Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODOBRENO PROBLEMATIČNO IDEJNO RJEŠENJE KOD BOKEŠKE ULICE U PODGORICI : Po dokazano lošoj praksi

Objavljeno prije

na

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dalo je saglasnost na idejno rješenje za novi poslovni objekat, koji je planiran na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici. Njegovom izgradnjom dodatno bi se naružilo najuže jezgro grada

 

Na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici niče novi poslovni objekat, od gotovo tri hiljade kvadratnih metara. Njegovom izgradnjom bi se, prema reakcijama stručnjaka, aktivista, kao i drugih građana, najuže jezgro grada dodatno, što estetski, što pragmatski, ruiniralo. Sem što je uzburkao javnost, ovaj slučaj je i aktuelizovao pitanje prostornog planiranja u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) sredinom marta ove godine izdalo je saglasnost na idejno rješenje poslovnog objekta koji je izradio projektni biro Komatina d.o.o. Podgorica, a čiji je izvršni direktor Filip Komatina. Firma Coinis iz Podgorice investitor je buduće petospratnice, a u njoj će se i nalaziti poslovne prostorije te firme.

Plan po kojem se planira i projektuje niz višespratnih objekata duž čitave Bokeške ulice, među kojima je i ovaj poslovni prostor, datira iz 2011. godine i zove se Urbanistički projekat (UP) Nova varoš – Blok E u Podgorici. Urađen je za Agenciju za izgradnju i razvoj Podgorice kao naručioca, odnosno za Glavni grad, a radila ga je firma Inkoplan arhitekte Nikole Drakića, autora DUP-a Re­kre­a­tiv­no-kul­tur­na zo­na na oba­li ri­je­ke Mo­ra­če, koji je svojevremeno doprinio izgradnji nebodera kod Hotela Podgorica.

U podacima Uprave za nekretnine kao vlasnik parcele broj 3857, na kojoj je planirana izgradnja, navodi se druga firma – Corner Construction, koja će, kako je Vijestima potvrdio izvršni direktor Coinsa, Anton Jurovicki, zapravo graditi. Ista firma je izgradila i zgradu na ćošku kod Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), na uglu Vučedolske i Bulevara Stanka Dragojevića.

Budući poslovni prostor će se, prema riječima Jurovickog, uklopiti u Kuću Vujovića koja se tu nalazi, a koja je sagrađena početkom 20. vijeka, tako da ,,ne odskače od sredine”.

Stručni portal Gradnja.me, platforma arhitekture i građevinarstva, objavio je nedavno članak u kome su dati komentari na planirano zdanje. U opisu jedne od ilustracija, na kojoj je prikazano kako bi se Kuća Vujovića uklopila u poslovnu zgradu, navodi se da je riječ o ,,proizvoljnoj interpretaciji Kuće Vujović u njenoj pojavnosti”.

Prozori su, prema analizi dostupnoj na tom portalu, na pozicijama balkonskih vrata, a dimenzije i karakteristike fasadnih elemenata neautentični. U opisu druge ilustracije navodi se da su stubovi koji nose balkon prvog sprata takođe neautentični, a prozori smanjeni. ,,Fasadne dimenzije netačne, sjenke pogrešne”, piše.

Arhitektica Biljana Gligorić i jedna od osnivačica NVO Expeditio za Monitor ističe da se prostorni planovi rade na način što opštine ili nadležno ministarstvo ne posvećuju dovoljno pažnje kontekstu. ,,Posebno je tako kada je u pitanju najuže gradsko jezgro koje čini srce grada – tretiraju ga kao i bilo koju drugu lokaciju. Odluka o tome da li će se, i šta, čuvati i u kojoj mjeri se postiže na nivou projektnog zadatka planskih dokumenata, na kom se i diskutuje o tome koliko će centar ’rasti’ u visinu. Ta odluka treba da bude u sprezi sa institucijama koje brinu o baštini – definiše se da li postojeća strukura ima kulturno istorijsku vrijednost. Kada god preskačete neke od koraka, tada dolazi do zakašnjele reakcije kada su već potrošeni mnogi resursi”, kaže Gligorić.

Kako napominje, oblikovanje gradova, posebno njihovog najužeg jezgra, mora biti mnogo pažljivije. ,,Ono mora uključivati što više jasnih stavova donosilaca planova, tako da projektanti mogu lakše da djeluju”.

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA Luka Rakčević, predao je Skupštini Glavnog grada inicijativu za hitno stavljanje van pravne snage UP-a Nova varoš – Blok E, kako bi se spriječila planirana devastacija Bokeške, Njegoševe i Hercegovačke ulice. ,,Tokom realizacije, uočene su brojne manjkavosti u sprovođenju planskih rješenja, kojima se degradira prostor u zahvatu ovog plana. Ukoliko se dozvoli nastavak njegove realizacije – neminovno će doći do pogoršavanja kvaliteta života građana/ki koji tu žive. S obzirom na činjenicu da u ovoj oblasti postoji više aktivnih gradilišta, na kojima je, shodno planskom rješenju planirana izgradnja objekata velike gustine, neophodno je da Skupština Glavnog grada – Podgorice stavi van snage važeći planski dokument, kako bi bio preispitan”, navodi se u inicijativi u koju je Monitor imao uvid.

Ovaj planski dokument, kako ističe Rakčević u saopštenju za medije nakon predaje inicijative, trebalo je još 2016. godine da bude stavljen van pravne snage, jer mu je tada istekao rok. ,,Međutim, neviđenim pravnim akrobacijama, plan je (u paketu sa brojnim drugim) ‘zombifikovan’ i njegovo trajanje je produženo – do nedefinisanog roka. Razlog više, da se plan hitno stavi van pravne snage”, navodi on.

Sada se čeka na odluku Skupštine Glavnog grada.

Većina objekata u Bokeškoj, kao i u Njegoševoj i Hercegovačkoj ulici podsjetnici su na period prije Drugog svjetskog rata i na drugačiju kulturu življenja. Kuća Vujovića jedna od rijetkih koja je preživjela rat i Petomajsko bombardovanje 1944. godine. Danas je ruševina, i odraz nebrige prema kulturno-istorijskom nasljeđu.

Bilo je primjera da su nadležni iz Glavnog grada, usljed snažnih pobuna javnosti i medijskog pritiska, nekoliko puta povukli različite planove stihijske novogradnje. No, iz tih slučajeva očigledno nijesu ništa naučili.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo