Građani Crne Gore od 15. juna više neće zakazivati specijalističke preglede u Kliničkom centru Crne Gore. Umjesto njih to će elektronski obavljati izabrani ljekar.
Projekat elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda startuje da bi se izbjegli dugi redovi i smanjile liste čekanja, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
,,Izabrani doktor prvi specijalistički pregled na tercijalnom nivou zakazuje ne znajući kod kojeg ljekara pacijent ide. Na taj način postižemo da svi ljekari u KCCG budu podjednako opterećeni brojem pacijenata”, objasnila je na konferenciji za novinare direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unaprjeđenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović.
Klinički centar je spreman za centralno zakazivanje pregleda, pohvalila se direktorica Zorica Kovačević.
No, ovom novinom nisu oduševljeni oni koji su dobro upućeni u crnogorski zdravstveni sistem.
,,Program za centralno zakazivanje uskraćuje pravo pacijentu da izabere doktora specijalistu medicine, odnosno stomatologije, u skladu sa kadrovskim mogućnostima ustanove, koje mu je garantovano Zakonom o pravima pacijenata. Dakle, iako im je Zakon dao to pravo, pacijenti neće biti u mogućnosti da direktno biraju svog ljekara specijalistu određene oblasti, jer ih program za zakazivanje vodi ka prvom slobodnom specijalisti, a ne ka onom kojeg je pacijent izabrao”, kazala je na konferenciji za novinare poslanica Demokratske Crne Gore Valentina Minić.
Osim toga što je to ,,apsolutno neprihvatljivo i potpuno nezakonito”, ona tvrdi da je krajnje maliciozna namjera Ministarstva zdravlja da takvim eksperimentom stvori opasan razdor između ljekara, sa jedne, i korisnika zdravstvene zaštite, sa druge strane.
,,I umjesto što eksperimentiše sa građankama i građanima Crne Gore, trebalo bi da ministar zdravlja učini nešto konkretno da se pomjerimo sa posljednjeg, odnosno pretposljednjeg mjesta na koje nas stavlja Evropski potrošački zdravstveni indeks”, kazala je Minić.
Prema njenom mišljenju ovom reformom od pacijenata se prave žrtve bez prava na izbor, a od ljekara, naročito mladih, žrtve bez prava na prigovor.
Princip elektronskog zakazivanja u suštini treba da bude konačni efekat i produkt dobre organizacije i povezanosti zdravstvenog sistema na svim nivoima, kaže, u razgovoru sa Monitor, jedan ljekar Kliničkog centra, koji je želio da ostane anoniman.
Ključni su, dodaje, dobra organizacija sistema i međusobna integrisanost nivoa zdravstvene zaštite i institucija u sistemu.
,,Proces kvalitetnog zakazivanja pregleda na drugom nivou zahtijeva ispunjenje nekoliko vrlo bitnih pretpostavki. Prije svega to je dugoročno planiranje (bar dva do tri mjeseca) dostupnosti svih ljekara i njihovo radno vrijeme u ambulanti. Dalje, mora se poštovati pravo pacijenta na njegov izbor konkretnog ljekara a ne samo no-name osobe u nekoj od specijalističkih ambulanti. Takođe, potrebno je poštovati i pravo ljekara da upravlja ‘svojim’ vremenom, odnosno da ima određeni period kada će pregledati pacijente kojima zakazuje kontrolne preglede”, kaže on.
Veoma je važno, prema njegovim riječima, i sa aspekta pacijenta i sa aspekta ljekara, a pogotovo u finansijskom dijelu, da se uobičajeno vrijeme za pojedine preglede i medicinske procedure ne skraćuje na uštrb kvaliteta i povećanja troškova.
Prema našem izvoru, postoji još niz problema, jer se krenulo potpuno obrnuto – sa tanjeg kraja. Reaguje se na posljedicu (ogromne gužve), a ne utiče se na uzrok. Po njegovom mišljenju neophodni su sasvim drugačija organizaciju zdravstvenog sistema i način vrednovanja ljekara i ostalog medicinskog osoblja, pa i drugačiji odnos prema privatnom zdravstvenom sektoru.
,,Ipak, elektronsko zakazivanje, samo po sebi, ukoliko dolazi kao dio zaokruženog procesa reformi, može da donese značajne prednosti. Uvodeći ga na ovaj način, ‘direktivom’, ono može biti samo kontraproduktivno i na kratak rok zadovoljiti apetite naredbodavaca. No za ovu prvu varijantu neophodni su veliko znanje, organizacione sposobnosti donosilaca odluka, mudro upravljanje i rukovođenje najznačajnijim sistemom u državi i iskrena posvećenost svim tim aktivnostima”, objašnjava naš sagovornik.
On kaže da se u vezi pomenutih novina postavlja pitanje zašto nije u proteklih 6-7 godina nastavljena reforma sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, već je prekinuta na primarnom nivou.
,,Reforma zdravstvenog sistema se morala provesti do kraja na svim nivoima i tek je u tim uslovima bilo šanse da on bude kvalitetniji, a ne da bude na posljednjem mjestu u Evropi”.
Ovakvim elektronskim zakazivanjem specijalističkih pregleda nije oduševljen ni dr Ivo Đurišić, prvi specijalista za organizaciju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
,,Ovakvo elektronsko zakazivanje pregleda je promašaj, jer je pacijentu ne samo oduzeto pravo izbora ljekara što mu garantuje zakon, nego će sada izabrani ljekar biti dodatno opterećen, a da ne govorimo o tome kako će ovo prihvatiti pacijenti koji su se godinama liječili kod istog specijaliste i u njega stekli veliko povjerenje”, kaže Đurišić.
No, ko ovaj eksperiment preživi – pričaće.
DR MILENA SAMARDŽIĆ-POPOVIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE
Neozbiljan plan Ministarstva zdravlja
– Samo neki od prioriteta Master plana razvoja zdravstva Crne Gore su uvođenje elektronskog zakazivanja pregleda pacijenata i to zajedno sa e-receptom, e-upućivanjem, e-smjernicama propisivanja, e-kliničkim smjernicama, e-listama lijekova, e-prijavama. Informatizacija zdravstvenog sistema je korisna i neophodna, čemu mi, nažalost, još težimo dok je to uveliko realnost čak i u zemljama okruženja. Međutim, selektivno ostvarivanje prioriteta neće nas dovesti do željenih rezultata. Tako, uvođenje elektronskog zakazivanja bez elektronskih smjernica, elektronskih kliničkih smjernica, bez elektronskih kartona, bez obezbjeđivanja jednakih uslova i standarda za kvalitetan rad na nivou svih zdravstvenih ustanova stavlja naše pacijenate u neravnopravan ili diskriminatoran položaj.
Prema planu Ministarstva zdravlja pacijenti se upućuju na više nivoe zdravstvene zaštite ukoliko u svojoj opštini ne mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu uslugu. Ali to je tako funkcionisalo i do sada. Plašimo se da će se na ovaj način zapravo povećati liste čekanja, što će ljekare izložiti još većem pritisku, a pacijente nezadovoljstvu. Plan Ministarstva zdravlja da probleme u vezi sa uvođenjem elektronskog zakazivanja rješava u hodu je neozbiljan i može biti opasan i po pacijente i po ljekare. Naši ljekari pregledaju pacijente i koji nisu u sistemu elektronskog zakazivanja, a ta pružena usluga se nigdje ne evidentira. Dakle, ovaj sistem ne daje preciznu informaciju koliko je stvarno opterećenje naših ljekara poslom. Cijeli projekat je stavljen u primjenu prije nego što su stvoreni neophodni uslovi za njegovo uvođenje.
Pored svega ovoga niko ne pominje uvođenje informatičkog sistema u Klinički centar i tri specijalne bolnice, te informatičko uvezivanje svih zdravstvenih ustanova. To je projekat koji ne samo da će obezbijediti veći kvalitet u pružanju zdravstvene usluge već će dovesti do racionalizacije potrošnje. Od Ministarstva zdravlja očekujemo veću i efikasniju posvećenost ovom prioritetu.
Veseljko KOPRIVICA
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice