Povežite se sa nama

MONITORING

OD SPECIJALNOG RATA DO DRŽAVNOG UDARA U PRODUŽENOM TRAJANJU: BIA kaže, časti mi

Objavljeno prije

na

Državni udar u produženom trajanju. ,,U javnosti se pojavljuju brojne netačne informacije koje mogu štetiti postupku”, upozorio je Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković na konferenciji za medije organizovanoj i najavljenoj dramatično, u nedjelju, uz direktan TV prenos. ,,Kritike treba da budu zasnovane na konkretnim činjenicama”, apelovao je, ili zahtijevao, VDT Stanković insistirajući da se Tužilaštvo ,,ne stavlja ni na čiju stranu”. Hajde, dakle, da se pozabavimo činjenicama. Odnosno, o tome što nam se tako predstavlja.

,,Državni organi Crne Gore otkrili su da je – radi nasilnog rušenja legalno izabranih vlasti – formirana kriminalna organizacija na teritoriji Crne Gore, Srbije i Rusije”, saopštio je specijalni tužilac Milivoje Katnić otkrivajući nam još nešto značajno: na čelu terorista (pučista) nijesu se nalazili – kao što je tužilaštvo do sada tvrdilo – Aleksandar Sinđelić i Bratislav Dikić već ,,nacionalisti iz Rusije”. Dvojica. Katnić nije saopštio njihova imena. Ne zna, kaže, gdje se sada nalaze. Ali smo od njega ipak čuli da su ruski nacionalisti u Srbiji ,,bili pod kontrolom BIA koja je preduprijedila njihove rezervne planove. Srpske službe ih nijesu mogle lišiti slobode. Ta lica se više ne nalaze na teritoriji Srbije”.

Monitor je prije dvije nedjelje prenio pisanje beogradskog Danasa da je ,,nekoliko ruskih državljana proterano iz Srbije zbog učešća u pripremama terorističkih akcija u Crnoj Gori”. Kasnije su novinari u Moskvi i Beogradu spekulisali da je Nikolaj Petrušev, sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti, tih dana boravio u Beogradu upravo tim povodom. Ni detalj te priče zvanično nije ni potvrđen ni osporen.

Čuli smo da je kriminalna organizacija formirana na teritoriji triju država. Izgleda da to nije sve. „Pored ljudstva sa teritorije Crne Gore (kojeg ljudstva? – prim. Monitora) i Srbije planirano je ubacivanje posebno obučenog ljudstva sa teritorije drugih država, za koje je planirano posebno naoružanje – 50 automatskih pušaka i 50 pištolja, uniforme… Organizator je predvidio da ta lica mogu pružiti otpor za 2000 policajaca…”, predočio je Katnić.

Imamo problem. Prije dvadesetak dana Katnić je saopštio kako je lično naložio, ,,licu pod kontrolom Specijalnog tužilaštva” da na teritoriji do danas nepoznate susjedne države uništi tih ,,50 automatskih pušaka i 3.500 metaka”. Možda 50 ljudi može uspiješno da se suprotstavi vojsci od 2000 obučenih profesionalaca. Ali to ne može da uradi sa 3.500 hiljade metaka (1,5 metak po zamišljenom neprijatelju).

Činjenice se ne uklapaju u priču.

,,Plan je bio da u Crnu Goru, u noći 16. oktobra, dođe oko 500 pripadnika ovih struktura… “, rekao je specijalni tužilac. Šta je bilo s njima?

Podsjetimo se, 20. oktobra, u emisiji TV Vijesti Načisto, Katnić je saopštio da su nam, uz uhapšenih 20, bezbjednosnu prijetnju predstavljale još četiri teorističke grupe od 10 do12 članova. ,,Plan specijalizovanih grupa bio je da eliminišu naše jedinice – specijalnu jedinicu na Zlatici i jedinicu vojske stacioniranu u Danilovgradu”, saopštio je tada. Od njega smo te večeri saznali da je, tokom izbornog dana, Tužilaštvo objavilo saopštenje u kome pominje lišavanje slobode premijera, kako bi Mila Đukanovića upozorio na opasnost koja mu prijeti. Još je tajna zašto su za pripremani masakr vojnih i policijskih snaga ministri policije i vojske Goran Danilović i Milica Pejanović-Đurišić saznali iz medija.

,,Ovo su dokazi koje su nam pribavili naše uvažene kolege iz Srbije… Uz njihovu pomoć mi smo došli do ovih dokaza i ovih planiranih aktivnosti o kojim vam ja govorim”, objašnjavao je Katnić u nedjelju. Petnaest dana ranije, na pitanje novinara Petra Komnenića da li su tokom otkrivanja, praćenja i hapšenja potencijalnih napadača na parlament tražili pomoć zvaničnog Beograda, specijalni tužilac odgovara odrično: ,,Moja je procjena bila da je ovo situacija u kojoj nam Beograd ne bi mogao mnogo pomoći. Mi smo primjenjivali procedure koje ne predviđaju takvu saradnju”. Sami prosudite koliko je ta procjena bila ispravna.

Ostaje činjenica da su jedini materijalni dokazi kojima se potkrijepljuje priča o teroristima i puču obezbijeđeni od srpskih službi. I to na način što ih je njima dobrovoljno predao Aleksandar Sinđelić. ,,Ove dokaze je jedno lice koje je bilo osumnjičeno da je organizator grupe dobrovoljno predalo organima Republike Srbije. Oni su ih popisali i uz potvrdu predali nama…”.

Dolazimo do suštinskog razloga za sazivanje tužilačke vikend konferencije. U jeku pregovora oko formiranja nove vlade, dan nakon što je opozicija nacionalnim partijama ponudila da formiraju vladu, Milivoje Katnić, konačno, otkriva političku pozadinu osujećenog državnog udara. Bez ijednog dokaza.

Puč je trebalo da počne u nedjelju 16. oktobra ispred Skupštine, nakon što komandu nad građanima, političarima i teroristima preuzme lice iz ,,sastava političke grupacije” – neimenovane ali prilično prepoznatljive. DPS i njegovi mediji odavno znaju da je riječ o DF-u.

Suprotno preporukama Ivice Stankovića da se služi samo činjenicama, Katnić je saopštio: ,,mi smo identifikovali o kojoj političkoj grupaciji se radi” (8,40 minut presa), ,,utvrđeno je koja je to politička struktura (9,50 minut presa), ,,ako sam kazao da je utvrđeno izvinjavam se – postoji osnovana sumnja” (25,45) i konačno ,,posjedujemo dokaze da je u sve ovo na određen način i u određenom obimu bila involvirana određena politička grupacija, odnosno njeno rukovodstvo” (50,00 minut presa). Koja je od ove četiri tvrdnje tačna?

Glavni specijalni tužilac je objasnio da je dokaze koji „razjašnjavaju cijelu situaciju i ukazuju na izvršioce” prikupila BIA – navodno na zakonit način ali se ti dokazi, ipak, ne mogu koristiti na sudu. Čudi da BIA te dokaze nije prezentovala i sprskom premijeru Aleksandru Vučiću. Na presu na kome je potvrdio postojanje zavjere protiv crnogorskih vlasti, Vučić je bio precizan: „Dobra je vest da u svemu nismo naišli na umešanost bilo kog političara iz Srbije, a ni iz Crne Gore”.

Đukanoviću je sve bilo jasno još prije dva mjeseca, kada je političke oponente optužio da ruše državu i pokušavaju osvojiti vlast neustavnim sredstvima. Sada pritvrđuje na Pinku: „Veći dio naših političkih konkurenata je direktno ili indirektno zagovarao opciju u kojoj je trebalo Crnoj Gori uzeti pravo na slobodno upravljanje budućnošću”, kazao je u srijedu. „Imali smo naspram sebe vrlo goropadnu silu koja je, naravno, ušla u ovaj proces da ostvari svoje strateške interese, da zaustavi širenje NATO-a na prostoru Zapadnog Balkana. Pobijediti sve to, taj instrumentarij podrške našim političkim protivnicima, od medijskog do finansijskog, na kraju, kao što vidimo i bezbjednosnog, je podvig ne DPS-a nego demokratske Crne Gore koja je prepoznala tu opasnost”.

Da li je Specijalno tužilaštvo ispitalo otkud DPS-u, mjesecima unaprijed, saznanja o tome šta će nam se dešavati u izbornom danu, i nedjeljama nakon njega? Ili je interesantnije pitanje zašto Milivoje Katnić nije želio da 20. oktobra „bez dokaza” govori o političkoj pozadini pomenutih događaja – da bi upravo to uradio petnaest dana kasnije.

Katnić je od nedjelje dužan odgovor na još dva pitanja. Pošto je već naveo da je „ruskim nacionalistima” polazna maksima bila „da se vlast u Crnoj Gori na čelu sa Đukanovićem ne može promijeniti na izborima” trebalo bi da precizira: Znači li to da su oni shvatili kako Đukanović nakon poraza neće predati vlast? Ili su ruski nacionalisti pogrešno procijenili da su glasači na Milovoj strani (partije koje se predstavljaju kao opozicione imaju 39 poslanika u novom sazivu parlamenta, a Đukanović, sve sa satelitima, 38 (36 + 2 SD).

Glavni specijalni tužilac mjesecima priča o specijalnom ratu koji se vodi protiv njega i njegovih saradnika iz tužilaštva. Manje više direktno, on je kao komandanta „specijalnih snaga” koje podrivaju tužilaštvo označio Duška Markovića. Nezvanično, na strani Stankovića i Katnića nalazio se, makar prećutno, premijer Đukanović. Zauzvrat, spremni su da ustvrde „zli jezici”, u tužilaštvu su zaledili istrage o aferama Telekom, Limenka, Prva banka… Postane li Marković premijer, uspostavljena ravnoteža se ozbiljno narušava. Na štetu ljudi iz tužilaštva.

Kada bi, poput Mila Đukanovića, i mi upotrijebili „političku logiku” spajajući: specijalni rat, izbore, državni udar, političke grupacije, evroatlanstke integracije i novog mandatara – svašta bi nam moglo pasti na pamet. I bez podataka iz BIA.

Teror sa neta

Poseban dio presa bio je trominutni film, snimljen u hodniku Specijalnog tužilaštva, na kome se vidi oprema koju je Aleksandar Sinđelić predao BIA, a ovi je proslijedili u Crnu Goru. Ovi dokazi se mogu koristiti pred sudom, saopštio je Katnić objašnjavajući kako su u pitanju predmeti ,,tačno namijenjeni za policijsku ili vojničku upotrebu, za izvršenje profesionalnih zadataka”. Tako je, kaže on, čelična žilet žica ,,namijenjena za zaprečavanje puteva i prohodnih terena, a prije svega za neutralisanje i sprečavanje žive sile da pređe iz jednog rejona u drugi”. To definitivno može biti jedna od namjena žilet žice koja se, po cijeni od 35 do 45 eura za namotaj dužine od 10 do 40 metara, može kupiti na sajtu baštenskisitemi.rs. Tamo još stoji da je u pitanju ,,najekonomičnije i efikasno rešenje da zaštitite vašu imovinu”. Preko internet sajtova iz Crne Gore i Srbije, mogu se sasvim legalno kupiti praktično svi predmeti prikazani na nedeljnom snimku: policijski kombinezoni britanske proizvodnje koštaju (na akciji)15 eura, transportne vreće 10, teleskopske palice 10-13, biber sprej i suzavac od tri do 10 eura, bokser (sve tri vrste prikazane na snimku) tri eura, britanske gas maske 15 do 25 eura. Domaćih ima i za pet. Naskuplji dio opreme (bez drona) su profesionalne praćke sa metalnim kuglicama (praćke britanske proizvodne 26, a 100 kuglica prečnika 8mm pet eura) i policijski/vojni štitnici (par za koljena ili laktove košta do 30 eura). Ništa od ove opreme nije direktno iz vojnog magacina. To, ponavljamo, ne amnestira njene vlasnike pretpostavke da su imali zle namjere prema Crnoj Gori i njenim stanovnicima. Ali ostavlja bez odgovora pitanje o ozbiljnosti te prijetnje. Da li su ti ljudi poslati/dovedeni u Podgoricu da uspiju ili da ne uspiju u svom mračnom naumu. Kada bi to znali – i mnogo toga bi bilo jasnije.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo