Ministar zdravlja Kenan Hrapović tvrdi da crnogorsko zdravstvo iz godine u godinu napreduje. Ne polazi mu najbolje za rukom da i radnike u to uvjeri. Njihovo nezadovoljstvo raste
Crnogorsko zdravstvo je u ovoj godini, prema istraživanjima Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), napredovalo. Ministar zdravlja Kenan Hrapović pohvalio se tim uspjehom. Podaci Sindikata doktora medicine Crne Gore pokazuju malo drugačije stanje u ljekarskoj profesiji. U posljednjih pet godina državu je napustilo više od 150 ljekara.
Od ukupno 35 zemalja koliko obuhvata monitoring EHCI-a, Crna Gora se nalazi na 23. mjestu. Ministar Hrapović je obrazložio šta je ove godine preporučilo crnogorsko zdravstvo za napredak prilikom rangiranja: ,,Niska smrtnost odojčadi, dostupnost savremene terapije za maligne bolesti i odluka o uvođenju HPV vakcine za žene, s ciljem smanjenja obolijevanja od karcinoma grlića materice”. Iz godine u godinu napreduje se sve više, tvrdi ministar, podsjetivši sve na to da je Crna Gora u 2018. godini ostvarila najveći skok od svih evropskih zemalja, sa 34. na 25. mjesto na listi EHCI-a.
Reklo bi se da uspjehe kojima se ministar javno hvali, iz Sindikata doktora medicine nedovoljno vrijednuju. Iz ovog tijela su istraživanjima otkrili turobniju stvarnost crnogorskog zdravstva – ljekari odlaze. Najviše iz domova zdravlja i hitne pomoći.
Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore je tim povodom reagovala: ,,Od 2014. godine zemlju je napustilo više od 150 ljekara. Ministarstvo zdravlja i dalje negira postojanje problema. Očigledno je i da Ministarstvu zdravlja ne odgovara otvaranje ove teme. Javnosti se svakodnevno serviraju podaci o broju raspisanih specijalizacija, ali bez odgovora na koji način namjeravaju zadržati mlade ljekare nakon završene specijalizacije. Polako trošimo i kadrovski potencijal koji je godinama akumuliran, tako da uskoro nećemo imati ni dovoljan broj kandidata za specijalizacije, makar ne u mjeri u kojoj ih sada imamo. Na Medicinskom fakultetu u Podgorici godišnje se školuje 40 studenata medicine što, dugoročno, nije ni blizu dovoljno da se nadomjesti odliv ljekara i gubitak onih koji idu u penziju”.
Prema njenim riječima, glavni razlozi odlazaka doktora su loši uslovi rada, niske zarade ali i odnos prema ljekarskoj profesiji.
Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša kaže da zaštita zaposlenih u zdravstvu praktično da ne postoji. ,,Male plate, preopterećenje radom, nemogućnost daljeg profesionalnog razvoja, pritisak na profesionalnu autonomiju ljekara, pretjeran upliv politike u zdravstveni sistem , loša regulativa, negativan odnos javnosti i medija, spektakularni sudski procesi i mnogi drugi razlozi izazivaju kod nas zdravstvenih radnika sve osim ‘optimalno fizičko i mentalno zdravlje na radu, prilagođavanje radnog procesa granicama realnih ljudskih mogućnosti i selekciju zaposlenih prema njihovim psihofizičkim, radnim i stručnim sposobnostima’, kako je zakonom propisano”.
On je na sastanku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore podsjetio na loše stanje u domovima zdravlja širom zemlje, istakavši domove u Pljevljima, Bijelom Polju, Rožajama. Dotakao se u svom govoru i primjera nasilja nad ljekarima, koji su ostali nekažnjeni.
Ministar Hrapović rekao je da će budžet za zdravstvo za 2020. godinu iznositi 281,5 miliona eura, što je u odnosu na tekući za 34 miliona eura više. On je objasnio na šta će i koliko novca Vlada navodno potrošiti. Najavio je i da će se naredne godine vratiti 146 ljekara sa specijalizacija i 10 sa subspecijalizacija.
Radnike u napredak nije uvjerio. Za njih, država nema sluha za zaposlene u zdravstvu.
,,Razvojna komponenta budžeta je predviđena za angažovanje medicinskih stručnjaka van Crne Gore, ali ne i za stručnjake iz Crne Gore, jer njih besplatno izvozimo. Nerealne su priče da ulažemo značajna sredstva za usavršavanje i edukaciju ljekara – milion eura. Kakav je to kvalitet kontinuirane medicinske edukacije obezbijeđen za 400 eura po ljekaru za godinu dana? Samo kotizacije za stručne kongrese se kreću od 300 do 900 pa i više eura”, reagovali su iz Sindikata doktora medicine povodom obećanja ministra.
Aleksandar Mugoša je ocijenio da budžet za zdravstvo ne bi smio da bude na nivou pet odsto bruto društvenog proizvoda, jer je to više nego nedovoljno za normalno funkcionisanje bilo kojeg zdravstvenog sistema: ,,U razvijenim sistemima ta sredstva se kreću između devet i 11 odsto BDP-a. Taj novac se nikako ne smije posmatrati kao trošak, već kao pokretač ekonomskog razvoja. U Njemačkoj je, na primjer, u automobilskoj industriji zaposleno oko 700 000 radnika, dok je u sektoru zdravstva zaposleno 3 500 000, a još 1 500 000 zaposlenih indirektno zavisi od poslova vezanih za zdravstvenu zaštitu stanovništva. Dakle sedam puta više u odnosu na automibilsku industriju. Mi smo mislili da je glavni pokretač njemačke ekonomije autoindustrija, međutim, nije”.
On smatra da finansiranje zdravstvenog sistema nikako ne smije biti isključivo iz državnog budžeta, jer se taj koncept finansiranja zdravstvene zaštite pokazao kao najgori od svih koji su do sada primjenjivani.
U oktobru ove godine dočekale su nas novosti o kvaru, već po ko zna koji put, na aparatima za zračenje u Kliničkom centru Crne Gore. Ovog puta je više od mjesec dana bio neupotrebljiv sto za braha zračenje, pa su oboljeli od raka, u već mučnoj borbi za život, bili prinuđeni na dodatno maltretiranje, da na zračenje idu čak u Banja Luku, u privatnu kliniku sa kojom KCCG ima sklopljen ugovor.
Iz Uprave carina nedavno je otkriveno da je nekoliko polovnih medicinskih aparata upitnog kvaliteta zadržano na granici. Iz UP su konstatovali da je uvoz ovakvih uređaja čest, jer se nabavljaju preko interneta i po znatno nižim cijenama, najčešće iz Kine. Iz Ministarstva zdravlja se ovim povodom još niko nije oglasio.
Crna Gora jedina u regionu nema fizijatre u domovima zdravlja, a novim Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti nije ni predviđeno njihovo vraćanje u tim izabranih doktora na primarnom nivou. Posebno je veliki problem nedostatak pedijatara.
Po svemu sudeći, teško da budžet namijenjen za prosperitet zdravsta ide na veće zarade, jačanje kapaciteta ili bolje uslove rada sa novim, funkcionalnim aparatima.
Ministar Hrapović tvrdi da ne zna zbog čega ljekari odlaze da rade u privatne klinike ili u inostranstvo.
Hrvatska je povećala plate u zdravstvu za sedam odsto od 1. septembra, a Srbija će, prema najavama, od januara 2020. godine povećati zarade ljekarima za 10 odsto, a medicinskim sestrama za 15 odsto. Ove zemlje su i prošle godine za slične procente povećale plate u zdravstvu, tako da su sada one gotovo dvostruko veće nego u Crnoj Gori.
Zdravstveni radnici se sve više okreću Njemačkoj. Plate za početnike tamo se kreću od tri hiljade eura pa naviše, a za specijaliste od pet do osam hiljada eura. Zna to i ministar Hrapović. Ali mudro ćuti.
Andrea JELIĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU4 sedmice
OKO NAS3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice