A počelo je slavljenički i optimistički, kako i dolikuje najvećoj investiciji u istoriji zemlje. Na ceremoniji u mjestu Gornje Mrke okupili su se premijeri tri države. Mediji su javljali da su mašine već spremne za posao stoljeća. Ton su, po običaju, davali zvaničnici.
IDILA: Ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je naglasio da je hrvatski konzorcijum Konstruktor dao najbolju ponudu. Prilikom potpisivanja Ugovora o koncesiji izrazio je nadu da ta splitska firma može uskoro da zaokruži finansijsku konstrukciju, jer postoje pozitivni signali s finansijskog tržišta.
Generalni direktor Konstruktora Željko Žderić bio je siguran da će sve ići po planu, pa čak i u roku kraćem od predviđenog. „Radovi će početi već tamo negdje na jesen, a prva dionica Smokovac – Mateševo bila bi gotova u roku – tri i po do četiri godine”, istakao je on.
Kako u Crnoj Gori praktično svi smatraju da je put od jadranske obale do granice sa Srbijom državni prioritet broj jedan, malo je bilo onih koji su željeli da kvare idilu. Ionako se na ovaj događaj čekalo decenijama. Pare od privatizacije Telekoma niko nije spominjao.
UGRADNJA: Ključni prigovor opozicije bio je da je cijena autoputa visoka, čak 2,77 milijadi eura, od čega bi učešće Crne Gore bilo – dvije trećine.
Potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je da su prve procjene pokazivale da će njegova izgradnja stajati 1,8 milijardi eura. ,,To je bila procjena kada su cijene građevinskih radova bile visoke, a sada su one znatno niže i realno iznose 1,5 milijardi eura, a nipošto čak dva puta više”, kazao je on i od crnogorske Vlade zatražio da javnosti dostavi na uvid koncesioni ugovor potpisan s Konstruktorom. Ona to odbija da uradi.
Radulović je ustvrdio da se gradnja autoputa može nazvati ugradnjom građevinske operative prvog i trećeg ministra ili kompenzacijom s Hrvatskom u vezi problematične prošlosti crnogorske vlasti.
Slične optužbe saopštio je lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić. On je uvjeren da ovaj posao stoljeća ima elemente visoke korupcije, jer su u to direktno uključeni i neki članovi kabineta crnogorskog premijera. ,,Dinamika izgradnje autoputa ne smije da bude u smislu otplate rata kredita pojedinim ministrima u Vladi Mila Đukanovića, koji su kupili mašine za izgradnju autoputa, nego koliko bude para, toliko će biti kilometara”, kazao je Milić.
Konstatujući da se ovom poslu prišlo dnevnopolitički i da sličan koncesioni ugovor nije napravljen niđe u svijetu, predsjednik Izvršnog odbora Demokratskog centra Emin Duraković za Monitor je rekao da je Crna Gora za sada od strateškog partnera dobila samo naljepnice na građevinsku operativu domaćih firmi koje je vrh vlasti ekskluzivno opremio za ovaj posao.
ČEKAJUĆI KREDITE EU: Produženje roka Konstruktoru za dva mjeseca za dostavu bankarske garancije predstavljalo je hladan tuš za Vladu u Podgorici. Ali, ona praktično nema izbora. „Bilo bi dobro da se neka od međunarodnih finansijskih organizacija uključi u čitav projekat, jer su kamate koje one nude garant da će i koncesionar moći da ih istrpi i da se cijeli posao uspješno završi. Tako da smo namjeru Konstruktora doživjeli u tom pravcu”, rekao je visoki funkcioner Ministarstva saobraćaja i pomorstva Zoran Radonjić.
I čelnici grčko-izraelskog konzorcijuma Aktor HCH, drugorangirane firme na tenderu za gradnju puta Bar-Boljare, eventualno će krenuti u posao tek uz kredite Evropljana. „Ako su Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremne da finansiraju taj projekat, onda zajedno možemo da nađemo rješenje i počnemo da radimo čim uslovi budu ispunjeni”, poručili su iz te kompanije. A njihova ponuda je za čak milijardu veća od Konstruktorove, i išla bi na teret Crne Gore!
Veliko je zaista pitanje ko bi u ovoj krizi, u kojoj su i Hrvatska i Grčka pred bankrotom, finansirao gradnju crnogorskog autoputa kreditima tamošnjih komercijalnih banaka, čije kamate iznose 12 do 13 odsto. Zbog spašavanja budžeta Hrvatska će u naredne četiri godine gotovo potpuno odustati od gradnje autoputeva.
GORNJE MRKE OPET: Loš kreditni rejting Crne Gore takođe poskupljuje kredite, tvrde u Konstruktoru.
Istovremeno, malo je spremnosti iz EIB i EBRD da se kreditira ovaj projekat pošto ga evropske institucije ne prepoznaju kao evropski koridor. Zvaničnici Srbije kažu da će svakako raditi put od Beograda do granice sa Crnom Gorom, ali ne znaju kada i kako. Nijedna banka u Srbiji nije željela da uloži pare u put za koji se zna da nema potrebnu frekventnost.
Studija izvodljivosti, koju je uradila francuska kompanija Lui Berže, pokazuje da je optimalan rok završetka izgradnje autoputa Bar – Boljare 2027. godina, odnosno tek tada se očekuje da će biti ekonomski isplativ.
Duraković kaže da je mnogo puta upozorio da bez prethodnog integrisanja ove trase u evropsku mrežu koridora ili novog pomorsko-kontinentalnog koridora Bari – Bar – Beograd – Temišvar/Budimpešta nema održive izgradnje našeg dijela puta. On je rekao da je trebalo osnovati poseban fond za gradnju autoputa, te pozicionirati Luku Bar kao transportno-logistički centar Mediterana kako bi se privukli strateški partneri koji bi bili zainteresovani za gradnju drumskog i željezničkog koridora Bar – Beograd.
„Ako se zna da u budžetu nema ni par miliona eura za redovno održavanje puteva, kako onda obezbjediti čak 600 miliona eura u naredne dvije godine za dionicu od Smokovca do Mateševa”, pita se on.
Pitanja je mnogo, situacija sve složenija, para malo. Crnogorski autoput je i dalje između jave i san.
Konstruktor u problemima
Konstruktor se od septembra 2008. godine nalazi u finansijskim problemima. Hrvatski mediji navode da je protiv Željka Žderića splitska policija nedavno podnijela krivičnu prijavu zbog krivotvorenja dokumenata libijske ambasade, dok su u Kataru izdali ček bez pokrića u vrijednosti od oko milion eura.
Hrvatsko tužilaštvo uskoro završava istragu koja traje već devet godina o, po mnogima, spornoj privatizaciji Konstruktora početkom devedesetih. Prema tvrdnjama malih dioničara, Željko Žderić se domogao te firme za samo 1,5 miliona njemačkih maraka, premda je bila riječ o kompaniji s blizu dvije hiljade zaposlenih, čiji je građevinski park brojao više od 400 mašina.
Za građevinski lobi očito je prošlo razdoblje udobnog i unosnog parazitiranja na budžetskim jaslama, a počelo polaganje računa, piše Jutarnji list.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice