Povežite se sa nama

OKO NAS

ODLAZAK MLADENA LOMPARA: Dar otmjenosti

Objavljeno prije

na

Književnik Mladen Lompar preminuo je ove sedmice u Kotoru nakon duge i teške bolesti.

Lompar je bio pjesnik, esejista i kritičar, a objavljivao je likovne oglede i kritike.

Rođen je 1944. na Cetinju. Filološki fakultet je diplomirao u Beogradu. Radio je kao direktor Umetničkog muzeja Crne Gore, a bio je i glavni urednik časopisa Ars, predsjednik Crnogorskog PEN centra, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umetnosti (DANU), član Matice crnogorske, Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

Objavio je djela Pustinožitelj, Karabojno žitije, Tajni osvit, Noć poslije, Uzalud riječ, Prostor izgubljene svjetlosti, i Kako preživjeti Vizantiju.

Dobitnik je najvećeg crnogorskog, državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade.

Mladena Lompara krasila su dva posebna dara: otmjenost i duhovitost. Bio je član Liberalnog saveza istaknuti pripadnik crnogorskog antiratnog pokreta, nepokolebljivi borac prtiv uvlačenja Crne Gore u mržnju i haos. Lompar je od sarađivao sa Monitorom od osnivanja. Bio je dio našeg tima u teškim vremenima. Zapaženi su njegovi prikazi o djelima crnogorskih slikara, koje je Monitor godinama objavljivao.

Prenosimo dio Lomparevog eseja o motivu mora u crnogorskom slikarstvu iz serije ogleda pod naslovom Simboli: ,,Simbol dinamike života. Sve dolazi iz mora i sve se u more vraća: to je mjesto rođenja, preobrazbi i ponovnih rođenja. More kao voda u kretanju simbolizira prijelazno stanje između još apstraktnih mogućnosti i određenih zbiljnosti, situaciju ambivalentnosti, a to je još nesigurnost, neodlučnost, što može završiti dobro ili loše. Otuda je more u isti mah slika života i slika smrti. (Rječnik simbola)

More i sunčani navez Mediterana su vječite teme crnogorskog slikarstva.

Počev od slikara tzv. prve generacije, slikanje vazduha nad predjelima Mediterana Pera Počeka, more je ,,…u isti mah slika života i slika smrti.” Motiv iz Portičija Đoka Popovića je, kao i Počekova Vršidba, svjetlosni udar što potire logičnu oštrinu kontura, inače karakterističnu za njegova dotadašnja platna. Predstavlja vrelinu primorskog podneva, kad mrtvilo i klonulost pritisnu pusti predio. Tu i drveni pristan za čamce djeluje kao stonogo, umorom savladano čudovište, koje se nekako dovuklo do plave vode i zagazilo u nju, da se osvježi….

Mediteranska svjetlosna riznica je Đoka Popovića predodredila za bliskost aktuelnim tokovima umjetnosti, isto kao Kostu Milićevića, čiji se impresionizam javljao, postupno, preko realizma i plenerizma. Mukotrpnost života i nemaština, stvorili su od njega produhovljenu, oštroumnu i sarkastičnu osobu. Godine 1914. mobilisan je i upućen u Veles, a 1916. obreo se na Krfu, gdje je u miru plavih prostranstava iz kojih izranja ovo ukleto ostrvo dosanjao lepršavu konstrukciju impresionizma. Na žalost, sačuvano je malo ovih djela, jer je mnoga platna, koja nijesu zadovoljavala njegov prefinjeni ukus, sam uništavao. Najbolja, kakvo je Ostrvo s crkvom iz cetinjske Nacionalne galerije, karakteriše pastuoznost i ritmička usaglašenost poteza, i melodioznost prigušenog zvuka.

Milo Milunović je do kraja života ostao vezan za Crnogorsko primorje. Sve te vrše, ribe, čaplje, korpe, radosti primorskih osvita, to more, plavetnilo, kamenje itd. sa njegovih monumentalnih slika, nastalo je u kratkim i nadahnutim likovnim zabilješkama što ih je svakog ljeta pravio na plažama Budve i Svetog Stefana. Kasnije su one, uz mukotrpnost stvaralačkog grča i prilježan rad izrastala u platna danas nezaobilazna u izučavanju savremene crnogorske umjetnosti.

Milunovićev ekspresionizam (možda i ekspresionizovani moderni klasicizam) naročito je izražen u skicama (Iz okoline Budve, Primorski pejzaži), dok je na slikama (Korpa sa rakovima – 1959, Sveti Stefan – 1958, Ribe itd) stišaniji, kontrolisani vremenskim i prostornim razmakom između vizije i realizacije slike. Polovinom sedme decenije rekviziti postaju simboli a slika sinteza postojanja. Tragični suton iz 1965, je simbol prozalnih gostiju na vječitom rumenilu ,,sučeve pogibije” i žubora talasa. Slično osjećanje ,,slika” i prefinjeni moderni grčki pjesnik Nikifor Vretak u pjesmi Zalazak sunca:

Safirne promene, svečanosti svemoći!

muzika islikan vodenim šarama,

a kad neko počne da meri boje – pobubi svoje prste,

počinje ponovo od početka i od čuda plače!

Otvaraju mi se usne i duša mi ispušta svetlost.

(prevod Ksenija Maricki Gađanski)

Dva krila iste ptice… Neponovljive u oba slučaja. Kod Milunovića to je sublimacija trenutnih posezanja za idealom, tonsko sazvučje, kompozicija i egzekucija u ravni sa zahtjevom nutrine. Ova slika je nezaobilazna u pravdanju Milunovićevog uzvišenog mjesta u savremenoj umjetnosti.

Mato Đuranović je bio veliki pjesnik Boke. Školovao se prvo u Zadru, potom u Americi, gdje je od profesora Arhila Gorkog i američkih apstraktista, pretrpio odlučujući uticaj, koji nešto kasnije modifikuje i ugledanjem na meksičke socijalne slikare Diega Riveru i Karla Montenegra. Tako stvara specifičnu simbiozu, jednu vrstu konstruktivnog slikarstva. Taj pomalo samonikli i zakašnjeli postkubizam, kao kod Lotovih učenika koristi perspektivu i, veću stilizaciji koja ne znači kubističko transponovanje.

Povratkom u Boku Kotorsku, postaje njen najodaniji interpretator. More i kamen, vizije prirode i vječita sanjarenja zaliva. U tim djelima napušta konstruktivno slikarstvo i definitivno se opredjeljuje za ekspresionizam. Tada nastaju najljepša djela Boke: Begonije, Kamenarska simfonija, Crkva Sv. Save u Morinju, Prčanj, Proljeće, Plava ptica itd.

Trajnu vezanost za more imaju platna Đorđa Pravilovića. Stvorio je izuzetno djelo čvrste strukture, majstorske realizacije i lirskog senzibiliteta. Vizije palastura, riba, morskih uvala, dugih plaža, ptica nad talasima…, su bajkoviti svijet dragocjen i jedinstven u crnogorskoj umjetnosti 20. vijeka.

I Luka Berberović pored pejzaža u ranoj fazi, lirske prostore Boke i idilični život njenih žitelja transformiše u sirealne vizije. Nešto kasnije, uvećava format i scene smješta u imaginarne prostore kojima kontroliše kompoziciju i svjetlost.

Na platnu Plaža, Branislav Sekulić slika predmete i detalje prirode (plavo drveće, svedeno na dimenzije ukrasa) kao svojevrsne simbole na ,,pjeni od mora”. I ovdje je pozadina realno islikano nemirno more i horizont, ali je platno puno svijetla koja ponekad djeluje kao slikarev cilj. Tu mediteransku svjetlost ovih prostora, titravu i gotovo opipljivu, često su slikali naši majstori, počev od Pera Počeka, čija je bila opsesivana tema…”

R.М.

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo