Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODNOS KONCESIONARA ŠUMA PREMA PUTEVIMA NA SJEVERU: Iskoristi, uništi, zaboravi

Objavljeno prije

na

Na desetine lokalnih puteva na sjeveru uništeno je teškim kamionima koji prevoze drvnu građu.  Koncesionari su malo ili nimalo ulagali u te saobraćajnice, iako im je to bila obaveza. Zato u nekim mjesnim zajednicama najavljuju da će spriječiti prolazak mehanizacije do obližnjih šuma

 

Neadekvatno ulaganje i održavanje puteva koje koriste koncesionari šuma u Crnoj Gori prepoznato je kao jedan od velikih problema i u nacionalnoj  Strategiji razvoja šuma i šumarstva.

„Koncesionari nemaju interes za gradnju novih puteva, a i kad ih grade, to rade sa minimalnim troškom. Pored toga, u održavanje puteva ulažu prije samih sječa, a sanaciju poslije transporta često preskaču. Time stvaraju i konflikt s drugim korisnicima šumskih puteva, uključujući seosko stanovništvo, koje od njih zavisi, i posjetiocima prirode”, piše u Strategiji.

U prošlogodišnjoj informaciji o relizaciji koncesionih ugovora, koju je sačinila Uprava za šume, konstatovano je da se „održavanje lokalnih i šumskih putnih pravaca od strane koncesionara koji koriste putne pravce ne obavlja planiranom dinamikom”. Najvljeno je da će Uprava „kontinuirano kontrolisati” način na koji se koncesionari odnose prema saobraćajnicama koje koriste.

Nezadovoljstvo lokalnog stanovništva u nekim selima kulminiralo je do mjere da su najavljene blokade puteva, ukoliko se „obaveze koncesionara precizno ne definišu”. Mještani nekoliko kolašinskih sela, na primjer, očekuju da ovog proljeća nadležni prinude koncesionare da poprave ono što su godinama  uništavali. Ako tako ne bude, tvrde, kamioni, skideri i ostala mehanizacija preduzeća koja eksploatišu šumu neće moći da prođe. Isto su prije nekoliko mjeseci tražili mještani bjelopoljskih sela. Oni su od Opštine zahtijevali da posreduje i pomogne da koncesionari ispune svoje obaveze održavanja puteva.

„Novac koji je lokalna uprava opredijelila za nasipanje i popravku,  praktično, je  bačen. To su zemljani putevi koji nijesu prilagođeni teretima koji se njima prevoze, te se veoma brzo devastiraju. Tu, prije svega, mislimo na putne pravce Sokolac, Šljemena, Rudo Polje, Kameno Polje, Pisana Jela, Sokolac, Zaboj… koji čine prsten u saobraćajnom smislu. Nećemo dozvoliti dalje korišćenje šuma sve dok se koncesionari ovako ponašaju i ne saniraju te putne pravce”, najavili su iz tog kraja. Objasnili su i da koncesionari često mijenjaju „rutu”, pa kamione preusmjere na one putne pravce koje su, u međuvremenu, Vojska ili lokalna uprava sanirali.

Nakon tog upozorenja, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović poručio je koncesionarima da „ili će sanirati puteve, što im je obaveza, ili će lokalna uprava tražiti raskid koncesije “.

Ionako loši lokalni putevi do većine žabljačkih sela, minulih godina, uništeni su, kažu tamošnji poljoprivrednici. Brojna obećanja sanacije koncesionari su samo u rijetkim slučajevima održali. U toj opštini naročito je loše stanje u kompleksu Tepačkih šuma. Seoski i šumski putevi uništeni su i u Beranama i u Andrijevici.  Vanja Kuč, vlasnik vikendice na Trešnjeviku, na putu od Kolašina prema Andrijevici, kaže da je ta saobraćjnica slika odnosa koncesionara i države prema lokalnom stanovništvu.

„Preko tri nedjelje sam zarobljen u svojoj vikendici, jer put nije očišćen. Zima je, nema sječe šume, pa ih ne zanima. Ljeti kada sam na odmoru, dnevno ovuda prođe po 70 kamiona sa drvnom građom. Decenijama unazad, u ovu saobraćajnicu niko ni eura nije uložio, iako smo usred Parka prirode Komovi”, kaže on. Kuč objašnjava da je to saobraćajnica „koja je građena za vrijeme kralja Nikole”, i kada je kopno, pogodna je samo za prolazak kamiona. Tvrdi da bi koncesiona naknada za korišćenje šume ispod Koma bila dovoljna da se put popravi i redovno održava.

„Ivičnjaci su polomljeni, odvodi za vodu su zatrpani, klizišta svuda, asfalt uništen… Sve je to rezultat višegodišnjeg prolaska pretovarenih kamiona. I dalje ovu saobraćajnicu navigacija pokazuje turistima kao najkraću između Kolašina i Andrijevice, pa je sreća što do sada niko nije glavu izgubio”, kaže sagovornik Monitora.

Da su koncesionari pretjerali u nebrizi prema saobraćajnicama koje koriste, tvrdi i predsjednik Skupštine opštine Kolašin Milan Đukić. Mora se hitno uvesti kontrola i spriječiti dalje uništavanje lokalnih puteva, tvrdi on. „Šumski koncesionari i građevinski preduzimači velikim mašinama, kamionima troosovincima, dizalicama, gusjeničarima, uništavaju pojedine lokalne asfaltne i makadamske puteve. Uništava se ono što je Opština Kolašin gradila decenijama, kao i ono što je urađeno u mjesnim zajednicama tokom 2019. i 2020. godine, na sanaciji i rekonstrukciji ovih puteva, za šta je izdvojeno više stotina hiljada eura iz kapitalnog budžeta Opštine”, objašnjava on.

Uzaludna su, kaže, dosadašnja ulaganja Opštine, ako se ne promijeni odnos koncesionara. On podsjeća da mnogi lokalni putevi nijesu predviđeni za teške kamione i mašine koji ih svakodnevno uništavaju, a trenutno ne postoje mehanizmi kontrole i zaštite. Sanacija koju povremeno sprovode koncesionari, kaže Đukić, nije ni približna prethodnom stanju i realizuje se bez nadzora.

„Te sanacije su često rezultat neformalnih dogovora sa pojedinim mještanima, ali su finansijski nedovoljne i ne zadovoljavaju opšti interes svih građana MZ. Sanacije moraju biti pod nadzorom nadležnih organa Opštine, finansijski precizno utvrđene, a interes mještana i zajednice transparentno zaštićen. Potrebno je i da se lokalno stanovništvo i MZ pomognu da se ovakve pojave evidentiraju, spriječe i uvede red na putevima koje lokalna samouprava svake godine sanira od njihovog novca i za njihove potrebe i interese“, kaže Đukić.

Prema njegovim riječima, ukoliko se u najhitnijem roku ne uvede red na kolašinskim lokalnim putevima, vjerovatno će se obistiniti najave mještana pojedinih mjesnih zajednica o blokadi saobraćaja.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo