Povežite se sa nama

MONITORING

Čokolada po glavi

Objavljeno prije

na

Lokalni izbori na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici biće održani u subotu, 16. novembra. Cetinjani će birati kandidate raspoređene na osam lista: DPS, SDP, SNP, Građanski front, Pozitivna i Pravedna Crna Gora, LP i Pokret vladavine prava.

Na izborima u Mojkovcu učestvovaće: koalicija SNP, Demokratskog fronta i Demokratske srpske stranke, DPS, SDP, Pozitivna Crna Gora, Narodna stranka, Otadžbinska srpska stranka i nezavisna lista Za Mojkovac.

U Petnjici će pred biračima biti liste DPS-a, SDP-a, Bošnjačke stranke, SNP-a, Pozitivne, LP i Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde. Lokalna vlast u Petnjici bira se prvi put otkako je to mjesto dobilo status opštine.

Dani uoči izbora donijeli su nova svjedočanstva o zloupotrebama državnih resursa u partijske svrhe. Sve što je činilo aferu Snimak dopunjeno je i precizirano tako i toliko da se zloupotrebe i krađe pokazuju kao na rentgenskom snimku. Jasno se vidi svaki prelom, svako iščašenje, svako krivo srastanje.

Nije svaki građanin Crne Gore imao neposredno iskustvo sa partijskim djelatnicima koji kupuju glasove. U katakombama DPS-a , izvjesno, postoji evidencija kod koga se nema rašta ići. Zahvaljujući snimcima sa Cetinja i oni i cjelokupna crnogorska javnost saznali su kako na terenu izgleda kupovanje glasova.

Nije lako aktivistima DPS-a. Ne može to – dobar dan – dobar dan, pošto glas – sto eura, evo sto eura – doviđenja – fala. Stvar zahtijeva složeniji socio-ekonomski pristup.

Pred Rajkom Kasom, savjetnicom u Upravi prihoda na Cetinju i funkcionerkom DPS-a, recimo, našli su se složeni zadaci. Morala je u prste znati ko iz koje familije gdje glasa, ko kome šta dođe, kome je žena trudna, koliko su djeca porasla.

Dok sluša koje su sve nevolje snalazile čovjeka kojeg je došla da ubijedi da glasa za DPS, Rajka Kasom vodi živu telefonsku komunikaciju. Izvjesna snaha se nešto nećka pa se mora ohrabriti da ne zanovijeta nego da uzme tih sto eura. Prijateljskim, domaćim tonom: ,,Ajde, ela, ela, zašto da ne, sto eura, sto eura, što ćeš, kad je tako. Samo znak pažnje, eto to”. Nije da savjetnica ne zna kako se teško živi. ,,Svuda muka i nemaština, pravo da vam kažem”, prenosi. Al’ eto, kod nje se našlo i sto eura da časti za kafu. Njen domaćin samo treba da se zakune da će razmisliti. On kaže da ne zna, da će razmisliti i da ga se niko nije sjetio kad mu je bilo teško i kad bi i za 50 eura bio zahvalan. Ne bi Rajka bila đe je kad bi je takve stvari zaustavljale. I zna: mnogo je važno da njena partija sad pobijedi.

I predsjednik cetinjskog DPS-a Jovan Martinović je prezauzet. Usred planova o otvaranju neke biste na koje je već pozvao ljude – slavi se dvije stotine godina rođenja Njegoša – mora da objašnjava zašto je jedan građanin dobio samo 120 eura odštete zbog poplava i zašto nije mogao da stigne na red da ga primi gradonačelnik. Za odštetu će Martinović provjeriti, a gradonačelnik Cetinja sigurno nije obaviješten. K’o drug Tito.

Snimci razgovora cetinjskih DPS aktivista sa građanima objavljeni su na internetu, njihove transkripte je prenio Dan. Cetinjanin Zoran Jovićević potvrdio je da su on i njegov sin Dragan na audio-snimku.

,,Ja sam oduvijek bio glasač DPS-a, a ne opozicije. Ne znam kako su ti snimci nastali, znam samo da mi je Rajka Kasom donijela 100 eura u kuću. Tražila je da se glasa za DPS, i možda je ona i snimala taj razgovor”, kazao je Jovićević Danu.

Naknadno je objavljen i razgovor u kojem Rajka Kasom prekorijeva Dragana Jovićevića i optužuje ga da je nekome pričao o njenoj posjeti. ,,S obrazom se nije lako igrat'”. Ona je to lično, da kupi đetetu čokoladu.

Cetinjski DPS je objavio da je riječ o medijskoj konstrukciji. Gradonačelnik Bogdanović od riječi do riječi je ponovio ocjene partijskog šefa na istu temu.

U vrijeme štampanja ovog broja Monitora, kako kažu naši izvori, DPS će podnijeti krivičnu prijavu protiv Jovićevića. Novčana ili kazna do godine zatvora prijeti onome ko ,,omogući nepoznatom licu da se upozna sa razgovorom, izjavom ili saopštenjem koji su neovlašćeno prisluškivani, odnosno tonski snimani”. Teško da će to nekoga zastrašiti – snimanje depeesovaca ima sve šanse da postane nacionalni sport.

Gdje god je nešto u razgovorima na Cetinju škripalo, aktivisti su imali spremnu partijsku liniju za rješavanje problema. Od gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića do DPS-ove koordinatorke za Cetinje Daliborke Pejović. Opet je, kao i u vrijeme prvog Snimka, objavljeno samo ono što su svi znali, jedino se još bolje vidi sva ispraznost objašnjenja predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da je Snimak zabilježio tek partijska razmišljanja. Objavljena je operacionalizacija. Ajde, ela.

Najnoviji snimci zasijenili su ostatak predizbornog repertoara DPS-a na Cetinju. Od iznenadnog otvaranja fabrike čokolade do paradiranja sa Njegošem.

Objelodanjeno je i kako uoči izbora funkcioniše policija. Vijesti su objavile kako je bivši šef policije i nekadašnji komandant Specijalne antiterorističke jedinice Veselin Veljović u kampu Zlatica u Podgorici održao predavanje policajcima, uglavnom porijeklom iz Mojkovca kako bi im dao uputstva šta treba da urade do izbora u Mojkovcu. Veljović je rekao da ta informacija nije tačna i da je on organizovao skup na kome je policajcima pričao o NATO integracijama.

Sapleo ga je koalicioni partner. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević rekao je da ne zna ništa o skupu na Zlatici.

Potom je objavljeno da su i braća Veselina Veljovića, funkcioneri u mojkovačkoj policiji, priredili sastanak u tom gradu kako bi se dogovorili na koji način da pomognu DPS-u na terenu. Dan je, pozivajući se na više neimenovanih izvora, izvijestio da je u Mojkovcu, po instrukcijama sa sastanka u kampu Zlatica, precizirano kako da se vladajućoj partiji obezbijede sigurni glasovi.

Iz Uprave policije je saopšteno da su iz mojkovačke policije obaviješteni da je održan redovni sastanak.

Ministar Konjević zatražio je da Unutrašnja kontrola sasluša bivšeg i sadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića i Slavka Stojanovića, direktora policije, Mladena Markovića, komandanta SAJ-a i njegovog zamjenika Mirka Banovića, zbog sastanka koji je organizovan u kampu na Zlatici. Nakon što Unutrašnja kontrola završi svoj dio posla, Konjević će njihov nalaz proslijediti nadležnom tužiocu kako bi tužilaštvo ocijenilo da li ima elemenata za pokretanje krivičnog postupka, objašnjeno je u MUP-u.

Svako svoj posao – i Fond rada je bio vrijedan. Istraživački centar MANS-a otkrio je da su u septembru 2012. godine isplaćene otpremnine u iznosu od 620.172 eura za 322 radnika mojkovačkih fabrika. Tokom ostalih mjeseci prošle godine za svega 84 radnika isplaćeno je 161.784 eura.

Prema ocjeni iz MANS-a ti podaci upućuju na sumnju da je Fond rada ispunio zahtjev gradonačelnika Mojkovca Dejana Medojevića, koji je krajem avgusta prošle godine na sjednici Predsjedništva DPS-a tražio da se otpremnine usmjere članstvu te partije. ,,Veoma bitna stvar je da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu i smatram da će nam to direktno pomoći na terenu”, rekao je tada Medojević.

,,Najnoviji podaci MANS-a samo su potvrda sumnji u nastavak političke korupcije, odnosno brutalne zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe, sa ciljem da se građani ucjenjuju i primoravaju da glasaju za vladajuću partiju, da bi im bile isplaćene otpremnine koje su im inače priznate zakonom”, istakli su iz MANS-a.

U Mojkovcu je, u periodu između predsjedničkih i lokalnih izbora, u prosjeku u birački spisak mjesečno upisivan 21 novi birač, a brisano 15, saopštio je MANS.

U Petnjici kao da je vlast imala najmanje posla. Računaju, valjda, da ove izbore mogu dobiti na krilima uspostavljanja opštine. Naravno, Monitorovi pouzdani izvori javljaju kako ni tamo nije izostalo oranje drumova.

Sve je manje koprene na načinu funkcionisanja DPS-a, sve su ogoljeniji načini pomoću kojih pobjeđuju na izborima. Svega ima osim povjerenja građana kojim se tako rado diče. A i to neće dovijeka.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo