Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODNOS KONCESIONARA ŠUMA PREMA PUTEVIMA NA SJEVERU: Iskoristi, uništi, zaboravi

Objavljeno prije

na

Na desetine lokalnih puteva na sjeveru uništeno je teškim kamionima koji prevoze drvnu građu.  Koncesionari su malo ili nimalo ulagali u te saobraćajnice, iako im je to bila obaveza. Zato u nekim mjesnim zajednicama najavljuju da će spriječiti prolazak mehanizacije do obližnjih šuma

 

Neadekvatno ulaganje i održavanje puteva koje koriste koncesionari šuma u Crnoj Gori prepoznato je kao jedan od velikih problema i u nacionalnoj  Strategiji razvoja šuma i šumarstva.

„Koncesionari nemaju interes za gradnju novih puteva, a i kad ih grade, to rade sa minimalnim troškom. Pored toga, u održavanje puteva ulažu prije samih sječa, a sanaciju poslije transporta često preskaču. Time stvaraju i konflikt s drugim korisnicima šumskih puteva, uključujući seosko stanovništvo, koje od njih zavisi, i posjetiocima prirode”, piše u Strategiji.

U prošlogodišnjoj informaciji o relizaciji koncesionih ugovora, koju je sačinila Uprava za šume, konstatovano je da se „održavanje lokalnih i šumskih putnih pravaca od strane koncesionara koji koriste putne pravce ne obavlja planiranom dinamikom”. Najvljeno je da će Uprava „kontinuirano kontrolisati” način na koji se koncesionari odnose prema saobraćajnicama koje koriste.

Nezadovoljstvo lokalnog stanovništva u nekim selima kulminiralo je do mjere da su najavljene blokade puteva, ukoliko se „obaveze koncesionara precizno ne definišu”. Mještani nekoliko kolašinskih sela, na primjer, očekuju da ovog proljeća nadležni prinude koncesionare da poprave ono što su godinama  uništavali. Ako tako ne bude, tvrde, kamioni, skideri i ostala mehanizacija preduzeća koja eksploatišu šumu neće moći da prođe. Isto su prije nekoliko mjeseci tražili mještani bjelopoljskih sela. Oni su od Opštine zahtijevali da posreduje i pomogne da koncesionari ispune svoje obaveze održavanja puteva.

„Novac koji je lokalna uprava opredijelila za nasipanje i popravku,  praktično, je  bačen. To su zemljani putevi koji nijesu prilagođeni teretima koji se njima prevoze, te se veoma brzo devastiraju. Tu, prije svega, mislimo na putne pravce Sokolac, Šljemena, Rudo Polje, Kameno Polje, Pisana Jela, Sokolac, Zaboj… koji čine prsten u saobraćajnom smislu. Nećemo dozvoliti dalje korišćenje šuma sve dok se koncesionari ovako ponašaju i ne saniraju te putne pravce”, najavili su iz tog kraja. Objasnili su i da koncesionari često mijenjaju „rutu”, pa kamione preusmjere na one putne pravce koje su, u međuvremenu, Vojska ili lokalna uprava sanirali.

Nakon tog upozorenja, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović poručio je koncesionarima da „ili će sanirati puteve, što im je obaveza, ili će lokalna uprava tražiti raskid koncesije “.

Ionako loši lokalni putevi do većine žabljačkih sela, minulih godina, uništeni su, kažu tamošnji poljoprivrednici. Brojna obećanja sanacije koncesionari su samo u rijetkim slučajevima održali. U toj opštini naročito je loše stanje u kompleksu Tepačkih šuma. Seoski i šumski putevi uništeni su i u Beranama i u Andrijevici.  Vanja Kuč, vlasnik vikendice na Trešnjeviku, na putu od Kolašina prema Andrijevici, kaže da je ta saobraćjnica slika odnosa koncesionara i države prema lokalnom stanovništvu.

„Preko tri nedjelje sam zarobljen u svojoj vikendici, jer put nije očišćen. Zima je, nema sječe šume, pa ih ne zanima. Ljeti kada sam na odmoru, dnevno ovuda prođe po 70 kamiona sa drvnom građom. Decenijama unazad, u ovu saobraćajnicu niko ni eura nije uložio, iako smo usred Parka prirode Komovi”, kaže on. Kuč objašnjava da je to saobraćajnica „koja je građena za vrijeme kralja Nikole”, i kada je kopno, pogodna je samo za prolazak kamiona. Tvrdi da bi koncesiona naknada za korišćenje šume ispod Koma bila dovoljna da se put popravi i redovno održava.

„Ivičnjaci su polomljeni, odvodi za vodu su zatrpani, klizišta svuda, asfalt uništen… Sve je to rezultat višegodišnjeg prolaska pretovarenih kamiona. I dalje ovu saobraćajnicu navigacija pokazuje turistima kao najkraću između Kolašina i Andrijevice, pa je sreća što do sada niko nije glavu izgubio”, kaže sagovornik Monitora.

Da su koncesionari pretjerali u nebrizi prema saobraćajnicama koje koriste, tvrdi i predsjednik Skupštine opštine Kolašin Milan Đukić. Mora se hitno uvesti kontrola i spriječiti dalje uništavanje lokalnih puteva, tvrdi on. „Šumski koncesionari i građevinski preduzimači velikim mašinama, kamionima troosovincima, dizalicama, gusjeničarima, uništavaju pojedine lokalne asfaltne i makadamske puteve. Uništava se ono što je Opština Kolašin gradila decenijama, kao i ono što je urađeno u mjesnim zajednicama tokom 2019. i 2020. godine, na sanaciji i rekonstrukciji ovih puteva, za šta je izdvojeno više stotina hiljada eura iz kapitalnog budžeta Opštine”, objašnjava on.

Uzaludna su, kaže, dosadašnja ulaganja Opštine, ako se ne promijeni odnos koncesionara. On podsjeća da mnogi lokalni putevi nijesu predviđeni za teške kamione i mašine koji ih svakodnevno uništavaju, a trenutno ne postoje mehanizmi kontrole i zaštite. Sanacija koju povremeno sprovode koncesionari, kaže Đukić, nije ni približna prethodnom stanju i realizuje se bez nadzora.

„Te sanacije su često rezultat neformalnih dogovora sa pojedinim mještanima, ali su finansijski nedovoljne i ne zadovoljavaju opšti interes svih građana MZ. Sanacije moraju biti pod nadzorom nadležnih organa Opštine, finansijski precizno utvrđene, a interes mještana i zajednice transparentno zaštićen. Potrebno je i da se lokalno stanovništvo i MZ pomognu da se ovakve pojave evidentiraju, spriječe i uvede red na putevima koje lokalna samouprava svake godine sanira od njihovog novca i za njihove potrebe i interese“, kaže Đukić.

Prema njegovim riječima, ukoliko se u najhitnijem roku ne uvede red na kolašinskim lokalnim putevima, vjerovatno će se obistiniti najave mještana pojedinih mjesnih zajednica o blokadi saobraćaja.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo