Povežite se sa nama

DRUŠTVO

O ZAKONITOSTI RADA BIVŠEG GRADONAČELNIKA PODGORICE: Mugošini o Mugoši

Objavljeno prije

na

Kada je, prošle godine, formirala vlast u Podgorici, tokom pregovora o postizbornoj koaliciji DPS-a i SDP-a jedna od glavnih tema bio je odlazeći gradonačelnik Miomir Mugoša, preispitivanje zakonitosti njegovog rada. Na tome je insistirao SDP. Prvi čovjek podgoričkog ogranka stranke Đorđe Suhih govorio je da će, ukoliko se utvrde nepravilnosti, tražiti odgovornost i sankcije. Premijer Milo Đukanović mislio je drugačije: ,,Bila bi krajnje pogrešna percepcija da se sada formira neka vlast koja će se baviti preispitivanjem prošlosti. DPS nema takvu ambiciju.”

Nakon što se pred i postizborna euforija slegla, postignut je kompromis. I to kakav: novi gradonačelnik Slavoljub Stijepović formirao je Komisiju za uvid u dokumentaciju i sačinjavanje izvještaja o pojedinim aktima donesenim iz nadležnosti gradonačelnika i Skupštine Glavnog grada, u periodu od 2007. do 2015. godine, za vrijeme Mugošinog drugog sedmogodišta. Caka je u sljedećem: od pet članova Komisije, četiri će biti iz redova DPS-a, a jedan iz SDP-a! I nijedan iz opozicije. Tako izgleda mjera kompromisa između DPS-a i SDP-a: SDP ultimativno traži Komisiju (nešto), medijski se predstavljaju kao borci za zajedničku stvar, kao ,,opozicija u vlasti”, pa potom dobiju traženu Komisiju (nešto), ali – Mugošinu, Migovu i Milovu. Idila.

Stijepović je u saopštenju demonstrirao (medijsku) strogoću, prema stranačkom drugu. Kazao je kako Komisija treba da doprinese ispitivanju pravne valjanosti dokumentacije i eventualnih štetnih posljedica po interese Glavnog grada, te da članovi treba da izvrše neposredan uvid u dokumentaciju koja se odnosi na prodaju zemljišta Glavnog grada preduzeću Carine i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno razgraničenje zemljišta između grada i KAP-a.

Naročito su javnosti zapali za oko, piše Stijepović, određeni pravni poslovi koji su se odnosili na otuđenje zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, razgraničenje nepokretnosti između Glavnog grada i drugih pravnih lica.

,,To je podrazumijevalo donošenje više akata, čije je usvajanje izazivalo sumnju dijela javnosti da su na taj način mogle nastati štetne posljedice po interese Glavnog grada. Zbog toga je obrazovana Komisija, koja će, na osnovu neposrednog uvida u prikupljenu dokumentaciju, dati doprinos utvrđivanju pravne valjanosti i sačiniti poseban izvještaj o predmetnim pravnim poslovima, koji će dostaviti gradonačelniku radi eventualnog daljeg procesuiranja. Komisija će izvještaj dostaviti u roku od 45 dana od formiranja”.

Sad da zavirimo u personalni sastav Komisije. Predsjednik je odbornik DPS-a Momčilo Vujošević, a njegov zamjenik biće Đorđe Suhih iz SDP-a. Članovi su i: Blažo Šaranović, Đorđina Lakić i Marija Đuričković – odbornici DPS-a.

Vujošević, Mugošin predsjednik odborničkog kluba Demokratske partije socijalista, jedan je od najlojalnijih i najodanijih kadrova bivšeg gradonačelnika, čijim poslovima se sada kani baviti. Direktor je JU Službeni list Crne Gore, a član je i Upravnog odbora Agencije za izgradnju i razvoj Glavnog grada. Prošle godine u imovinskom kartonu je notirao, navedimo samo to, dva podignuta kredita: u iznosu od 60.000 eura, sa rokom otplate od 20 godina, i drugi u iznosu od 10.000 eura, sa duplo kraćim rokom otplate.

Vujošević je prije nekoliko godina, koncem 2011. godine, bio u centru afere na gradskom nivou. Tada je bivši predsjednik Skupštine Glavnog grada, sadašnji ministar Raško Konjević rekao da će sačekati odgovor tužilaštva i MUP-a o tome da li su Službeni list, na čijem čelu je Vujošević, neka druga institucija ili pojedinac napravili krivično djelo time što je Konjevićev potpis objavljen u Službenom listu na Odluku o izboru gradonačelnika Mugoše. Nakon toga, Vujošević se branio da je, zapravo, riječ o tehničkoj grešci.

Vujošević je u javnosti prepoznat i kao jedan od najvatrenijih aktivista DPS-a u oponašanju retorike partijskog šefa Đukanovića. U toku predizborne kampanje zna da kaže: ,,Pozivom da se vaninstitucionalno djeluje i da se trenira strogoća prema nacionalnim manjinama predstavlja potiranje našeg najvećeg bogatstva, a istovremeno je i vrlo teško krivično djelo. Prizivanje beranskog scenarija u Podgorici je klasično podstrekivanje sa umišljajem građana na vršenje krivičnih djela. Crna Gora je pravna i demokratska država, što potvrđujemo statusom na putu ka Evropskoj uniji kroz uspješnu afirmaciju tih vrijednosti. To je i dokaz da smo u stanju da zakon primjenjujemo prema svakome jednako”. Naravno, Snimak je najbolji primjer jednakosti u njihovom pristupu.

Član Komisije je i depeesovac Blažo Šaranović. Direktor Vladine Uprave za imovinu je koncem prošle godine dospio u javnost u okviru sumnji da je zaposlio na desetine namještenika, mimo Zakona o državnim službenicima i namještenicama, što se našlo u nalazu Upravne inspekcije Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema uvidu inspektora, on je time napravio prekršaj iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, zbog čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Nakon objavljenih sumnji i nalaza, Šaranović, član Glavnog odbora podgoričkog DPS-a, nije odgovarao na pozive i pitanja dnevnika Vijesti, koja su proslijedili elektronskom poštom. Šaranović je ujedno i predsjednik UO JP Deponija.

Članovi Komisije su i Đorđina Lakić, direktorica Fonda za obeštećenje, te članica Javne ustanove Centar za socijalni rad. Tu je i mlada Marija Đuričković, sekretarka podgoričke asocijacije žena DPS-a, ŽAD-a.

Koliko je spremna da kritički opservira svoju partiju i njene funkcionere, pa i Mugošu, slikovito prikazuje dio njenog nastupa na jednoj od predizbornih konferencija DPS-a. Egzaltirano je komantarisala partijski slogan ,,Naprijed Crna Goro”: ,,Naprijed – N, kao nezavisnost; A, kao afirmacija; P, kao prosperitet; I, kao integracije; J, kao jednakost; E, kao ekonomija; i D, ne kao ‘dan D’, dragi moji, nego kao još jedan datum, jako bitan datum, u našem planeru uspješnosti.” Zaboravila je slovo „R” – nije strašno, živa riječ je u pitanju – baš ono „R” koje bi u vidu glagola ruinirati moglo najbolje opisati posljedice djelovanja njihove partije po društvo.

Prije nego je Komisija osnovana pojedini iz redova opozicije su prokomentarisali da njenim osnivanjem ne bi trebalo da se bavi Slavoljub Stijepović, već Skupština, što je, kako su kazali, bilo dogovoreno i koalicionim sporazumom između DPS-a i SDP-a. Demokratski front je optužio Stijepovića da je Komisiju formirao suprotno Statutu.

Odbornik DF-a Goran Radonjić, rekao je da Stijepović uzurpira vlast i preuzima ingerencije koje mu kao izvršnom organu ne pripadaju. „Umjesto da podnosi izvještaje odbornicima Skupštine koja ga bira, i koja ga razrješava ako procijeni da ne radi kako treba, gradonačelnik dovodi odbornike u položaj činovnika koji obavljaju savjetodavne poslove za njega. Prihvatanjem da učestvuju u takvoj Komisiji, odbornici DPS-a pristaju na obesmišljavanje institucije koju čine, a to je Skupština kao predstavnički organ građana”.

Radonjić je dodao da je naročito problematična i sporna uloga predsjednika Skupštine, Suhiha, koji je dužan da štiti dignitet institucije koju predstavlja. „Nedopustivo je da predsjednik Skupštine bude član Komisije koju formira gradonačelnik”.

Dok se Mugušini najlojalniji kadrovi bave Mugošinim nezakonitostima, bivši gradonačelnik očekuje da Vlada odobri predlog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija kojim je on jedan od više kadrovskih rješenja u diplomatiji, na poziciji ambasadora u Ljubljani.

Nakon formiranja ovakve Komisije, sa ovakvim kadrovskim rješenjima, kažu upućeni, Mugoša više mirno ne spava.

Komisija, uvreda za građane Podgorice

Proces preispitivanja pojedinih poslova bivšeg gradonačelnika Podgorice ima sve elemente parodije, ali ne i ozbiljne institucionalne, na zakonu zasnovane, procedure. Ideja da se formira Komisija kao proizvod političkog dogovora uvreda je za građane Podgorice i nastavak devastacije kontrolne uloge Skupštine Glavnog grada koja je bila i ostala primarno u službi verifikacije predloženih odluka i interesa gradonačelnika i vladajuće strukture, kaže za Monitor nekadašnji odbornik u Skupštini glavnog grada, viši pravni savjetnik u CGO-u Boris Marić.

,,U ovom slučaju dodatno zabrinjava činjenica da je potpredsjednik te političke Komisije, niko drugi nego Predsjednik Skupštine Glavnog grada. Ovo je pokazatelj da se ne shvata uloga Skupštine, potreba izgradnje kontrolnih mehanizama, da se na kraju preskače cio niz institucionalno-normativnih mogućnosti za provjeru pojedinih poslova bivšeg gradonačelnika, do mogućnosti da se VDT, koji posjeduje krivične prijave vezane upravo za pitanja koja su u polju interesovanja koalicione Komisije, pozabavi time kroz pokretanje predistražnih i istražnih radnji.

Treba posebno istaći mogućnost da se uradi sveobuhvatna revizija poslovanja Glavnog grada, da se sačinjeni izvještaj proslijedi odbornicima Skupštine Glavnog grada, da bude i tema jedne sjednice Skupštine, a posebno da se proslijedi VDT-u, ako ima indicija da je u raspolaganju imovinom i sredstvima Glavnog grada bilo zloupotreba. Ovo bi predstavljalo poštovanje zdrave logike, ali prvenstveno institucionalno-normativnih mogućnosti.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo