Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od laži do bankrota

Objavljeno prije

na

Zaposleni u stručnim službama Saveza sindikata Crne Gore (SSCG), njih 66, primili su prije neki dan novembarsku platu. U međuvremenu su neki od njih štrajkovali glađu, drugi se snalazili zadužujući se na recku u lokalnoj piljari i na pijaci, treći tragali za novcem i imovinom koji su nestali sa računa i iz popisa nekretnina do skora jedine sindikalne organizacije koja je okupljala crnogorske radnike. Obistine li se za sada nezvanične informacije, prema kojima je Vlada Sindikatu ,,prema dogovoru na vrhu” prebacila makar 200 hiljada eura, zaposleni se nadaju još nekoj zaradi. U suprotnom, Savez sindikata Crne Gore mogao bi postati žrtva radničkog nezadovoljstva. Bi bio to svojevrstan kuriozitet. Da, valjda, jedina sindikalna organizacija u jugoistočnoj Evropi koja za dvije decenije političke, vlasničke i ekonomske tranzicije nije pokušala organizovati ozbiljniji štrajk, izdahne u protestu vlastitih radnika. Ožalošćeni nasljednici, ima indicija, već su počeli rasparčavati stečenu imovinu.

MONOPOL I KAZNA: Prije 20 godina ništa nije najavljivalo današnju agoniju. Tadašnji Savez samostalnih sindikata CG dočekao je kraj ere samoupravnog socijalizma kao organizacija sa najbrojnijim članstvom u Crnoj Gori, uz siguran izvor prihoda od naplate članarine i imovinu od koje su jači imetak imali, valjda, samo DPS (tadašnji Savez komunista) i Srpska pravoslavna crkva.

Slijedile su godine i decenije – a to vrijeme traje i danas – u kojima je Sindikatom gospodario Danila Popovića u nekoliko mandata generalni sekretar a potom predsjednik skupštine Saveza. Po dugovječnosti i kontroverzama koje su ih pratile Popovićevi mandati mogu se mjeriti samo sa angažmanima Mila Đukanovića i Amfilohija Radovića.

Tako je marginalizovan Savez koji se prije petnaestak godina ponosio time što je postao prva organizacija iz Crne Gore primljena u punopravno članstvo međunarodnih esnafskih udruženja.

,,Trenutno SSCG nema novca da izmiri plate zaposlenima”, požali se medijima Zoran Masoničić, generalni sekretar Saveza koji je nekada okupljao više od 100 hiljada članova (sa plaćenom članarinom). On, naglasio je, dijeli sudbinu 60-tak zaposlenih.

Samo koji dan kasnije, predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić najavljuje kako će radnici Željezare, Radventa i Tehnostila od fabričkog sindikata dobiti pomoć koja će biti jednaka iznosu novembarske zarade. Uz mogućnost da Sindikat, iz svoje kase, radnicima do kraja marta pozajmi još jednu platu. Dok se ne riješe problemi na relaciji Vlada –vlasnici – zapošljeni u nikšićkim preduzećima.

Šta je to što toliko razlikuje organizacije koje zastupaju Masoničić i Vučinić?

Prvi čovjek, u žargonu, državnog Sindikata spreman je ispričati tužnu priču o nevoljama u koje je njegov Sindikat zapao ni kriv ni dužan, opterećen odlukama sudova da sa svog računa isplaćuje naknade (po 1.925 eura) radnicima koji su ostali bez posla u periodu od 2000. do 2007. godine, a nijesu se našli među onima koji su tu naknadu dobili preko sindikalnog Fonda solidarnosti (ukupno 16,5 miliona eura obezbijedilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja).

Sa sindikalnog računa do sada je prinudnim izvršenjem pravosnažnih presuda skinuto, kažu, oko pola miliona. Nezvanično, pošto je Sindikat tužilo preko 400 nekadašnjih radnika ukupan iznos će, uz sudske troškove, preći milion eura. Tako da će blokada računa Saveza, po svoj prilici, potrajati.

Tajna je, međutim, zašto je blokiran samo jedan od 44 računa kojima raspolažu crnogorski Sindikat i njegovi čelnici. Naime, uz račun Saveza sindikata iz kojih se namiruju sudske presude zaboravljenih radnika i na kojima nema novca za isplatu plata radnicima stručnih službi, posebne račune u bankama imaju svaki od 23 granska sindikata i 20 opštinskih povjereništava.

Zato je teško procijeniti koliko su tačne priče o tome da sindikalni čelnici dijele sudbinu svojih službenika. I žive od vode i vazduha.

ŠTO SE NEKAD DOBRO JELO: Prije nego zdravo za gotovo prihvatimo tvrdnju po kojoj je nedužni Sindikat žrtva nerazumnog pravosuđa, treba uzeti u obzir i nekoliko detalja o kojima se u Savezu sindikata ne rado govori.

Pare koje su isplaćivane preko Fonda solidarnosti morale su, na insistiranje organizatora ovog posla iz Sindikata i Vlade, biti uplaćene isključivo na račune radnika otvorene u Prvoj banci. Zašto? To nije pretjerano brinulo ljude kojima je novac bio namijenjen. Ali, jeste informacija da ih je Sindikat zakinuo za 26 eura, svakoga. Nadležni su ćutali kada su mediji otkrili ovu prevaru. Oglasilo se samo resorno ministarstvo apelujući na Sindikat da radnicima naknadno isplati novac koji im pripada.

Slijedio je čitav niz događaja koji su takođe uticali na aktuelnu besparicu. Generalni sekretar SSCG Veselin Vujanović, koji je u isto vrijeme bio i predsjednik sindikalnog povjereništva Podgorice kupio je, bez odluke Sindikata službeni automobil za 25 hiljada eura. Nadzorni odbor sindikata spočitava mu i kupovinu tri stana, novcem Centra za edukaciju, za koje se tvrde, ne zna kome su i kako dodijeljeni. Prema istom nalazu, nepoznata je i sudbina 40 hiljada eura koje su na ime kamate na oročena sredstva trebala pripasti Sindikatu. Ali se ne zna gdje su završila. Sve to se dešava u vrijeme kada zaposlenima u sindikatu plate već kasne po tri mjeseca (u prosjeku 390 eura).

Ove i mnoštvo drugih primjedbi na rad prvog čovjeka Sindikata, Nadzorni odbor je u februaru prošle godine pretočio u krivičnu prijavu (233 stranice optužbi i dokaza) i predao Državnom tužiocu. Odgovora do danas nema. Ako sa tim u vezi nije aktuelna kontrola službenika Uprave policije nadležnih za privredni kriminal koji, prema tvrdnjama upućenih sagovornika Monitora, već dvadesetak dana provjeravaju rad opštinskih povjereništava Saveza sindikata CG. O tome šta tačno traže za sada se samo pretpostavlja.

Faktički, jedina posljedica otkrivanja mogućih zloupotreba Sindikalnog novca bila je ostavka Veselina Vujanovića koji je, maltene ljutito, napustio mjesto prvog čovjeka Sindikata kada je postalo izvjesno da bi njegovo liderstvo moralo proći glasačku provjeru.

Sada se njegov nasljednik, Zoran Masoničić čudi stanju u kome se našao Savez. I krivi državu. Zapošljeni u Sindikatu, možda zbog hronične besparice, pokušavaju pronaći odgovor na pitanje – ko im je zakuvao ovu kašu. Oni ukazuju na još jedan originalno naš izum: Sindikat, novcem crnogorskih radnika, isplaćuje otpremnine nekadašnjim kolegama. Dok se ljudi koji su stvarno odgovorni za to što se hiljade nekada zapošljenih našlo na birou rada bez stvarne šanse da pronađu novi posao i dalje zore političkim funkcijama ili velikom imovinom stečenom u procesu privatizacije.

A Janko i željezarci – kakve veze oni imaju sa ovom pričom, pitate se. Baš nikakve. Osim što pokazuju šta je Savez sindikata Crne Gore trebalo da bude.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo