Povežite se sa nama

OKO NAS

NP PROKLETIJE I NJEGOVI NEKADAŠNJI ZAŠTITNICI: Ekološki borci, na grantove lovci 

Objavljeno prije

na

Aktivista plavskog Udruženja građana Sačuvajmo rijeke Rašit Marković  napisao je da su neki od ekoloških aktivista i njegovih saboraca za spas rijeka od izgradnje malih hidroelektrana postali „zvijezde grantova“ i „brendirani ekolozi“. On čeka da se institucije oglase o izgradnji malih hidroelektrana u NP Prokletije

 

 

Građanski aktivista Rašit Marković je na svom Fejsbuk profilu nedavno postavio pitanje: „kad će ovo Poglavlje 27 i da li su spremni brendirani ekolozi?“

„Nešto su kao malo zbunjeni i pogubljeni. Čekam ih da im dam ekskluzivu bez centa, kao i vazda kad su ‘bucali’ projekte na moja pleća i pleća onih iz prvih redova. Čekam vas u Plav da mi donesete elaborat za one tri pitke rijeke u Nacionanom parku Prokletije i ko ga je potpisao, a neko od vas jeste garant, zvijezde grantova“, napisao je Marković.

Poznati građanski aktivista još prošle godine je za Monitor rekao da javno traži od privatnih vlasnika MhE i državnih institucija da pokažu elaborat o zaštiti životne sredine koji je trebalo da postoji kada su građene dvije male hidroelektrane u srcu NP Prokletije u Plavu. „Zanima me ko je bio taj ko je stavio potpis na taj dokument i svjesno počinio krivično djelo. Ko je potpisao eleborat da se u srcu Nacionalnog parka Prokletije baci atomska bomba. To su razmjere štete koja je ovdje napravljena“, rekao je Marković.

On je i nakon toga više puta ponovio da je spreman da sva svoja saznanja podijeli sa tužilaštvom, a istovremeno je pozvao Specijalnog državnog tužioca da i on zatraži elaborat o zaštiti životne sredine i stavljanju tri rijeke pitke vode u srcu Nacionalnog parka u cijevi.

Marković smatra da poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine, bez odgovora na ovo pitanje, možda neće moći biti zatvoreno.

Građanski aktivisti iz Plava ranije su saopštili da izgradnja malih hidroelektrana u srcu Nacionalnog parka Prokletije 2016. godine predstavlja organizovani kriminal, na koji već osam godina niko nije reagovao. Marković podsjeća da od kada su ovaj problem javno iznijeli, ni jedna ni lokalna ni državna institucija nije reagovala.

Podsjetimo, 2016. godine firmi Kronor iz Podgorice neko je dao koncesije za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u u NP Prokletije. To su rijeke Hridska i Babinopoljska iz kojih je voda dovedena do jedne hidrocentrale, kao i treća rijeka, Treskavička, na čijim vodama je izgrađena druga hidrocentrala.

Vodozahvati su u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, a te su rijeke kilometarskim cijevovodima dovedene do mašinskih postrojenja, odnosno malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka.

Prema ranijim podacima iz centralnog registra, vlasnik firme Kronor je kompanija Kroling. Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali Normal kompani i Mont hidro. Vlasnik Normala je bio Željko Burić, a Mont Hidra Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića.

Njihov prihod veći je od budžeta Opštine Plav, ili makar neto zarada svih zaposlenih u lokalnoj upravi. “Samo tražimo da nam Kronor ili lokalne i nadležne državne institucije pokažu elaborat o zaštiti životne sredine koji je morao da postoji prije početka izgradnje malih hidrolektrana u NP Prokletije, i ako postoji, čiji je potpis na njemu”, kažu plavski ekolozi.

Marković je nedavno za Monitor kazao da je gradnja malih hidroelktrana u srcu NP Prokletije ekocid bez presedana na Balkanu i dodao da će to kad-tad doći na dnevni red, jer “ekocid ne zastarijeva, kao ni ratni zločin”. U međuvremenu su, kako tvrdi Marković, mnogi od ekoloških boraca iz tog vremena angažovanjem kroz nevladin sektor postali “lovci na grantove”.

Koristeći svaku priliku da putem medija i društvenih mreža pozove tužilaštvo, on postavlja pitanja – ko je u to vrijeme bio ministar ekologije, ko je bio direktr Agencije za zaštitu životne sredine, ko je bio predsjednik opštine Plav, ko je bio direktor Nacionalnog parka Prokletije u trenutku kada je to rađeno.

“Da li su ti ljudi nešto uradili, da li su prstom mrdnuli da spriječe ovaj ekocid. Ako nisu, kao što nisu, onda su oni saučesnici zločina koji ne zastarijeva i doći će vrijeme da se otvori ova priča i zvanično, a ne samo preko medija i društvenih mreža”, pita Marković.

Ipak, najviše od svega javnost žulja na koga misli Marković kada neke od ekoloških aktivista naziva “zvijezde grantova” i “brendirani ekolozi”- očigledno da je neko, za razliku od građanskog aktiviste Rašita Markovića dobro naplatio aktivizam. Kako ono kažu, od nečega mora da se živi.

                                                          Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo