradu. U to vrijeme počinju mimoilaženja sa članovima koji su nekada bili članovi Nove i radikala”, kaže Monitorov izvor blizak predsjedniku partije.
Nakon kraha na izborima u Herceg Novom na kojima je Demos ostao daleko ispod cenzusa sa samo 192 glasa, predsjednik partije Miodrag Lekić tražio je, da se napravi zaokret, da se više radi, što se nije desilo, tvrde u jednom dijelu Demosa. Kažu da su se naredne pukotine pojavile oko bojkota parlamenta. Dok je Lekić insistirao da je bojkot parlamenta jedini kohezioni faktor u opoziciji, šuškalo se da u partiji ne misle svi tako.
Članovi partije bliski Lekiću tvrde da većina u Glavnom odboru na koju se pozivaju inicijatori održavanja izborne skupštine stranke, nije izvjesna. Iz Demosa je saopsteno da su četiri potpisnika Inicijative Gorana Danilovića povukla svoj potpis, zbog kako su zvanično objasnili “dovodjenja u zabludu povodom svrhe same inicijative”. Samim tim, kako su ocijenili, „bučno najavljivana većina koja traži vanrednu Skupstinu je nepostojeća”.
Tina Raičević, savjetnica za politička pitanja i medije u Demosu, rekla je da će rukovodstvo stranke na čelu sa predsjednikom Miodragom Lekićem „pomoći svim inicijatorima za regularno održavanje stranačkih organa, uključujući i vanrednu sjednicu”.
“Pokušavamo da spasimo stranku”, kaže Monitorov izvor iz Danilovićeve struje. U toj struji sigurni su da u Glavnom odboru partije imaju većinu i objašnjavaju da su već dobili dva nova potpisa podrške.
Zanimljivo je i govori ponešto o radu stranke to što ni jedna ni druga strana ne znaju tačan broj članova Glavnog odbora. Tu je negdje oko 82, možda 85.
Iz krugova bliskih Lekiću kažu da je teško procijeniti koja strana ima veće izglede da nadvlada u Demosu. „Statut je napisan po mjeri Gorana Danilovića. On je poslanik, šef poslaničkog kluba, predsjednik Izvršnog odbora i upravlja finansijama u partiji. Oni su možda organizovaniji, ali mislimo da je javnost na našoj strani”, kaže izvor blizak predsjedniku partije uz tvrdnju da nije tačno da se Demos dijeli po liniji Srbi – Crnogorci.
Jedan od članova Demosa koji podržava inicijativu za održavanje izborne skupštine siguran je u veću snagu Danilovićeve grupacije. Očekuje da bi se stvari mogle razbistriti u roku od narednih mjesec dana.
Demos je u okviru kolaicije Ključ dobio četri poslanička mandata. I tu su podijeljeni na pola – dva pripadaju jednoj dva drugoj strani. Uz Miodraga Lekića je Anka Vukićević, uz Gorana Danilovića Goran Radonjić, predsjednik podgoričkog odbora stranke.
Mjesečna primanja Demosa, prema Monitorovim izvorima su između 16 i 18 hiljada eura. Vrlo je vjerovatno da ta cifra nije bez uticaja na tekuće događaje.
Dijeljenje SNP-a već je praistorijska priča. U posljednjoj eri na kongresu partije u Beranama u jesen 2014. za predsjedničko mjesto su konkurisala tri kandidata. Srđan Milić je osvojio 273 glasa, Aleksa Bečić 141, dok je za Aleksandra Damjanovića glasalo 80 delegata.
Bečić je formirao novu, Damjanović ostao u staroj partiji otvoreno najavljujući kako će se boriti da je promijeni.
U međuvremenu su se nizali loši partijski rezultati. Nakon izbora 2012 SNP je imao devet poslanika, 2016 su im iz kolaicije “Ključ” pripala tri. Aleksandar Damjanović na jednoj, Srđan Milić i Danijela Pavićević na drugoj strani.
Godinama je SNP bio partija na vlasti u Herceg Novom, na posljednjim izborima dobili su oko 900 glasova i dva mandata.
Možda je ponekome iz jedne ili druge struje u SNP-u jasno šta se sve u međuvremenu u patriji dešavalo, koji su sve opštinski odbori pozivali na smjenu partijskog lidera Srđana Milića, a koji su bili protiv, koji su članovi iz pojedinih odbora javljali kako se ne slažu sa odlukom većine. To obilje informacija zanimalo je samo direktno zainteresovane.
Onda je krajem maja presjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić podnio ostavku. Ko je mislio da je to korak ka razrješenju krize u toj partiji – prevario se.
Trenutno, bitka i dalje traje. Partijski kongres zakazan je za 13. avgust. Grupa funkcionera SNP-a, predvođena poslanikom Aleksandrom Damjanovićem i predsjednikom opštine Berane Dragoslavom Šćekićem, saopštila je da ne priznaje odluke GO SNP jer su nestatutarne.
Nezadovoljni su odlukom Glavnog odbora koji je na osnovu zaključaka elektronske sjednice donio odluku o kriterijumima za odabir delegata za Kongres. Oponenti Srđana Milića tvrde da je napravljen ponoćni “partijski inžinjering”, koji omogućava jasnu prednost vjerovatnog predsjedničkog kandidata iz Bara Snežane Jonice.
Po pravilima SNP-a broj delegata na kongresu određuje se u skladu sa rezultatima posljenjih izbore. Pošto je na posljednjim izborima SNP bila dio koalicije “Ključ”, dio delegata, na primjer sa Cetinja, biće nesrazmjeran snazi partije u tom gradu.
“Hoće da im se svi sklone da bi bio izabran Šćekić”, kažu Milićeve pristalice.
“Stanje u koje ste vi doveli Partiju, koju smo stvarali je veoma uvredljivo za nas. Jedanaest godina ste vodili partiju i doveli je na najniže moguće grane, a uz put ste je i potpuno finansijski poharali i mislite da i dalje nastavite tako”, saopštavaju iz struje koja je za Damjanovića.
Padaju i isključenja iz partije, i lete čaršijske priče. Ko će koga izdati, ko je vjera, a ko nevjera. Mogu se čuti i prognoze na duge staze prema kojima nije isključeno da se jednog dana značajno približe Goran Danilović i Aleksandar Damjanović. Tice mu ga znale.
Sigurno je samo da za opozicionu scenu, na kojoj inače malo šta valja, ovo ne valja – ništa. Teško neko iz ovoga ne može izaći kao “zdrava snaga”.
Ostavka predsjednika BS
Rafet Husović podnijeće ostavku na funkciju predsjednika Bošnjačke stranke na sjednici Glavnog odbora Bošnjačke stranke, zakazanoj za subotu u Rožajama, objavila je Antena M.
Husović je o svojoj namjeri obavijestio samo članove Predsjedništva BS, jer, navodno, želi da izbjegne eventualne pritiske da se predomisli i ostane na čelu stranke. Nezvanično, svoju je odluku obrazložio umorom i željom da uzme predah od političkih obaveza.
Kao mogući kandidati za Husovićevog nasljednika pominju se Ervin Ibrahimović, poslanik i nosilac liste BS za prošlogodišnje izbore i ministar saobraćaja Osman Nurković.
Za predsjednika Bošnjačke stranke Rafet Husović izabran je 26. februara 2006., a reizabran je još dva puta – na Drugom kongresu BS 2011. i na Trećem kongresu 25. jula 2015. Njegova bliskost sa DPS-om opštepoznata je.
Husović do sada nije ni demnatovao ni potvrdio informacije o svom odlasku.
Miloš BAKIĆ
Stav4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FELJTON3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
OKO NAS3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice