Povežite se sa nama

OKO NAS

OPET BESPARICA U OPŠTINI ULCINJ: Blokade kao sudbina

Objavljeno prije

na

Ove godine je Dan opštine Ulcinj, koji se proslavlja prve subote u aprilu, ostao u sjenci još jedne blokade žiro-računa. Samo za šest godina ova siromašna opština bogatih građana platila je za izgubljene sudske sporove deset miliona eura

 

„I ovaj, najnoviji slučaj je spor oko eksproprijacije nekog privatnog zemljišta koji traje gotovo 40 godina, a računi se sada nama ispostavljaju. Jednostavno, nemoćni smo da bilo što učinimo”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Najnovija blokada od 120.000 eura dolazi u veoma teškom trenutku pandemije korona virusa kada je nužno da efikasno funkcionišu gradske službe i institucije, te da se obavljaju  pripreme za turističku sezonu.

,,Ponovo moramo tražiti podršku Vlade Crne Gore da bismo izašli iz ove situacije“, dodaje gradonačelnik Ulcinja.

I raniju blokadu, koja je bila na iznos od čak 6,5 miliona eura, lokalna samouprava je uspjela da prevlada uz pomoć crnogorske Vlade koja je za oko 8.000 metara kvadratnih u Borovoj šumi uplatila Opštini Ulcinj oko 4.000.000 eura. Uspjela je takođe da proda još jedan dio svoje veoma vrijedne imovine na Pristanu. Za 448 metara kvadratnih u martu je inkasirano 900.000 eura. A to je, ipak, deset puta manje nego što pravna i fizička lica duguju Opštini samo po osnovu neplaćenog poreza na nepokretnosti!

U Poreskoj upravi smatraju da naplata poreskih prihoda u toj opštini može da bude pet do sedam puta veća nego što je to sada slučaj. ,,Nakon Budve, najveći fiskalni potencijal na Primorju ima Ulcinj. A taj grad godinama ima najveći stepen poreske nediscipline“, ističe direktor PU Miomir M. Mugoša.

Za šest godina je iz kase ove lokalne uprave za izgubljene sudske sporove plaćeno oko deset miliona eura. O kolikoj se velikoj sumi radi pokazuje podatak da već godinama izvorni prihodi u opštinskom budžetu iznose oko pet miliona eura!?

Ulcinj je jedina opština na Primorju koja dobija novac iz Egalizacionog fonda. Više od dva miliona eura godišnje. Sa indeksom od 83,31 odsto Ulcinj je, po podacima Ministarstva ekonomije, jedini primorski grad koji nije među razvijenim opštinama u državi. Prosječna plata je godinama oko 400 eura, odnosno među najnižim je u Crnoj Gori.

Od maja 2018. godine lokalnu vlast vrši Demokratska partija socijalista (DPS) u koaliciji sa albanskim nacionalnim strankama, Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom. Od ukupno 33 odbornika u lokalnom parlamentu vladajući savez čini njih čak 30.

U lokalnoj upravi sa najvećom nadom očekuje odluka Ustavnog suda u slučaju ,,K1”. Presudom Vrhovnog suda Opština je isplatila firmi Rekreaturs, koja posluje u sastavu Atlas grupe Duška Kneževića, 6,5 miliona eura i bila je u blokadi u čitavoj drugoj polovini 2019. godine.

Poslovanje ove lokalne uprave prati Državna revizorska institucija (DRI) koja je u oktobru prošle godine objavila Izvještaj o reviziji Završnog računa budžeta Opštine Ulcinj za 2018. godinu. Na bazi sprovedene revizije, Kolegijum DRI je dao dvostruko negativno mišljenje: na finansijsku reviziju Završnog računa budžeta i na reviziju pravilnosti.

I iz opozicije su apelovali na Vladu Crne Gore i Ministarstvo pravde kao organ koji nadzire rad javnih izvršitelja, da ulože svoj autoritet kako bi žiro-račun Opštine odmah bio odblokiran, odnosno postao likvidan zbog pogoršane ekonomske i socijalne situacije.

,,Ovo je postala hronična pojava koja otežava normalno funksionisanje lokalne samouprave. Mi smo svjesni da treba ispoštovati sve sudske odluke, ali u ovom trenutku viši interes predstavlja zdravlje stanovništva i funksionisanje grada, a taj će se dug svakako kasnije izmiriti“, kaže predsjednik Oštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

Do izmirenja je moguće da dođe od Egalizacionog fonda, naknade za privremene objekte ili od prihoda u turističkoj sezoni, kada se ostvaruje preko dvije trećine prihoda u opštinskoj kasi, ali i privrednih subjekata i građana u Ulcinju. No, ove godine je izvjesno da je predsezona propala, a da će glavna sezona kasniti.

,,Tradicija je bila da se u martu i aprilu intenzivno pripremamo za sezonu. Prve velike grupe turista uglavnom iz zemalja regiona, imali smo za prvomajske praznike, čime bi sezona započela. Veliki hoteli, kampovi i odmarališta su svoja vrata otvarali u aprilu, a najave su za ovu godinu bile veoma dobre. Uzimajući kao bazu pokazatelje iz prošle godine, onda zaključujemo da se jedna petina dolazaka na ulcinjskoj rivijeri ostvaruje u prvoj polovini godine. To znači da smo već sada u značajnom minusu”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka.

No, on smatra da ne treba biti pesimista. „Moramo vjerovati da će se sve ovo brzo okončati i kod nas i u cijelom svijetu, te se pripremati za vrijeme koje slijedi. Jer, nadati se da ćemo u špic sezone direktno ući”, ističe Đeka.

Već je došlo do odlaganja  niza važnih projekata u Ulcinju. Akva park u zaleđu Velike plaže neće ovog ljeta početi sa radom, stalno se odlaže i početak radova na kanalizacionoj mreži za četiri prigradska naselja vrijedan preko četiri miliona eura, projekat turističkog kompleksa na Mavrijanu, koji je Nrekić procijenio na milijardu eura, takođe je na čekanju.

Sve je praktično prepušteno privatnoj inicijativi. Prema procjenama lokalnih organa, na gradilištima je u ovoj opštini ovih dana angažovano oko 500 radnika.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo