Povežite se sa nama

OKO NAS

ODJECI OSLOBAĐAJUĆE PRESUDE U SLUČAJU DRŽAVNI UDAR: Iz sudnice na društvene mreže

Objavljeno prije

na

U zaštitu Zorana Radovića stalo je Udruženje sudija koje je u saopštenju osudilo poruke iz DPS i GI 21. maj, ocjenivši kako se takvim izjavama narušava načelo podjele vlasti i podriva sudska nezavisnost

 

Osam dana. Toliko je izdržao  novoizabrani predsjednik i sudija Višeg suda Zoran Radović da se odupre porivu i javno ne prokomentariše nepravosnažnu presudu koju je 12. jula saopštio u slučaju poznatom kao državni udar. Ipak, do danas nije ispunjeno obećanje dato iz njegovog kabineta na dan izricanja presude: da će na sajtu suda biti objavljeno obrazloženje odluke kojom je sve optužene oslobodio krivice.

Tako javnost još nije upućena u razloge koji su Radovića i njegovo Vijeće naveli da iz korijena promijene prvu, osuđujuću, presudu i sve one koji su bili osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, među kojima su Andrija Mandić i Milan Knežević, oslobodi krivice. Predsjednik Višeg suda nije, izgleda, imao vremena da napiše kratko obrazloženje  donijete odluke, ali ga je našao za televizijsku izjavu u kojoj je  odbacio javno izrečene sumnje da je neko uticao na njega da donese oslobađajuću presudu za državni udar.

“Dobro zapamtite ovog čovjeka – on je izdao državne interese”. Ovim riječima je portparol DPS Miloš Nikolić targetirao Radovića nakon saopštene presude. Slične reakcije su se nizale, a Radović, koji tvrdi da je navikao na ovakve optužbe, ipak nije propustio priliku da se opravda. “Naravno da nije bilo uticaja na mene prilikom donošenja presude. Svjedoci smo dugi niz godina da akteri političkog života olako daju neke izjave a lako se može zaključiti da su one za unutar političku upotrebu”, rekao je predsjednik Višeg suda za TV Vijesti.

Radović, dodatno, napominje da je zakonom propisano da javne ličnosti, mediji i organizacije izjavama ne smiju da krše pretpostavku nevinosti, ali ni da ugrožavaju sudsku nezavisnost. “Po meni bi trebalo predvidjeti i neke prekršajne odredbe kod nekih grubih kršenja ovog načela”, rekao je.

Da ga odbrani od napada na društvenim mrežama, oglasilo se i Udruženje sudija koje je u saopštenju osudilo riječi Nikolića i saopštenje GI 21. maj, ukazavši kako se takvim izjavama narušava načelo podjele vlasti i podriva sudska nezavisnost. “I ranije smo ukazivali da je neprimjerena retorika koju pojedini crnogorski političari koriste kada uzmu za pravo da komentarišu rad sudova, iako njihove kritike često nisu samo stručne i kompetentne, već su iste, ništa drugo nego zlonamjerni pokušaj ubiranja političkih poena“, navodi se u saopštenju.

„Udruženje sudija je otvoreno i poziva stručnu i laičku javnost da uputi kritiku rada sudova, ali ta kritika mora biti dobronamjerna i potkrijepljena činjenicama, ako se već govori o državnim interesima. Trebali bi znati da se državni interesi ne brane objavama na internet platformama, niti saopštenjime koja vrve od subjektivnih stavova, već konkretnim koracima kao što je izgradnja Palate pravde, edukacija sadašnjih i budućih sudija, jačanje školskog sistema, poboljšanjem uslova rada sudija, omogućavanju sudijske nezavisnosti u pravom smislu te riječi, a koja se prije svega prepoznaje u povećanju zarada i regulisanju stambenih pitanja…“, pišu iz Udruženja sudija.

I zaključuju: “Presuda u predmetu poznatom kao Državni udar tek je usmeno objavljena, još uvijek nije ni pisano otpremljena, a nezadovoljne stranke će imati pravo žalbe, nakon čega ćemo dobiti i konačnu odluku viših instanci – konkretno Apelacionog suda Crne Gore. Iz tog razloga, komentarisanje nepravosnažne presude i targetiranje postupajućih sudaca krajnje je neprimjereno i neumjesno, a kao takvo i nedopustivo“.

Sudije Crne Gore, dodaju, nemaju vremena za polemisanje na društvenim mrežama, niti za davanje kontrasaopštenja, jer su zatrpane hiljadama  predmeta, a svoj posao rade u gotovo nehumanim uslovima i uz minimalne zarade. “Pozivamo sve javne poslenike, pogotovo političare, da ubuduće pažljivo biraju riječi kojima se osvrću na rad sudske grane vlasti i na taj način daju doprinos razvoju i jačanju nezavisnog sudstva Crne Gore, jer je to nešto što se od njih očekuje, baš kao i to da se svako posveti rezultatima u oblasti kojom se bavi“, piše u njihovom reagovaju.

Sudije nijesu ostale usamljene u svom stavu. “Apsolutno podržavam i smatram dobrim primjerom zaštite nezavisnosti sudijske funkcije i ličnog integriteta istup sudije Zorana Radovića povodom donijete presude u predmetu državni udar, kao što pozdravljam i reakciju Udruženja sudija na tu temu i potpisujem svaku njihovu riječ, kaže za Monitor advokat Andrijana Razić.

Ona ocjenjuje da je taj predmet i cjelokupan krivični postupak koji je trajao skoro osam godina, najeklatantniji primjer jednog montiranog, fingiranog i politički motivisanog procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa.

“To znam iz prve ruke i iz spisa predmeta, jer sam u istom na početku i sama neposredno učestvovala, kao jedan od branilaca Milana Kneževića. Stoga znam da je sudija Radović u konkretnom slučaju donio jedinu ispravnu i zakonitu odluku – oslobađajuću presudu, i tom prilikom pokazao ličnu i profesionalnu hrabrost i integritet“, kaže Razić. „Obzirom da je nakon donošenja te odluke, koju mnogi sigurno nisu ni očekivali ni priželjkivali, isti došao pod nedozvoljeni i krajnje neprimjereni udar laičke javnosti i nekih neodgovornih i bahatih političara, njegova reakcija kao i reakcija Udruženja sudija po mom mišljenju sasvim je razumljiva i bila je neophodna. U tom smislu, a budući da se iznova dokazuje da u Crnoj Gori većina ipak nije dorasla pojedinim ljudskim pravima koje su dobili gratis na uživanje, potpuno sam saglasna i sa stavom imenovanog sudije da bi za neprimjerena komentarisanja sudskih odluka i brutalno kršenje osnovnih zakonskih i ustavnih načela od strane izvršne vlasti – minimum trebalo propisati prekršajne sankcije.”

Možda bi stručnjaci i trebali da razmisle o tome da (neprimjereno) javno komentarisanje sudskih odluka bude kažnjivo, makar novčano. Zasigurno bi se tada državna kasa punila velikom brzinom, budući da nema dana u kojem se tim poslom ne oglasi neko od političara. Iz poslaničkih klupa ili putem društvenih mreža.

Ako se na to i odluče prvu prekršajnu kaznu neka adresiraju na predsjednika Višeg suda, kako bi ga podsjetili da je dužan da se suzdrži od komentara i tako daju primjer svima koji i pomisle „da se osvrću na rad sudske grane vlasti“.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo