Zvanična Rusija i SAD za istim stolom nakon dugo vremena. Susret dvojice predsjednika mogao bi se dogoditi brzo. Evrope nema u pregovorima, o ratu na evropskom tlu. Iz Ukrajine su, nakon isključivanja iz priče o njenoj sudbini i Trampovih ispada na društvenim mrežama, poručili da se neće dati
Desilo se i to. Rusi i Amerikanci su se našli za pregovaračkim stolom u Saudijskoj Arabiji, a za golemim stolom nije bilo mjesta za one o čija se sudbina kroji. Ukrajina je ostavljena po strani dok su američki i ruski zvaničnici predvođeni državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom i ministraom spoljnih poslova Rusije Sergejem Lavrovim napravili prvi korak u priči oko završetka tamošnjeg rata.
Rijad je ugostio trojku iz Moskve, među kojom su Lavrov i pomoćnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov. Ova dva veterana zbirno imaju 34 godine iskustva na funkcijama. Američki predsjednik ja na pregovore poslao trojicu zvaničnika u njihovom prvom mjesecu na poslu.
Dok se američki predsjednik Donald Tramp redovno oglašavao, do srijede se čekalo na koje slovo od Vladimira Putina. Agencije Interfaks i Tas prenijele su njegovu izjavu da je spreman da se vrati pregovorima o Ukrajini, te da su oni prioritet za Rusiju. Pohvalio je razgovore između predstavnika SAD-a i Rusije, rekavši da je njihov cilj bio povećanje povjerenja između dvije zemlje i da su obje strane djelovale bez pristrasnosti ili osuđivanja.
Tramp je nedavno otkrio da je prošle srijede razgovarao s Putinom. Slanjem svog tima da razgovara o miru s timom ruskog predsjednika prije konsultacija sa Evropom, predsjednik SAD-a ostavio je evropske lidere da traže svoju ulogu u priči o okončanju rata u Ukrajini.
Reagujući na situaciju, da u razgovorima o ratu na evropskom tlu, Evrope nema za stolom, Pariz je u ponedjeljak sazvao hitan sastanak probranih zemalja EU i Velike Britanije. Ovi razgovori nijesu donijeli konkretne mjere. Između ostalog i zbog toga što su se evropski lideri mučili da prikažu jedinstven front oko slanja trupa u Ukrajinu. Američki predsjednik nonšalantno je izjavio da ne bi imao ništa protiv toga. Ovakvi njegovi komentari uslijedili su nakon što je ruski ministar spoljnih poslova na pregovorima rekao da njegova zemlja neće prihvatiti NATO mirovne snage u Ukrajini u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Očito je da se Evropa uzbudila što za nju nije bilo mjesta za pregovaračkim stolom. Nijesu jasni dometi te uzbudjenosti i uvrijeđenosti. U intervjuu u utorak veče za regionalne francuske novine, Emanuel Makron je opisao Rusiju kao egzistencijalnu prijetnju Evropi, navodeći konkretno njene akcije na poljskoj granici, sajber-napade i širenje dezinformacija. Makron je takođe rekao da je spreman da razgovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Šuškalo se i o vanrednom samitu 27 lidera EU, nakona dešavanja za rijadskim pregovaračkim stolom. Predsjednik Evropskog savjeta António Costa, prenijeli su mediji, za sada nema planova da ga sazove.
Brojni izostavljeni su se oglasili nedugo po završetku razgovora u Rijadu. Među njima je i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. On je javnosti rekao da smatra da je njegova zemlja idealan kandidat za narednu rundu pregovora. Kandidat za te razgovore je i Francuska.
Tokom sastanka u Saudijskoj Arabiji koji je trajao četiri i po sata, Rusija je pooštrila svoje zahtjeve, posebno insistirajući da neće tolerisati da NATO savez dodijeli članstvo Kijevu. „Razmještanje trupa članica NATO-a u Ukrajini, čak i ako bi djelovale pod drugom zastavom, bilo bi za Kremlj neprihvatljivo,“ rekao je ruski ministar vanjskih poslova. Odbio je američki prijedlog da Rusija i Ukrajina obustave međusobne napade na energetsku infrastrukturu.
Ono o čemu su se dvije strane na kraju dogovorile su četiri principa, rekao je američki državni sekretar Marko Rubio u utorak. Oni uključuju ponovno uspostavljanje ambasada u njihovim prijestonicama. SAD će imenovati tim na visokom nivou da pomogne u okončanju rata u Ukrajini, i za početak razgovora o geopolitičkoj i ekonomskoj saradnji koju bi kraj rata u Ukrajini mogao donijeti za SAD i Rusiju. Kao krajnji rezultat tu je i obaveza onih koji su prisustvovali sastanku da osiguraju da se proces odvija produktivno.
Rubio je nakon sastanka naglasio da postoje vjerodostojne prilike za SAD da budu partneri sa Rusima na geopolitičkim pitanjima od zajedničkog interesa. Još jednom je podcrtao da je Tramp jedina osoba koja može okončati rat u Ukrajini. Govoreći o ukrajinskim i evropskim zabrinutostima, Rubio je rekao da niko nije izostavljen, da EU mora biti uključena u nekom trenutku i da svako rješenje mora biti prihvatljivo za sve strane.
U Kijevu – zabrinutost. „Ukrajina neće pristati na ultimatume Rusije ,“ rekao je predsjednik Volodimir Zelenski nakon razgovora između zvaničnika iz Moskve i Vašingtona u Rijadu. Prije susreta rekao je da će odbiti da potpiše bilo kakav sporazum dogovoren bez učešća Kijeva. On je odložio svoju službenu posjetu Saudijskoj Arabiji do 10. marta, nakon što je Kijev isključen iz razgovora. „Ne možete donositi odluke bez Ukrajine o tome kako završiti rat u Ukrajini, pod bilo kojim uslovima,“ naglasio je.
„Veoma sam razočaran, čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto za pregovaračkim stolom“, rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, kada su ga pitali o reakciji Ukrajine. Američki predsjednik je rekao da je , kako se uvrjedljivo izrazio, polovičan pregovarač mogao da postigne dogovor prije nekoliko godina bez gubitka mnogo teritorije.
Potom je na svom omiljenom mjestu – društvenim mrežama, osuo paljbu. „Zamislite samo to, umjereno uspješni komičar Volodimir Zelenski nagovorio je SAD da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat koji se ne može dobiti, koji nikad nije trebao ni započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i TRAMPA, nikada neće moći riješiti. SAD su potrošile 200 milijardi dolara više od Evrope, a evropski je novac zagarantovan, dok SAD neće dobiti ništa natrag. Zašto Pospani Džo Bajden nije zahtijevao ravnotežu u ovom ratu koji je mnogo važniji za Evropu nego za nas? Mi imamo veliki prekrasni okean koji nas razdvaja – napisao je Trump. „Povrh svega, Zelenski priznaje da pola novca koji smo mu poslali NEDOSTAJE. Odbija izbore, nalazi se vrlo nisko u ukrajinskim anketama“ , ,kazao je američki predsjednik. Uz poruku: „Zelenskom kao diktatoru bez izbora bolje je da požuri ili će ostati bez države“.
Predsjednikov šou se nastavio na pres konferenciji u Floridi gdje je elaborirao misli sa društvenih mreža. Govoreći o Zelenskom rekao je: „On odbija da održi izbore. Ima slab rejting na pravim ukrajinskim anketama. Kako možeš imati visok rejting kad je svaki grad razoren?“. Pomenuo je svoj pokušaj da dobije rijetke zemne minerale iz Ukrajine, optužujući Zelenskog i njegovu vladu za kršenje dogovora.
Njemački kancelar Olaf Šolc neuobičajeno oštro je reagovao nakon ove Trampove izjave. „ Lažno i opasno to što je američki predsjednik Volodimira Zelenskog nazvao diktatorom“, prenio je kancelarovu izjavu u četvrtak njemački list Špigel.
Portparol Dauning Strita je rekao da je premijer Britanije Kir Stamer izrazio podršku predsjedniku Zelenskom kao demokratski izabranom lideru Ukrajine. „Sasvim je razumno suspendovati izbore tokom ratnog vremena, kao što je to učinilo Ujedinjeno Kraljevstvo tokom Drugog svjetskog rata“, napomenuo je.
Predsjednik Češke Petr Pavel zapitao je koliko bi vrijedjeli izbori u Ukrajini kada je na petini teritorije okupatorska vojska. On je poručio američkom predsjedniku da nazvati diktatorom predsjednika Ukrajine , zemlje koju bombarduju svakodnevno tri godine, zahtijeva zaista veliku dozu cinizma.
Nakon što je ukrajinski predsjednik riječi američkog kolege okarakterisao kao zadojene ruskim dezinformacijama, stigle su nove žestoke vašingtonske poruke.
Potpredsjednik SAD-a Dž. D. Vens upozorio je u ukrajinskog predsjednika da ne napada Trampa, rekavši da bi ga „ogovaranje“ u javnosti samo skupo koštalo. „Svako ko poznaje predsjednika reći će vam da je to užasan način da se nosite s ovom administracijom“, rekao je Vens u ekskluzivnom intervjuu iz svog kabineta u Zapadnom krilu Bijele kuće.
Sve se ovo dešava tik prije nego je Kit Kelog — Trampov izaslanik za Rusiju i Ukrajinu, koji nije bio dio američke delegacije u Rijadu — stigao u Kijev. O njegovom boravku u pregovorima znaćemo više kada ovaj broj Monitora ode u štampu.
Među onima koji su se oglasili našao se i Šon Savet, koji je bio portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće za vrijeme predsjednika Bajdena. „Izgleda da je Tramp progutao Putinovu propagandu udicu, konopac i olovo“, napisao je na mrežama. Drugi smatraju da Moskva i Vašington igraju znatno kompleksniju igru.
Razumljivo, brza diplomatija, koja je započela Putin-Tramp telefonskim pozivom prije samo šest dana, izazvala je alarm u Ukrajini i evropskim prijestonicama. Strah leži u činjenici da bi dva lidera mogla brzo da postignu dogovor koji ignoriše njihove bezbjednosne interese.
Mišljenja o ovom sastanku su podijeljena, ali dosta analitičara vidi kao problematične zahtjeve Kremlja. „Zasad nisam vidio nijedan dokaz da je Putin spreman da da ijedan pedalj kako bi pregovarao o mirovnom sporazumu”, napisao je Majkl Makfol, bivši ambasador SAD-a u Rusiji pod predsjednikom Barakom Obamom, na mreži X.
Evropska dvadesetosmorka, iako uopšteno gledano imaju zajedničke ciljeve, ima razičite poglede na većinu geopolitičkih situacija, pa tako i na Ukrajinu. Mnogo je novih evropskih lidera, kao i onih koji su već neko vrijeme na političkoj mapi, poput Viktora Orbana, naklonjeno Trampu. To nesumnjivo ne ide u korist zajedničkom djelovanju Unije. No, čuju se i pozivi na nemirenje sa pasivnom ulogom. Evropska narodna partija, Socijalisti i demokrate, Renew i Zeleni pozivaju Evropu da udvostruči napore na jačanju svoje odbrane i podršku Ukrajini u svijetlu razgovora u Rijadu. „Evropa više ne može u potpunosti da se osloni na SAD u odbrani naših zajedničkih vrijednosti i interesa, uključujući nastavak podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine“, naveli su evropski poslanici. Takođe su pozvali EU da donese zakon koji bi omogućio zaplijenu više od 200 milijardi eura ruskih sredstava zamrznutih u bloku.
Predsjednik Poljske Andžej Duda rekao je da SAD nemaju namjeru da smanje broj svojih trupa u istočnoj Evropi. Duda, koji je dugo bio prijateljski nastrojen prema Trampu, rekao je da nema zabrinutosti da bi Vašington na bilo koji način odustao od svoje odgovornosti za sigurnost ovog dijela Evrope. Za svaki slučaj, Poljska i Švedska već pregovaraju o boljim vezama kada je odbrana u pitanju.
Danska premijerka Mete Frederiksen, i sama u problemu zbog Trampovih grenlandskih avantura, upozorila je da je trenutna geopolitička i sigurnosna situacija još gora od hladnog rata. Pred danskim parlamentom je izjavila da se zemlja nalazi u daleko težoj i opasnijoj bezbjednosnoj situaciji nego što je to bilo ikada tokom njenog života. Pozvala je na radikalno povećanje izdvajanja za odbranu.
Kanada ponavlja da Ukrajina mora biti za stolom tokom mirovnih pregovora. Kanadska ministarka spoljnih poslova Melani Džoli bila je žustra na riječima: „Ne bismo željeli da se nađemo u situaciji gdje, suštinski, postoji prekid vatre, ali ne i trajni mir, te da ruske snage napuste ukrajinsku teritoriju, reorganizuju se i ponovo izvrše invaziju na Ukrajinu. To bi nas dovelo u još opasniju situaciju nego što je danas“.
Kada smo kod Evrope, čiji su djelovi i Rusija i Ukrajina, mnogo je onih koji susret u Saudijskoj Arabiji vide kroz prizmu slanja poruke upravo njoj. Tramp signalizira promjenu politike prema sukobu, povećavajući pritisak na Evropljane da povećaju izdvajanja za odbranu.
Sve strane osluškuju šta se dešava kako bi mogle preduzeti i kontramjere. Ukoliko se nastave, pregovori će biti dugi i mukotrpni. Susret dvojice predsjednika mogao bi se dogoditi brzo. A onda neće nedostajati bombastičnih najava i još bombastičnijih medijskih naslova. U međuvremenu, iz Ukrajine su, nakon Trampovih ispada, jasno poručili da se neće dati.
Kina, glavni svjetski američki suparnik, se drži po strani i procjenjuje situaciju. Zvaničnici te zemlje su izrazili odobravanje sporazuma između SAD-a i Rusije o pokretanju mirovnih pregovora. „Kina podržava sve napore koji doprinose mirovnim pregovorima“, rekao je visoki diplomata Vang Ji na sastanku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u utorak, istog dana kada su se visoki zvaničnici Rusije i SAD-a sastali u Saudijskoj Arabiji. Svijet plovi uzburkanim vodama.
Dragan LUČIĆ
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice