Bez pomoći sa državnog nivoa, četiri dana kolašinski vatrogasci i mještani borili su se s požarima u nekoliko okolnih sela. Vatra je napravila  ogromu  materijalnu štetu, gorjele su i kuće, a šume su, ponovo, najviše stradale

U kolašinskim selima Vlahovići, Jasenova, Bare, Ocka Gora, Osreci, Cerovica… požari su, od subote 19. marta  uništili velike površine šume, pašnjaka, ugrozili dalekovode… U plamenu je nestalo i nekoliko nenastanjenih kuća.

Danonoćno, na terenu su bili samo pripadnici lokalne Službe zaštite i spašavanja (SZS) i mještani.  Kolašinski vatrogasci su od Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pomoć zatražili još u nedjelju. Podrška sa te adrese nije stigla, a tek u srijedu poslije podne helikopteri Vojske Crne Gore pritekli su u pomoć.

,,Šteta na šumi je ogromna.  Riječ je o vrlo nepristupačnom terenu do kojeg nije bilo moguće stići vozilima. Otežano smo u tim selima stizali i do nekih domaćinstava. Neophodno je bilo prvo ručno popraviti put, pa tek onda proći vozilom”, opisivao je Monitoru, u srijedu poslije podne, komandir kolašinske SZS Željko Darmanović. ,,Učinjeno je koliko smo najviše bili u mogućnosti, gasili smo naprtnjačama, pregrabljivali, danima smo na terenu, mještani pomažu…. Međutim, vatru je nemoguće kontrolisati, potpomognuta vjetrom širi se u svim pravcima. Uzdamo se samo u pomoć Vojske iz koje su obećali da će, nakon izviđanja, danas gasiti iz vazduha”.

Darmanović nije mogao da kaže zbog čega se Direktorat oglušio o apele za pomoć. Ni na novinarska pitanja o razlozima nepružanja podrške kolašinskim vatrogascima iz MUP-a nijesu  odgovorili do zaključenja ovog broja Monitora.

Ogromnim trudom vatrogasaca i mještana, među kojima je bilo čak i djece, sačuvani su domovi  mnogima u tim selima, ali ne i šuma. Nije bilo ni mogućnosti ni vremena da se o šumama  misli.

,,Riječ je o požarima pred kojima smo nemoćni. Mogu se gasiti samo iz vazduha ili angažovanjem znatno većeg broja ljudi. Nemamo ni opremu ni tehniku da se s vatrom sami izborimo. Skoncetrisali smo se da branimo kuće i koliko je moguće zaustavimo širenje na druga sela”, objašnjava Darmanović.

U kolašinskoj SZS nemaju podatke koliko je tačno šume minulih dana uništeno vatrom. Precizne podatke nemaju ni za prošlu godinu, kada su, od januara do avgusta, čak 87 puta intervenisali u gašenju požara. Najveća šteta tada je napravljena na brdu Ključ.

,,Dva dana i dvije noći, zajedno sa vatrogascima branili smo imovinu od požara. Tri kuće  smo spasili, a  četiri, uključujući i staru kuću moje porodice, su izgorjele. Vatru  je bilo nemoguće kontrolistati”, priča mještanin Duško Radojević. ,,I mještani su tražili pomoć od Direktorata, oni su nam kazali da nemaju čime da gase, jer im je avion pokvaren. Nijesmo mogli da vjerujemo to što smo čuli: da smo, zajedno s vatrogascima, ostavljeni sami da se borimo sa vatrenom stihijom”.

Sagovornik Monitora tvrdi da se požar širio najviše zahvaljujući ,,velikim  količinama drvnog otpada na površinama gdje je bespravno sječena šuma”.  Radojević objašnjava kako ne pamti veći požar u tom dijelu kolašinske opštine. ,,Ja ću svakako prijaviti policiji izazivanje požara od nepoznatih počinilaca. To će uraditi još neki mještani. Očekujemo istragu. Neko mora snositi odgovornost za ogromnu šetu na privatnoj i državnoj imovini. Godinama se isto stanje ponavlja, a niko za to ne snosi odgovornost. Niko nikad nije kažnjen, a mali broj je i pozvan u policiju”, tvrdi Radojević.

Ljudski faktor je uzrok požara i ovog puta, procjenjuju vatrogasci. Tačnije, kaže Darmanović, nesavjesnost i nepažanja. Vatra je, objašnjava, najvjerovatnije krenula u subotu veče s imanja vlasnika koji  žive u drugim gradovima, a samo su vikendom na selu.

,,Ljudi krenu da čiste imanja, zapale otpad i odu, ostave vatru. Vjetar je bio jak, nije trebalo dugo da se proširi. Nevjerovatno je da se godinama isto dešava, da mi stalno  ponavljamo apele, a da situacija ostaje ista.  Niko se ne obazire na zakone i propise. Naredbom predsjednika Opštine zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom, a osim toga taj dokument obavezuje i na održavanje okućnica. Neuklonjeni lako zapaljivi materijal oko nenastanjenih kuća izazvao je ogromne probleme i doprinio nekontrolisanom širenju požara”, kaže komandir SZS.

Pored toga, naredbom predsjednika Opštine Kolašin, Uprava za šume obavezana je da organizuje čišćenje i uklanjanje granja i posječenog drveća iz šumskih komplesa. Takođe, i da učini prohodnim šumske puteve kako bi vatrogasna vozila nesmatano mogla da prolaze. Iako su te obaveze propisane još prošle godine, do sada nije bilo izvještaja o njihovoj relizaciji. Iz Naredbe nije jasno ni ko bi trebalo da kontroliše na koji način se sprovodi odluka o uklanjanju zapaljivog otpada i održavanju pristupnih puteva.

Kolašinski vatrogasci su ranije upozoravali ,,da u ruralnom području kao i šumskim kompleksima koje eksploatišu koncesionari nijesu formirane preduzetne jedinice”. Kao značajan problem prepoznaju i ,,nepostojanje hidrantske mreže na ruralnom području”. Kako je objašnjeno, zbog velike udaljenosti hidranta nije moguće brzo puniti kamione vodom, a na ruralnom području ne postoje hidrantska mjesta na kojima je moguće napuniti vozila.

Zato su prilikom gašenje požara, tokom minulih dana, nekoliko puta bili prinuđeni da odlaze do Manastira Morača da napune cisterne vodom, pa da se vrate na teren.  Slična situacija bila je i ranije.

Crna Gora je u požarima 2021. godine izgubila ogromno šumsko bogastvo. Do početka novembra opožarena površina  šume, pašnjaka i drugih vrijednih staništa  bila je oko 423 kvadratna kilometra. To je daleko više od godišnjeg prosjeka minule decenije. Na primjer, oko 50 puta veća Francuska imala je, tokom minule decenije, za 60 odsto manje opožarene površine od naše zemlje.

Od 2011. do pred kraj prošle godine, prema podacima Uprave za šume, u Crnoj Gori evidentiran je 1.001 požar. Za isti period pokrenuta su svega 33 sudska postupka za izazivanje požara, a samo četiri su okončana zatvorskom kaznom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ