Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI VJETROVI NA SOLANI: Imovina državna, firma do oktobra

Objavljeno prije

na

Ni ove 9. godine zaredom na ulcinjskoj Solani neće biti berbe soli. Ali, uz niz koraka koji su preduzeti realno je, tvrde u Opštini Ulcinj, očekivati da će se 2023. godine na ovdašnjim poljima soli opet prikupljati slani kristali

 

Odluka na koju se čekalo 11 godina konačno je donijeta. Uprava za katastar je odlučila da je zemljište Solane državna svojina. Uvaženo je mišljenje Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore kojim oko 15 miliona metara kvadratnih u zaleđu ulcinjske Velike plaže pripada Državi Crnoj Gori.

Na taj način oduzeto je pravo da o sudbini ovog prostora odlučuje Eurofond biznismena Veselina Barovića, koji je za 800 hiljada eura 2005. godine na berzi preuzeo većinski paket Solane. Od tada je krenuo sunovrat najstarijeg ulcinjskog preduzeća, njegovih radnika i razaranja biodiverziteta tog područja.

Uz podršku tadašnje vlasti prostor je pretvoren u gradsko-građevinsko zemljište. Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu Solane, da bi 2011. preduzeće odlukom Privrednog suda otišlo u klasični stečaj.

Eurofond je istovremeno zatražio da mu se pravo korišćenja imovine pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu vrijednost, što znači da je jedan kvadratni metar koštao pet centi!? Uslijedili su brojni pokušaji prodaje Solane i po 300 puta većoj cijeni od one koju je platio Eurofond, kao i borba za njenu zaštitu, u čemu se uspjelo, prije svega, uz veliku podršku EU i Njemačke.

Zbog najnovije odluke Uprave za katastar,  manjinski akcionari i stečajni upravnik Solane Žarko Ostojić, najavili su podnošenje žalbe Upravnom sudu. ,,Zatečeni smo ovom odlukom. Ako treba ići ćemo i na međunarodni sud. U pitanju je imovina 20 hiljada akcionara i država je potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. Tužbom ćemo tražiti odštetu od preko 200 miliona eura”, rekao je predstavnik manjinskih akcionara Vladan Gačević.

No, čini se,  da u Vladi ne haju za te najave. Već se priprema teren za  pokretanje proizvodnje  i zaštitu tog ekosistema. Ove sedmice je donijeta odluka da do kraja oktobra bude formirano društvo sa organičenom odgovornošću koje će upravljati Parkom prirode Ulcinjska solana. Suosnivači tog privrednog subjekta biće predstavnici Opštine Ulcinj i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te civilnog društva. U sve aktivnosti uključeni su njemačke diplomate, od kojih se očekuje podrška posebno u dijelu osiguravanja finansijskih sredstava iz evropskih fondova za obnovu ruinirane infrastrukture na Solani, te stručna pomoć koja i sada postoji kroz angažman nezavisnog eksperta.

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže da je Solana ogroman izazov koji prevazilazi lokalnu upavu. ,,Želimo da vratimo proizvodnju soli i napravimo ekološki lokalitet. Treba vremena i ulaganja, ali siguran sam da ćemo zajednički naći najbolji model da dođemo do dobrog rješenja”, ističe on.

Pomoć je stigla ponuđena iz civilnog sektora. Iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopšteno je da će ,,investirati u oporavak Solane 500.000 eura, što je iznos donacije MAVA fondacije”. Ta renomirana organizacija je najavila i izradu hidrološke studije dodajući da je u toku adaptacija budućeg muzeja i informativnog centra Parka prirode Ulcinjska solana koji će imati jedinstvenu umjetničku postavku.

Izraženo je i interesovanje stranih ulagača. Postignuta je saglasnost da se pregovara o modalitetima investiranja sa firmama koje imaju iskustva u ovoj oblasti, posebno ako su iz mediteranskih država.

Da se ponovo pokrene berba slanih kristala na Solani biće potrebno desetak miliona eura. Kao što je i u njenu izgradnju koja je trajala punih sedam godina (1927-1934) uloženo sredstava u vrijednosti današnjih 20 miliona eura. Bilo je to vrijeme ogromnog entuzijazma, jer se vjerovalo da taj projekat može preporoditi jednu zapuštenu kasabu, koja je tada imala oko 3.500 stanovnika.

Solana je postala simbol modernog Ulcinja, Ona se nazivala majkom i hraniteljicom i uz Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera decenijama je bila ponos ovdašnjih građana.

,,Početak rada Solane 1934. godine je bila prekretnica u novijoj istoriji grada. Gotovo devet decenija kasnije Ulcinj ponovo treba da se nađe na mapi gradova u kojim se proizvodi so, gdje solari časno žive od svog rada, a ptice imaju svoj mir. Zato je sada pravi trenutak da se uz pomoć prijatelja Solane širom svijeta ponovo mobiliše naša zajednica”, dodaje Bajraktari.

Očekuje se da će uskoro u lokalnom parlamentu ponovo biti pokrenuta inicijativa da bivša njemačka ambasadorka u Crnoj Gori, Gudrun Štajnaker, koja je dala nemjerljiv doprinos u zaštiti Solane, bude proglašena počasnom građankom Ulcinja.

 

Asistencija ranijih vlasti u degradaciji Solane

Da bi se dao zamah zamišljenim Barovićevim projektima na Solani, u ,,njenom dvorištu”, na Port Mileni, sagrađen je velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura. Naravno, parama iz državnog budžeta. Po zamišljenom planu vlasnika Solane, ta bi se zona kanalom povezala sa rijekom Bojanom i kanalom Port Milenom, te bi u Solanu mogli da uđu brodovi i jahte. Planirano je da taj most bude na rasklapanje.

Oduzimanjem koncesije Solani za proizvodnju soli, crnogorska Vlada je dodatno nastojala da pogura eventualne dogovore o prodaji zemljišta i gradnji turističkog kompleksa na tom području.

Solani je čak 2014. godine ukinuta struja zbog duga državnoj kompaniji, Elektroprivredi Crne Gore, koji je iznosio tek 20.800 eura!? Samo je u tom kontekstu razumljivo zašto su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta 2008, a daleko od očiju javnosti, obavili prenamjenu prostora, predvidjeli da se tu može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni parlament to kasnije aminovali.

Skupština Crne Gore je 2012. godine usvojila odluku kojom je Solani vratila status zaštićenog područja, dok je četiri godine kasnije, nakon žalbe Eurofonda, Ustavni sud tu odluku proglasio neustavnom. U obrazloženju Ustavni sud je naveo da je državni parlament prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno iz cijelog postupka isključio Vladu, koja, kako su istakli, po zakonu predlaže Prostorni plan, a Skupština ga donosi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo