Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODBJEGLI KOTORANIN OPTUŽIO POLICIJU DA U AKTUELNOM RATU NARKOBANDI POMAŽE NJEGOVE KONKURENTE: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Odbjegli Kotoranin optužio je neimenovane, visokopozicionirane pripadnike Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost za saradnju sa kriminalnim strukturama „neprijateljske grupe, koja na sve načine pokušava da zavlada Crnom Gorom i regionom”.

Nije bilo teško prepoznati da Jovan Vukotić, navodni vođa škaljarskog klana, crnogorskim snagama reda i mira spočitava favorizovanje tzv. kavačkog klana, konkurentske kriminalne organizacije iz Kotora. U njihovim sukobima, od kraja 2015. do danas, ubijeno je 14 ljudi (uglavnom u Crnoj Gori, dvije žrtve pale su u Beogradu, a jedna u Mostaru) dok se o broju ranjenih i zaplašenih može samo nagađati. I povod za Vukotićevo obraćanje Vijestima (izjava dostavljena elektronskom poštom) bio je ovonedjeljni napad u Podgorici, kada je bomba sa daljinskim upravljačem aktivirana ispod automobila u kome se nalazio njegov prijatelj i, kažu, član obezbjeđenja Marko Martinović. On je, uz ozbiljne povrede, preživio taj napad a, prema nezvaničnim navodima iz policije, prava meta nepoznatih atentatora trebalo je da bude Jovanov brat Igor Vukotić.

Jovan je odgovorio prijetnjama. „Znam koji od pomoćnika direktora Uprave policije uzima 20.000 eura mjesečno od kriminalaca i koji je policijski načelnik uzeo 100.000 eura od kriminalaca. Znam i koji je inspektor na platnom spisku mafije već četiri godine”, ustvrdio je navodni vođa Škaljaraca, optužujući visokopozicionirane korumpirane policajce da „pomažu kriminal, spletkare, kriju ubice…”.

Da se prvo, ipak, pozabavimo pridjevom navodni (vođa kriminalne organizacije). Prema podacima iz policijske SOCTA (Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori) braća Vukotić skupa sa Igorom Dedovićem komanduju škaljarskim klanom koji je, duže od dvije godine, u krvavom sukobu sa Kavačima koje predvode Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. Prvi se, opet navodno, u poslu oslanjaju na Luku Bojovića i njegov zemunski klan, drugi na određene (para)državne strukture. U uniformi i bez nje. Poput ostalih vođa kriminalnih grupa – od Bara i Budve do Pljevalja, Rožaja i Bijelog Polja – i oni se za kriminalne aktivnosti, na domaćem i stranom terenu, terete uglavnom u povjerljivim bezbjednosnim izvještajima, ali ne i na sudu. Tamo svraćaju rijetko, najčešće pod optužbom za nelegalno držanje oružja, nasilničko ponašanje, izazivanje opšte opasnosti… Osude ih rijetko, a eventualne kazne izdržavaju još rjeđe.

Opasnost im prijeti od policije u inostranstvu – tako su pali Darko Šarić i Safet Kalić – i, još više, od konkurencije. Posebno od kada su crnogorski kriminalni klanovi postali dio međunarodne mreže krijumčara preko koje – sa kontinenta na kontinent – putuju tovari narkotika čija se vrijednost ponekad mjeri i desetinama miliona. Vjerujemo li policijskim izvorima koji su, po pravilu post festum, dobro upućeni – kotorski niz smrti započet je nakon što je u Valensiji nestao tovar kokaina vrijedan 25 – 30 miliona. Nestao znači da ga je dio kriminalne grupe ukrao i prodao bez znanja dotadašnjih saradnika u ilegalnom poslu.

„Sistem je nemoćan da se izbori sa svim tim, pa je najlakše sve zataškati i mene i moje prijatelje proglasiti krivima”, požalio se Vukotić crnogorskoj javnosti, objašnjavajući da je ta nemoć posljedica toga što sistem „u svojim redovima ima desetine korumpiranih visikopozicioniranih policajaca – kriminalaca. To su provjereni igrači, duboko upleteni u te aktivnosti. Za njih se godinama zapravo zna ko su ali ih ta prepoznatljivost ne tjera sa funkcija”.

Proizilazi da se Vuković žali na nelojalnu konkurenciju pod zaštitom države. Već viđeno: slijedeće privatne interese privilegovanih struktura vlasti favorizuju jednu u odnosu na sve ostale grupe „preduzetnika”. Praktično na isti način na koji to rade, ili su radili, u sivoj ekonomiji (tranziti duvana i nafte), politici (afera listing, afera snimak, državni udar), sportu (Budućnost vs Zeta), građevinarstvu (Tehnomax i Bemax), finansijama (Prva protiv – CKB), berzi (tajkuni i njihovi PIF-ovi protiv malih akcionara) ili medijima (patriotski/DPS glasnogovornici protiv ostalih). Samo je ulog negdje titula a negdje robija/život.

Reakcije na Vukotićev istup nije trebalo dugo čekati. I nadležni su prepoznali da je na temu kriminala i korupcije progovorio neko dobro upućen. Bez obzira što se, između redova, da zaključiti da „naši” i „njihovi” iz Vukotićeve ispovijesti pripadaju istom, ili vrlo sličnom miljeu. Policja pomaže „neprijateljske grupe„ žali se Vukotić „Od Kotora prave čist grad, kako bi njime zapravo zavladala njihova grupacija ili klan kako ih zovete”…

Specijalno državno tužilaštvo je istog dana kada se u Vijestima pojavilo Vukotićevo pismo o korumpiranim policajcima saopštilo kako je „formiralo predmet” u kome će ispitati te navode.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naložio je Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije „da utvrdi istinite činjenice”. Konačno, na „teške i nepotkrijepljene optužbe” reagovala je i Uprava policje. Podsjećajući da se Vukotić nalazi u bjekstvu i da je riječ o osobi koja je „bezbjednosno – interesantna službama bezbjednosti ne samo kod nas već u regionu i Zapadnoj Evropi” iz UP su saopštili da „ne posjeduju ni saznanja ni indicije koje bi ukazale na sumnju da određene policijske starješine ili policijski službenici primaju novac od kriminalaca ili da su na bilo kakvom tzv. platnom spisku kriminalnih grupacija…”.

Teško je sada precizno reći šta tačno znači ta neobaviještenost čelnika UP.

Sjetimo se – oni ljetos nijesu znali da će poslanik Janko Vućinić pred Skupštinom protestovati sa penzionerima KAP-a. Kada su, nakon pretresa kuće Veselina Mujovića, u UP nestali prikupljeni dokazi – 13 pisama (među njima, navodno, i pisma koja je Mujović pisao Milu Đukanoviću, Veselinu Veljoviću…) i dva službena akta tužilaštva, a Specijalno državno tužilaštvo za taj nestanak osumnjičilo i privelo funkcionere UP Dalibora Medojevića i Nikolu Terzića, čelnici Uprave policije nijesu objašnjavali nego optuživali: „Ovim činom Specijalnog državnog tužilaštva, kao i medijskim konstrukcijama, izvršen je ne samo atak na lični, porodični i profesionalni integritet policijskih službenika, već i atak na Upravu policije kao jednog od najvažnijih subjekata u sistemu bezbjednosti naše države”.

Konačno, UP je praktično prećutala septembarsko hapšenje Zlatka Samardžića, pomoćnika komandira u Odjeljenju bezbjednosti Kotor. On je osumnjičen da je odavao informacije kavačkom klanu (što ukazuje da u ovonedjeljnom Vukotićevom iskazu „ima mesa”). Da sve bude čudnije, iako je Samardžić priznao da je narkoklanu odavao povjerljive službene informacije on je, poslije nepunih mjesec dana pritvora, pušten na slobodu.

Toliko o spremnosti aktuelnih predstavnika države da se obračunaju sa policajcima koji rade za kriminalce.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo