Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Obećani grad

Objavljeno prije

na

Kad se svečani govori ukrste sa statistikom može se doći do očaravajućih podataka: trećina Crne Gore, ekonomskoj krizi uprkos, razvija se i uspješno izgrađuje u evropskom duhu. Ohrabrujuće podatke o napretku predočio je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, a posljednji popis je zabilježio da od 625 266 stanovnika Crne Gore, njih 187 085 živi u Podgorici. Kako napreduju razne politike regionalnog razvoja, nema razloga da Podgorica ubrzo ne bude polovina, a u doglednoj budućnosti i skoro cijela Crna Gora. Samo konkretno.

Gradonačelnik je, doduše, na proslavi povodom 19. decembra, Dana Podgorice, kazao da je ekonomska kriza usporila realizaciju nekih projekata, ali da se ni od jednog nije odustalo. ,,Grad koji promoviše evropske vrijednosti i standard mora da nastavi sa intenzivnim investicijama i to na čitavom području jer bez solidne infrastrukture, dobrih saobraćajnica, posebno proizvodnih djelatnosti i usluga nema novih radnih mjesta”, rekao je Mugoša.

 

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović pridružio se svečanom tonu i pohvalio Glavni grad zato što je ,,u ovoj teškoj godini maksimalno koristio svoje resurse i projekte koje gradi usmjerio ka dobru svih građana”.

Visok standard stanovnika Podgorice vidljiv je na svakom koraku. Dok je, na primjer, građanima Beograda vožnja taksijem luksuz, kod nas se svi voze ko gospoda. U dijelu opštine koji se računa u gradsko područje živi preko 156 hiljada ljudi. Ima jedanaest linija gradskog saobraćaja, autobusa nekad ima, nekad nema. Nema druge nego da čovjek postane gospodin.

Grad se zaista gradi. Fali prostorni plan, detaljni planovi se donose po potrebi. Vrlo praktično rješenje, samo u civilizovanom svijetu nedovoljno poznato.

Uređivanje Stare varoši zasad se završilo tako što su po tržnom centru Nikić iscrtani prozori koji bi valjda trebalo da liče na starovaroške. Da nije tužno bilo bi smiješno i obrnuto. Stara varoš je svjedok da nije tačno da gradske vlasti brinu o centru, a ne o periferiji grada. Centar je tamo gdje je Mugi, kuda ide kući, gdje pije kafu i slično.

Neki od kreativnih izuma nijesu sasvim razumljivi ni ljudima koji su do juče bili u vrhu gradske vlasti: ,,Teško razumijem kako naplata parkinga u Bloku V pomaže smanjenju problema parkiranja u centru. Građaninu je, ako već plaća parkiranje, svejedno da li to radi u Bloku ili centru, pa nije stimulisan da ide pješke do centra, što je bila suština naplate. Ili postoji drugi razlog”, objašnjavao je ovih dana šef odborničkog kluba SDP-a Đorđe Suhih.

Mora se podgoričkom gradonačelniku priznati da svaku ulicu ima u malom prstu. O slavama, kad ga pripitaju hoće li nekad donekle stići asfalt ili kanalizacija, hoće li prestati da u kuće uvire voda i slično – sve zna kao iz topa. Ako se nešto i ne napravi, građanima je bar lakše kad znaju da gradonačelnik zna za njihovu muku.

Opozicioni političari tvrde da je, ipak, najgore što se Podgorici desilo ove godine politička korupcija. ,,Može se u jednoj godini napraviti most više ili manje, uži ili širi put, veći ili manji soliter, ali kad se sistem demokratije i parlamentarno, predstavničko uređenje društva uruši, to ima puno teže i negativnije posljedice”, rekao je ovih dana Vijestima Đorđe Suhih.

Vlast u Podgorici, nakon što je SDP odbila da podrži ponovni izbor Miomira Mugoše za gradonačelnika, čini ,,matematička većina” – DPS plus sateliti, plus lutajući Srbi – izabrani sa opozicione liste, prebjegli kod Mugoše. Opozicija je zbog toga tražila vanredne izbore, ali Predlog Odluke o prestanku mandata odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koji je inicirao 21 odbornik opozicije, nije usvojen. Protiv predloga su glasali odbornici koalicije DPS-LP-BS i nezavisni odbornik Boban Vujačić, dok je Dragan Ostojić iz DSS-a bio uzdržan.

,,Smatramo da Skupština ne donosi legalne i legitimne odluke, jer nema legalnu i legitimnu većinu. Ne poštuje se volja građana sa posljednjih izbora”, kazao je odbornik SNP-a Dragan Ivanović obrazlažući predlog opozicije. Odbornik Nove Miodrag Bešović rekao je da treba zatražiti političku odgovornost većine koja je svojim odlukama, koje je osporio sud, dovela do degradacije parlamenta. Sud je rekao i da gradonačelnik mora da kaže kome je davao stanove, pa ništa. Mugoša, kaže, ne bi o tome, zbog zaštite privatnosti. Po poštovanju privatnosti nadaleko je poznat.

Postoji, naravno i druga strana priče. Kakav je, da je, glavni grad sa sve gradonačelnikom i pripadajućom infrastrukturom, crnogorskim narodnim masama i dalje je najprivlačnije mjesto u Crnoj Gori. Doduše, to može i da svjedoči tek o tome da je drugdje – još gore.

Dok je Crna Gora između popisa 2003. i 2011. dobila svega pet hiljada stanovnika, Podgorica je porasla za preko 18 hiljada ljudi.

Na sjeveru koji zauzuma 53 odsto teritorije Crne Gore živi 29 odsto stanovništva. Između dva popisa – oko 14 hiljada ljudi manje.

Nije baš teško zaključiti zašto. Stopa nezaposlenost na sjeveru za skoro deset odsto je veća od državnog prosjeka. Posljednji podaci o siromaštvu u Crnoj Gori ponovo pokazuju da je stopa siromaštva u Sjevernom regionu skoro dvostruko veća od stope siromaštva u Centralnom i četiri puta veća od stope siromaštva u Južnom regionu. Preko 45 odsto od siromašnih građana Crne Gore živi na sjeveru.

Monitor je već pisao da manje ljudi nego 2003. živi u 14 opština. To znači – ne samo na sjeveru. Pljevlja su se smanjila za blizu pet hiljada ljudi, Bijelo Polje – preko 3 600, Nikšić skoro za dvije i po hiljade. U Herceg Novom živi dvije hiljade ljudi manje nego u vrijeme prethodnog popisa, Cetinje je smanjeno za preko 1 700 ljudi. U Kotoru je manje 148, a u Ulcinju 25 ljudi. Sve manje je stanovnika i u Kolašinu – preko hiljadu i po, Mojkovcu – blizu 1 400, Plužinama skoro hiljadu, Šavniku oko 900, Andrijevici 700, Žabljaku 600, Plavu oko 250.

Sve je u skladu sa našom demografskom i ekonomskom politikom. Prema posljednjim Monstatovim podacima najveću stopu siromaštva imaju porodice sa troje i više djece stare do šest godina. Najmanju stopu siromaštva imaju domaćinstva bez djece i ona sa jednim djetetom. Već u domaćinstvima sa dvoje djece rizik od siromaštva dvostruko je veći od nacionalnog prosjeka.

Samo sjaji obećani grad.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo