Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPOZICIJA I VLAST: Ko se kome približava

Objavljeno prije

na

Tezu da možda Zapad u Crnoj Gori trasira neki treći put bez Đukanovića i ostalih koji drže živim politike devedesetih, podgrijale su ove sedmice nove izjave iz Vlade, ali i opozicije

 

Vidi se  iako se prikriva: stvaraju se mostovi između djelova opozicije i vlasti.  Znakova ima.

Prošle sedmice Memorandum o saradnji potpisale su  male partije vlasti –  URA, SNP, CIVIS i opozicione manjinske partije. To se sa različitih  adresa tumačilo kao put ka prekompoziciji na političkoj sceni, i manjinskoj vladi, što su potpisnici  demantovali.

Potom je ove sedmice  lider SDP-a, Raško Konjević, potvrdio da se povezuju i partije vlasti i opozicije koje nijesu potpisnice Memoranduma. Objašnjavajući zašto je opozicija 13. decembra odustala od Inicijative za  smjenu Vlade, on je potvrdio: ,,Postoje određeni signali da bi pojedine strukture iz parlamentarne većine bile sklone da, u saradnji sa opozicijom, prekinu mandat ovoj Vladi. Mi smo to odlaganje napravili da bismo investirali u izgradnju povjerenja, a ne da bismo otvorili raspravu o povjerenju Vladi”.

Opozicija je povukla Inicijativu, jer je, tvrde iz  DPS-a,  DF najavio da će podnijeti inicijativu za skraćenje mandata Skupštini.  Da li  DF daje signale opoziciji ili neka druga vladajuća partija, Konjević nije objašnjavao.

Ako je cilj formiranje nove vlade, i dalje nije jasno, na koji način se to planira postići. Kako je Monitor u prošlom broju pisao, potpisnice Memoranduma, manjinsku vladu ne mogu formirati bez podrške DPS-a ili , DF-a. One imaju ukupno 14 mandata.

DPS je saopštio da potpisnice Memoranduma imaju ,,otvorena vrata“ ukoliko je taj dokument  put za manjinsku vladu, naglasivši da ne žele uslovljavanja. Demoratski front, krajnje neobično, pošto je po nekim verzijama konačni cilj pregrupisanja isključivanje  njihovog učešća u vladi, nije imao grku riječ za SNP i lidera te parije Vladimira Jokovića, koji je potpisao Memorandum. Ubijeđeni su, saopštio je Andrija Mandić, da Joković neće izdati. Demokrate su se izjasnile da oni neće podržati Memorandum ukoliko se u njega ne ugradi odredba da DPS neće činiti vlast ,,u bilo kojoj formi i obliku”.  Potpisinice Memoranduma nijesu bile jasne da DPS neće ući u  kombinatoriku u bilo kom obliku. Otuda, čini se, Demokrate ostaju van novih političkih prekomponovanja.

Lider URA-e Dritan Abazović saopštio je ove sedmice da ,,URA sa ovakvim DPS-om neće imati nikad ništa”.  To je  opet otvorilo pitanje da li se to dugoročno računa na drugačiji,  reformisani DPS bez Đukanovića.  Da su reforme toj partiji  neophodne, ove je sedmice, da li slučajno,  saopštio na hrvatskom javnom servisu i Đukanović. On je potom na Anteni M primijetio da postoji ,,određeni zastoj” u odnosu određenih krugova međunarodne politike prema ,,neminovnosti povratka” te partije na vlast.  Ali i da, kako je rekao,  iste adrese smatraju da je nova vlast ,,neuspješan eksperiment”.

Možda   adrese o kojima govori Đukanović koordiniraju neki treći put za Crnu Goru. Bez Đukanovićevog DPS-a, kao simbola korupcije i zarobljenih institucija, ali i bez politika kakvu praktikuje DF.

Tu tezu podgrijala je i izjava Dritana Abazovica, koji je ove sedmice ponovio da ,,očekuje iznenađenja iz Vašingtona koja će uticati na rasplet političke krize u Crnoj Gori”. Od odlaska Abazovića u Vašington, te njegovog tamošnjeg sastanka sa visokim američkim zvaničnikom Gabrijelom Eskobarom, govori se o mogućem modelu prelazne, manjinske vlade, koju bi krstio Zapad.

Eskobar je tokom posjete Crnoj Gori saopštio da SAD ne vide Demokratski front kao partnera. Tada je otvoreno  i pitanje da li je Đukanović na crnoj listi SAD-a,  zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom.

Da li je Eskobar prilikom razgovora nesto došapnuo i Đukanoviću, ostalo je iza zatvorenih vrata predsjednikovog kabineta, u kom je, tokom posjete Eskobara, sudeći po saopstenjima nakon sastanka, vladala panika. Očito je, da i Abazović zna za iznenađenja iz Vašingtona. Lider URA-e  pohvalio se ranije da je on taj na vladajućoj sceni koji ,,ima međunarodne kontakte”.

Da Đukanovićevo vrijeme prolazi pokazali su i posljednji lokalni izbori. DPS je u sve tri opštine u kojima su izbori održani – Mojkovac, Petnjica, Cetinje, zabilježio pad podrške. U Petnjici je ipak zadržao apsolutnu vlast. Iako je osvojio najveći broj mandata u druge  dvije opštine, zbog toga što nema koalicioni kapacitet,  sve sem apsolutne pobjede za višedecenijsku partiju vlasti znači – poraz. Znaci gubitka Đukanovićeve moći vidjeli su se ranije  na Cetinju, prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog šefa policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli.

I Memorandum koji su manjinske partije poptisale, pokazuje da Đukanovićevo vrijeme prolazi. Te partije su bile  tradicionalni koalicioni partneri DPS-a. Đukanović je ljetos  organizovao sastanak opozicionih predstavnika, pokušavajući da preduhitri eventualna pregrupisavanja i dodatno slabljenje pozicije DPS-a. Izgleda uzalud. Manjinske partije su potpisivanjem Memoranduma sa dijelom parlamentarne vecine dale znak da postoji i drugačija politička kombinatorika. I da postoji možda model vlade u kojoj će se manjine naći,  a da u njoj ne budu ni Đukanovićev DPS, ali ni DF.

,,Nije toliko bitan sadržaj Memoranduma koliko to što su se za stolom našle partije koje čine  vlast i opoziciju, odnosno manjinske partije koje su do sada svi pozivali da budu dio parlamentarne većine. Mislim da je ovo veliki korak, da je to desetkovanje na neki način i Demokratske partije socijalista  koja se uvijek pozivala na to da su te partije bezrezervno uz njih i da to nas odvlači od referendumske politike podjele na dva bloka”, prokomentarisao je ove sedmice Abazović.

On je u intervjuu podgoričkim Vijestima nagovijestio da je model manjinske vlade ipak moguć, iako je prethodno bio izricit da  Memorandum nije ,,pakt o manjinskoj vladi”

,,URA podržava aktuelnu Vladu. Vrlo iskreno je podržavala od početka. Na kraju mi smo i ponudili model ekspertske vlade i mi ostajemo posvećeni tome. Ali, mi ne možemo da zatvaramo oči ako ova Vlada ima problem sa parlamentarnom većinom”, ocijenio je. ,,Nismo spremni da skrštenih ruku gledamo kako su institucije sistema i dalje zarobljene, kako parlamentarna većina ne funkcioniše, ni zakoni koji su bili presudni, kao što je Zakon o državnom tužilaštvu oko kojeg smo se toliko namučili”.

Da su i  evropske adrese  uključene u zbivanja jasno je iz više izjava njihovih zvaničnika. ,,Vlada Crne Gore trenutno nema većinu u parlamentu i to treba da se riješi”, kazao je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja na Balkanu, Miroslav Lajčak. Francuski ambasador u Crnoj Gori Kristijan Timonije pozdravio je potpisivanje Memoranduma. A, nekako,  ukazao da je Đukanovićevo vrijeme prošlo.

,,Najzad evropski program koji prevazilazi trvenja između većine i opozicije… Treba uspostaviti efikasnu parlamentarnu većinu kako bi se postigao normalan institucionalni okvir – Evropa će integrisati samo funkcionalne države lišene uticaja političko-ekonomski-porodičnih grupa čije je vrijeme prošlo“, ocijenio je on u intervjuu podgoričkim Vijestima.

U moru nejasnoća jasno je: Crna Gora ne može naprijed ni sa Đukanovićem, ali ni sa onima koji danas žive u  devedesetim.

 

NOVI LIDERI, STARE PRAKSE

Ako Crna Gora želi da krene nekim novim putem, jasno je da novi lideri ne bi smjeli koristiti stare prakse, kojih smo se nagledali  u doba Đukanovića.  Ipak, one su i dalje tu.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora upozorila je potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,prijavi poklon veći od 50 eura – put u Dubai, koji je platio vlasnik Porto Montenegra”.

Iz MANS-a su podsjetili da je u toku postupak po njihovoj prijavi protiv predsjednika države Mila Đukanovića, zbog njegovog putovanja u San Trope, koje je platio Duško Knežević.

Abazović je, odgovorio u Đukanovićevom stilu. Kazao je da njegov put u Dubai nije bio vezan za Vladu i koštao je nula eura: ,,Otišli smo o njihovom trošku, bili tamo o njihovom trošku, iskoristili smo priliku da odemo na Ekspo i treba sada da se bunimo”, poručio je Abazović.

Crnoj Gori trebaju zvaničnici koji znaju da je neprihvatljivo da im puteve po bijelom svijetu plaćaju moćni vlasnici privatnih biznisa. Čak i kad to nije protivzakonito. Novi liuderi bi morali biti drugačiji i po tome što drže do dostojanstva državne funkcije koje obavljaju. Time i države.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo