Vlada premijera Albina Kurtija zaokružuje suverenitet na kompletnoj teritoriji Kosova. U tome su im pomogle i srbijanske vlasti i lokalna Srpska lista, pozivom Srbima da napuste kosovsku policiju i druge kosovske institucije prošle jeseni. Srbija je predala i lokalne uprave u četiri sjeverne opštine (Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok) jer većinsko stanovništvo, po direktivi, nije izašlo na izbore

Prošli vikend u Srbiji je imao nekoliko zanimljivih događaja u nizu. Prvo je predsjednik države Aleksandar Vučić, još u petak, najavio nove mjere njegovih vlasti za Kosovo nakon najnovijih tenzija u većinski srpskim sredinama na sjeveru zemlje. U dokumentu podijeljenom novinarima napisano je da se zahtijeva povratak na status Quo Ante (ranije stanje) „uklanjanjem ključnih posledica jednostranih i nekoordinisanih akcije Kurtijevog režima“. U danima prije donošenja mjera, režimski mediji su brujali o teroru „tzv. policije Kosova“ kako je nazivaju, nad nedužnim Srbima. Čime se, naglašavali su, provociraju sukobi.

Naime, kosovska policija je krenula u rasformiranje paralelnih srbijanskih insitucija koje na Kosovu funkcionišu mimo postojećih zakona. Srbiju i svijet su obišli snimci kosovskih vlasti kako skidaju srbijanske državne zastave i natpise Republika Srbija i postavljaju obilježja Republike Kosovo. Uhapšen je i jedan broj mlađih osoba koji su na tu akciju odgovorili mašući srpskim zastavama i pjevajući četničke pjesme.

U subotu je predsjednik Srbije obavijestio javnost da je „kao vrhovni komandant i predsednik …potpisao saglasnost za obavljanje obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana“, jer vojska „mora da bude sve jača i snažnija i da odvrati one koji nam prete“. Uvođenje obaveznog vojnog roka je najavljivano već mjesecima a tenzije na sjeveru Kosova su došle kao dobar povod za obznanu te odluke. Tokom ranijih tenzija predsjednik Vučić je naređivao pokretanje vojnih jedinica i njihovo gomilanje u blizini „administativne linije“, kako se zvanično naziva granica sa Kosovom koju Srbija smatra svojom neotuđivom teritorijom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića, koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi. Taj  srpski Džejms Bond gradi i  jača srpski identitet u regionu. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…” Magazin Poredak,  čiji tekst prenose Novosti Milorada Vučelića , objašnjava da su strategije Parezanovića uključivale  “niz specijalnih operacija koje su obezbijedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića – Čoveka u vihoru legendi i kontroverzi kako ga je u naslovnici predstavio opskurni Magazin Poredak. Tekst je odmah prenesen u režimskim Novostima čiji glavni i odgovorni urednik je Milorad Vučelić, glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića iz 90-tih. Novosti su ove godine dobile za “naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane, a povodom 70 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke djelatosti” Sretenjski orden prvog stepena (za Dan državnosti) koji je Vučeliću direktno uručio sadašnji gospodar Srbije. Tekst o “jednom od najznačajnijih i najintrigantnijih figura u srpskom bezbednosnom aparatu” su prenijeli još neki velikosrpski mediji.

Parezanović koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi (državna bezbjednost ili BIA) je stigao “u sam vrh operativnog sastava BIA… isključivo (zbog) izuzetne inteligencije, čelične volje, odvažnosti, neumornog rada i zasluga u oblasti kontraobaveštajnog i obaveštajnog rada”. Dobitnik je velikog broja odlikovanja, a navodno se posebno ponosi na ordenje dobijeno od predsjednika Srbije, Rusije i Republike Srpske (RS) koja se u tekstu naziva državom. Parezanović je, piše u tekstu, “mnogo više od običnog državnog službenika – on je i jedan od najbližih i najodanijih saradnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i jedan od ključnih arhitekata novog srpskog sveta”. Dalje se opisuje prisni odnos između Parezanovića i gospodara Vučića, o čemu se “sada već ispredaju čitave legende”. On se žrtvuje za gospodara ali i gospodar brine o njemu i navodno mu je 2020. godine “bukvalno spasio život”. Parezanović je zbog svoje borbe za Srbiju, tj. njenog gospodara “meta stranih obavještajnih službi i njihovih saradnika”. On otkriva izdajnike srpstva u redovima opozicije, nevladinog sektora i nezavisnih medija.

Uprkos svemu, ovaj srpski Džejms Bond je “nastavio da gradi i jača srpski identitet u regionu”. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…i sve veći broj onih koji se opet izjašnjavaju kao Srbi je dokaz obnovljenog srpstva u toj zemlji”. Vučićevo glasilo naglašava da taj “proces nije slučajan, već je posledica dobro organizovanih aktivnosti koje su vodile ka kulturnom i nacionalnom preporodu Srba u Crnoj Gori”. Objašnjava da su “strategije (Parezanovića) bile dugoročne i uključivale su niz specijalnih operacija koje su obezbedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”.

Dovoljno je podsjetiti se “pastirske posete” srpskog patrijarha Porfirija Perića Crnoj Gori u predvečerje popisa kada je pozivao “vjerni narod” da se izjasne kao Srbi. Sada je sasvim očito da je Porfirije došao u saglasju sa BIA-e koja je rukovodila i svim drugim aktivnostima u Crnoj Gori. Krajnji cilj ovog manifesta srpskog sveta je jasan – nestanak Crne Gore i brisanje njenog identiteta. Isto je najavio u predizbornom spotu Srpske napredne stranke (SNS) njen formalni predsjednik a sada i formalni premijer Miloš Vučević rekavši da je cilj Beograda da “srpski rod bude pod jednom kućom” pokazavši na RS i Crnu Goru.

Na ovakve jasno izrečene velikosrpske namjere Beograda nije bilo ni zvanične ni nezvanične reakcije u Crnoj Gori već skoro dvije sedmice. Vlada koja po Ustavu vodi unutrašnju i vanjsku politiku ćuti dok njeni pojedini ministri i potpredsjednici iz partija Vučićevskog bloka (NSD-DNP-SNP) obavljaju poklonička putovanja u Beograd i raportiraju Vučeviću i Goranu Vesiću, akterima brojnih korupcionaških afera.

Premijer Milojko Spajić koji za sebe kaže da je etnički Crnogorac nema šta da kaže na ovu temu, vjerovatno jer je i on obuhvaćen “nizom specijalnih operacija” BIA-e i njenog načelnika operative. Valja se podsjetiti blamiranja Spajića objavom njegovog srpskog prebivališta i državljanstva pri pokušaju predsjedničke kandidature i kasnije dovođenje Do Kvona. Do Kvonu je Srbija pružila utočište i omogućila nastavak “biznisa” (kao i ranije Svetozaru Maroviću) uprkos potjernici iz Južne Koreje i posjete korejskih tužilaca Beogradu. Kada su se Amerikanci pridružili gonjenju, Kvon je organizovano prebačen u Crnu Goru kod “brata Abaza” da bi se koristio protiv Spajića u kampanji za parlamentarne izbore. Spajić je tada prestižnom američkom listu Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal) rekao da iza kampanje protiv njega stoji srpska tajna služba.

Parezanović je mnogo više od operativca BIA-e. Po riječima Željka Ivanovića u Vijestima, on je  Vučiću ono što je (Zoran) Lazović bio  Đukanoviću. Ipak, Zapad je zahvaljujući dekodiranju SKY aplikacije rasvijetlio uloge i Lazovića i Parezanovića. Lazović je u zatvoru nakon silaska Đukanovića sa vlasti tokom koje je “Crna Gora istrulila kroz korupciju i postala utočište za trgovce drogom i švercere cigareta” – kako je nedavno opisao Njujork Tajms (New York Times). Vučić i dalje drži svu vlast i štiti Parezanovića, iako po Ustavu ima samo ceremonijalna ovlašćenja. Po riječima beogradskog advokata Ivana Ninića, ako bi Parezanović potonuo potopio bi i Vučića.

Mreža za istraživanje kriminala i korupcije KRIK je početkom marta ove godine objavila detalje iz procurjelog policijskog dokumenta iz predmeta o Darku Šariću. U dokumentu su bivši ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i BIA načelnik Marko Parezanović označeni kao pomagači Šarićevog narko biznisa. Tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić ih je zaobišao. Iz SKY prepiske se vidi da su pripadnici Šarićevog klana tražili način da se utiče na sudiju Milimira Lukića, predsjedavajućeg vijeća Apelacionog suda da bi se ishodovala što povoljnija presuda i izlazak iz zatvora. Stefanović (Edo na SKY aplikaciji) i Parezanović (Markus) su organizovali sastanak u sjedištu BIA-a kako bi se pomoglo Šariću. Bio je prisutan i predsjednik Apelacionog suda Duško Milenković koji je izjavio da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. Jedan policajac je na kraju objasnio preko telefona Šariću da “misli da Oskar hoće da bude taj koji će na kraju rešiti“ stvar. Prljavi policajac je označio Markusa da “jedino on može da ode kod Oskara” i “da hoće to da uradi” jer je “Markus od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa Oskarom javio “da je sve ok”. Na kraju se desilo da je Vrhovni sud uklonio sudiju Lukića iz vijeća koje je odlučivalo o presudi. Presuda je umanjena za godinu dana i Šarić je izašao iz CZ-a nakon osam godina i vratio se u vilu na Dedinju.

Osim što je izdejstvovao oslobađanje Šarića, prema dokumentima u koje je KRIK imao uvid, vidi se da je Markus davao podršku Šarićevoj grupi. Pohvalio ih je nakon što su, preko svojih novinara, u medije plasirali negativne tekstove o svjedoku Joksoviću. SKY poruke otkrivaju i da je Parezanović Šarićevoj grupi prenosio povjerljive podatke i sređivao puštanje iz pritvora huligana bliskih narko klanu. Kasnije će se utvrditi i da je Šarić dok je bio u Centralnom zatvoru (CZ) u Beogradu koristio čak četiri kripto telefona i upravljao narko poslovima iz zatvora i dogovarao likvidacije suparnika u Grčkoj i Ekvadoru.

Krivičnom prijavom koju je policija podnijela 15. aprila 2022. godine Tužilaštvu za organizovani kriminal protiv Šarićeve grupe nisu obuhvaćeni Stefanović i Parezanović iako se u njoj jasno navodi da se oni kriju iza nadimaka Edo i Markus i da su usluživali narko klan. U tekstu optužnice protiv Šarića se ova dvojica uopšte ne pominju. Policija u  prijavi nije otkrila ko je Oskar. Opozicija i nezavisni analitičari su prepoznali Vučića u opisima svemoćnog Oskara dok je režim negirao da se radi o Vučiću. Apelacioni sud je prošle godine čak odbacio SKY kao dokaz na sudu. Stefanović nije odgovarao na prozivke dok je Parezanović izjavio da nema SKY telefon i da nije kontaktirao sa Šarićevim klanom.

Parezanović je zajedno sa još jednim promoterom Srpskog sveta i narko biznisa Aleksandrom Vulinom (sadašnjim potpredsjednikom Vlade i bivšim šefom BIA-e i MUP-a) predstavljao Srbiju u Sankt Petersburgu na Međunarodnom forumu bezbjednosti od 23. do 25. aprila ove godine. Vulin, osim što je pod američkim sankcijama zbog veza sa Rusijom i poslovima sa drogom, označen je  i od strane dvojice inspektora srpske policije kao jedan od pokrovitelja farme Jovanjica na kojoj je zaplijenjeno 1.6 tona marihuane.

Bivši direktor Vojno-bezbednosne agencije (VBA) Momir Stojanović izjavio je polovinom juna Beti da je od 2012. godine osnovna djelatnost BIA-e da štiti političku vlast i organizovani kriminal i “sve instrukcije i zadatke o radu BIA-e daje Vučić”. Srpski i narko svet su očito “pod istom kućom” kako Vučević predizborno najavi.

Jovo MARTINOVIĆ

Mnogi smatraju   dolazak Vilijama Bernsa prošle sedmice znakom da mnogo toga u našem regionu nije u redu.  Berns je posjetio BiH, Srbiju i Kosovo –  države van NATO saveza,  okružene zemljama članicama. U BiH i na Kosovu su objavljeni  snimci i detalji sa kime se Berns sreo i koje su bile teme razgovora.  Srbijanske vlasti nisu  zvanično ni potvrdile Bernsovu posjetu a kamoli s kim je i o čemu je razgovarao u Beogradu

Dolazak direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa na zapadni Balkanu nije nešto što predstavlja uobičajenu diplomatsku aktivnost. Berns je inače bivši diplomata, ranije je bio i američki ambasador u Rusiji. Na čelu CIA-e se nalazi od januara 2021. godine i jedna je od osoba od najvećeg povjerenja predsjednika Džozefa Bajdena. Mnogi smatraju Bernsov dolazak prošle sedmice znakom da mnogo toga u našem regionu nije u redu, jer šef američkih obavještajaca stiže u vremenu opasne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i Ukrajini. Berns je posjetio Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo – države koje su van NATO a  okružene zemljama članicama. U BiH i na Kosovu su objavljeni  snimci i detalji sa kime se Berns sreo i koje su bile teme razgovora. Posjeta Beogradu 21. avgusta je bila bez objava. Srbijanske vlasti taj dan nisu čak ni zvanično potvrdile Bernsovu posjetu, a kamoli s kim je i o čemu je razgovarao u Beogradu.

Berns je prvo stigao u Sarajevo 20. avgusta. Tamo se sastao sa direktorom BH Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Almirom Džuvom, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem i članovima Predsjedništa BiH, uključujući i Željku Cvijanović. Ona je na američkoj listi sankcija od kraja jula prošle godine. Radio slobodna Evropa (RSE) je citirala neimenovanog američkog zvaničnika koji je rekao da je razlog dolaska Bernsa u Sarajevo, između ostalog, zabrinjavajuća secesionistička retorika i djelovanje predsjednika BH entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika i Vlade RS-a. Cvijanovićka nakon razgovora nije iznosila detalje sastanka niti da li je i kakva poruka poslata njenom šefu Dodiku. Cvijanovićka je opisala Bernsa kao „učtivog sagovornika sa impresivnom biografijom koji uveliko odudara od raznih nadobudnih prethodnih sagovornika“ i da je sastanak sa njim bio „preozbiljan“. Idući dan, kada je Berns već bio u Beogradu, Dodik je u pomirljivom tonu na društvenoj mreži X objavio da „Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika“. Dodik je istakao i značaj  „borbe protiv terorizma…i u tom kontekstu je značajna posjeta BiH direktora Bernsa“.

Vrh RS-a predvođen Dodikom (uz premijera, predsjednika skupštine i ministra pravde) se nalazi na crnoj listi zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu (kojim je okončan rat 1995.god.), integritetu i suverenitetu BiH. Okidač je bilo usvajanje u Skupštini RS-a dva antidejtonska zakona o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika. Amerika tereti Dodika i članove njegove porodice i za rasprostranjenu korupciju i potčinjavanje institucija RS-a njihovim privatnim interesima. Posljednji par godina Dodik i njegovi saradnici su intenzivirali toksičnu nacionalističku retoriku uz zvanično revidiranje istorije. To uključuje i odbacivanje ranijih nalaza Vlade RS-a o genocidu u Srebrenici. Dodik i njegovi ne kriju da je krajnji cilj kampanje priključenje RS-a Srbiji i stvaranje Srpskog sveta koji je postao novi termin za Veliku Srbiju u koju, po njima, treba ući i Crna Gora.

Bošnjački političari su pozdravili posjetu direktora Bernsa. Konaković je rekao da posjeta “jednog od ključnih ljudi američke administracije pokazuje posvećenost SAD-a… i da je BiH u samom vrhu prioriteta američke vanjske politike”. Šef OSA-e Džuvo je rekao da je Berns podržao saradnju obavještajnih agencija, „ali i državu BiH”.

(Ponovna) saradnja sa domaćom agencijom je novina jer stvari nisu ružičaste ni u Federaciji BiH. Bivši šef OSA-e Osman Mehmedagić Osmica je stavljen polovinom marta prošle godine na američku crnu listu zajedno sa narko bosom Edinom Gačaninom. Osmica i Gačanin se u objavi Stejt dipartmenta označavaju kao osobe koje su „ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili ugrožavale Dejtonski sporazum  i materijalno doprinijele međunarodnom širenju narkotika“. Osmica se optužuje i za zloupotrebu državnih institucija u korist Stranke demokratske akcije (SDA). Osmica je bio direktor OSA-e 8 godina, sve do 23. februara prošle godine. Ovaj nekadašnji tjelohranitelj Alije Izetbegovića je negirao veze sa kriminalom i rekao da se stavlja na raspolaganje pravosudnim organima. Na crnoj listi je i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić zbog zloupotrebe ličnih podataka penzionera u korist SDA pred izbore 2018. godine.

Dan nakon Sarajeva Berns se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem što je on potvrdio tek dva dana nakon sastanka i odlaska Bernsa za Prištinu. Medijima je rekao da je odsustvo javnosti sa takvih sastanaka stvar dogovora sa gostima, i „obično kada razgovarate sa šefovima službi…nema nikakvih izjava ili čega već“. Vučić je rekao da su teme razgovora bile „budućnost zemlje i regiona“ i da su imali „vrlo koristan, pristojan i rekao bih važan sastanak“ i da je „to sve što po tom pitanju može da se kaže“. Međutim, jedan od predsjednikovih medijskih stubova,  tabloid Informer,  je imao puno više detalja. Tu je veliki  naslov Direktor američke obaveštajne službe vršlja po Balkanu, pravi plan rušenja Vučića sa još dva istaknuta teksta pod naslovom: Posustali organizatori Beomajdana (antilitijumski protesti) pod dodatnim pritiskom! CIA zahteva rezultate i Pakleni plan – CIA sprema atentat na Putina.

Momir Stojanović, penzionisani direktor Vojne bezbednosne agencije (VBA) u razgovoru za Glas Amerike tvrdi da ćutanje u Srbiji „ukazuje da sigurno zvaničnici u Beogradu nisu zadovoljni rezultatima tih razgovora, jer da jesu i te kako bi to podelili sa javnošću u Srbiji“. Stojanović kaže „da su najverovatnije poslate neke ultimativne poruke u pogledu krize i u BiH i na Kosovu i Metohiji“.  I drugi analitičari se slažu sa njim da je to bila jedna od glavnih tema razgovora,  uz nastojanja Amerikanaca da ograniče ruski uticaj u regionu. „Dok je Berns još bio u Beogradu, Vučić je primio ruskog ambasadora koji je  bio veoma zainteresovan da čuje šta to Amerikanci imaju da kažu na ono što se ovde naziva bratska saradnja“ kazao je vanjsko – politički komentator i novinar Boško Jakšić. Jakšić ima i razumijevanja za ćutanje medija. „Sama činjenica da predsednik Srbije razgovara sa šefom CIA-e, koja se godinama proglašava za glavnog zaverenika protiv Srbije… bila bi nepopularno primljena u značajnom delu srpske javnosti“, obasnio je on.

Analitičari i diplomatska zajednica smatraju da je glavni cilj SAD održavanje stabilnosti, tj. u ovom slučaju ukroćavanje Dodika u Bosni i držanje stvari pod kontrolom na sjeveru Kosova. SAD su posebno zainteresirane da se ne ponove krvava dešavanja iz Banjske na sjeveru Kosova prošle godine čiji akteri su bili dobro naoružani paramilitarci pod komandom narko bosa i štićenika Beograda Milorada Radoičića. Radoičić i njegov partner Zvonko Veselinović (najpoznatiji kod nas po objavljenoj u Vijestima SKY prepisci i proslavi prve milijarde sa predsjednikovim bratom) su na američkoj crnoj listi zbog organizovanog kriminala – prije svega trgovine narkoticima. Zbog iste stvari je na listu stavljen i Aleksandar Vulin, jedan od potpredsjednika Vlade Srbije i blizak prijatelj Moskve. Da li su i narko bosovi pod državnom zaštitom i transnacionalni kriminal bili teme razgovora u Beogradu ostaje nepoznato.

Dok za Radoičića, Veselinovića, Šariće i druge nema problema u Srbiji, Vulin je prije dva dana javno rekao da on stoji iza spiskova politički nepodobnih osoba iz regiona kojima je otežan ili zabranjen ulazak u Srbiju zbog „pretnje nacionalnoj bezbednosti“ ili „verbalnih delikata“ koji više ne postoje u srbijanskom zakonu. Navodno je lista napravljena dok je Vulin bio na čelu MUP-a i BIA-e. Među „opasnima“ su se našli i sarajevski glumac Feđa Štukan i hrvatska pjevačica Severina Vučković koja je satima držana na granici uz traženje da se izjasni o Srebrenici, Tuđmanu, Oluji… Štukan je vraćen sa aerodroma u Beogradu prvim letom za BiH uz obrazloženje da mu je zabranjen ulazak u zemlju zbog „nacionalne bezbednosti“. U prošlosti je viđen na jednom protestu u Beogradu. Ranije je vraćena sa beogradskog aerodroma i bivša crnogorska ministarka evropskih integracija Jovana Marović zbog kritičkih stavova o Otvorenom Balkanu. Crnogorski poslanici koji su glasali za rezoluciju o genocidu u Srebrenici su redovno  zadržavani i ispitivani na srbijanskoj granici prilikom ulaska. Slična maltretiranja su doživjeli i neki novinari.

Kada su u pitanju granice, ili njihovo  brisanje,  namjere premijera Kosova Albina Kurtija da otvori most na Ibru koji je do sada efektivno dijelio Mitrovicu po etničkim linijama, je izazvala puno kritika sa Zapada. Američki i drugi zapadni zvaničnici traže od Kurtija da ne povlači poteze koji će ugroziti krhki mir i etnički balans.

Ostaje nada da će Bernsova posjeta Balkanu doprinijeti stabilnosti i smirivanju tenzija.

Jovo MARTINOVIĆ