Na mjestima generalnih/izvršnih direktorki u medijima je 50 odsto žena, dok je na pozicijama glavnih i odgovornih urednica/direktorki programa zastupljeno 51,5 odsto žena. Žene prednjače i kao urednice redakcija sa 60,8 odsto
Sve više žena zauzima rukovodeće pozicije u crnogorskim medijima, pokazalo je istraživanje Položaj novinarki u crnogorskim medijima, koje je sprovela Duška Pejović za Društvo profesionalnih novinara Crne Gore.
Prema podacima koje su dostavili 14 ispitanih medija, na mjestima generalnih/izvršnih direktorki je 50 odsto žena, dok je na pozicijama glavnih i odgovornih urednica/direktorki programa zastupljeno 51,5 odsto žena, žene prednjače i kao urednice redakcija sa 60,8 odsto.
Ukupan broj novinara i novinarki u 14 posmatranih medija iznosi 525, od čega je žena 297 (56,6%) a muškaraca 228 (43,4%). I ranije se smatralo da je novinarstvo tzv. ženska profesija što je istraživanjem potvrđeno – žene čine većinu zaposlenih u posmatranim medijima.
Istraživanjem, koje je sprovedeno od jula do decembra 2019, obuhvaćeni mediji koji imaju nacionalnu pokrivenost: RTCG (TV, radio i portal), Vijesti (TV, novina i portal), Pobjeda, Dnevne novine, Dan, portal Analitika, portal FOS Media, Prva TV, TV Nova M i agencija MINA. Intervjuisano je 70 novinarki, što je 23,5 odsto od ukupnog broja onih koje rade u posmatranim medijima.
Ovo je značajan napredak u odnosu na, do ovog posljednjeg, jedinog istraživanja na ovu temu koje je 2003. uradila NVO Ženska akcija. Prije 16 godina žene su bile najzastupljenije u ,,podnožju” piramide rukovođenja u sferi informisanja – urednica redakcija je bilo 40,5%, glavnih i odgovornih urednica bilo je 21,06%, dok je na poziciji direktorica bilo samo 15,8% žena.
,,Novinarstvo postaje dominantno ženska profesija. To se već ranije desilo sa prosvjetom i zdravstvom, pa je posljedica toga bila smanjenje novca u tim profesijama”, opomenula je na predstavljanju istraživanja profesorica književnosti i bivša ombudsmanka Vijesti Božena Jelušić.
Povoljnija rodna struktura na mjestima odlučivanja i dalje ne znači i primjenu rodnog aspekta: „Iako žene rukovode medijima, studija je pokazala da tekstovi i prilozi i dalje sadrže stereotipe i podržavaju rodne uloge primjerene patrijarhatu ne doprinoseći dovoljno uspostavljanju jednakosti u društvu“, kaže se u istraživanju.
I pored zabilježenog napretka 95 odsto intervjuisanih novinarki smatra da muškarci i žene u Crnoj Gor nijesu ravnopravni ili da su samo djelimično ravnopravni. Kažu da de jure imaju ista prava ali da je u praksi nejednakost vidljiva na svakom koraku od porodice do radnog mjesta. Većina navodi da smo još uvijek patrijarhalno društvo u kojem je muškarac dominantan i pripada mu javna sfera, dok je žena žrtva predrasuda i tradicionalnih normi da joj je mjesto u kući sa obavezom da rađa i brine se o porodici.
Preko 90 odsto intervjuisanih novinarki smatra da nedefinisano radno vrijeme uz kućne obaveze i brigu o djeci otežava ili djelimično otežava ženama obavljanje novinarskog posla. Istovremeno se uočava kontradiktornost u odgovorima ispitanica jer skoro 90 % navodi da su novinari i novinarke u potpunosti ili djelimično ravnopravni u novinarskoj profesiji. To ukazuje na mogućnost da dio novinarki iz posmatranih medija nedovoljno razumije uticaj pretežnog obavljanja kućnih poslova i porodičnih obaveza na položaj žena i u njihovoj profesiji.
Čak 80% intervjuisanih novinarki mišljenja je da trudnoća i porodiljsko odsustvo djelimično ili u potpunosti otežavaju pozicioniranje i napredovanje žena na poslu. Iako je oko pola učesnica istraživanja odgovorilo da imaju jednake mogućnosti da se zaposle kao i njihove kolege, svaka četvrta ispitanica ispričala je da je prilikom zapošljavanja poslodavac pitao o bračnom statusu, djeci ili planiranoj trudnoći, i da to može uticati na njegovu odluku o zaposlenju. Izjave koje su dale novinarke ne razlikuju se od onih u drugim profesijama: ,,U jednom mediju su me, u zavijenoj formi pitali da li imam dugu vezu i da li planiram porodicu. Ja sam im rekla da nemam i da ne planiram porodicu. Taj posao sam dobila. Stekla sam utisak da bih bila odbijena da je moj odgovor bio drugačiji”. Druga novinarka svjedoči: ,,Kada sam bivšem poslodavcu saopštila da sam trudna, rekao mi je da pronađem vezu ako želim da ostanem, jer mi njegova dobra volja ne može donijeti ugovor u toj firmi. Opet, u firmi u kojoj sam sad, poslodavac je izašao u susret i dozvolio odlazak na porodiljsko i trudničko bolovanje”
Skoro svaka druga ispitanica smatra da novinarke nijesu jednako plaćene kao muške kolege ili da su im samo djelimično jednaka primanja i navode da je prvenstveni razlog za to što su oni muškarci. ,,Uz percepciju da su muške kolege bolje plaćene od njih, novinarke dovodi u poziciju da preispituju vrijednost svog rada, zalaganja na poslu i odnos prema radnim zadacima u odnosu na novinare“, kaže se u istraživanju.
Ono što je zajedničko svima zaposlenim u medijima su nedovoljne plate. Preko 65% intervjuisanih novinarki smatra da je novinarski posao loše ili jako loše plaćen uz objašnjenje da su plate manje od državnog prosjeka iako je riječ o teškom i zahtjevnom poslu koji iziskuje veliku odgovornost u odnosu na visinu plate koja, kako kažu, nije dovoljna ni za ,,puko preživljavanje”.
Novinarke se žale na ogromnu količinu stresa, razne obllike pritisaka, nedefinisano radno vrijeme koje je često mnogo duže od osam radnih sati, rad vikendima i praznicima bez rješenja o stalnom zaposlenju, a posljedica je nesređen život i mnogo trošenja u svakom smislu.
,,U mojoj redakciji, novinari primaju po 350 eura. Bez namjere da omalovažim bilo koju vrstu posla, smatram da tolike plate primaju čistačice, a kada je novinarstvo u pitanju, radi se o vrlo odgovornom poslu. Dakle, plata je veoma niska, nedovoljna za osnovne životne potrebe”, izjava je jedne od učesnica istraživanja. Druga priča da je posao previše stresan, te da zahtijeva neku vrstu beneficiranog radnog staža, a najčešće je finansijski potcijenjen.
Većina ispitanica saglasna je da je novinarstvo degradirana profesija jer je riječ o jako loše plaćenom poslu koji je izuzetno težak i odgovoran, koji je izgubio na značaju, ali istovremeno zahtijeva veliko odricanje i žrtvovanje svih ostalih porodičnih i privatnih aktivnosti: ,,Smatram da je naša profesija degradirana, a naravno da smo degardirani i mi kao novinari i novinarke”.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice