Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Iz kolašinske Opštine najavali su  da je moguće da stajalište “upristoje” i prije okončanja cijelog projekta. Nadali su se novcu  Uprave za kapitalne projekte, kako bi plato, na kojem su sada često lokave i blato, bar asfaltirali. U novom Strateškom planu razvoja (SPR)  piše kako bi završetak i projektovanje kompletne infrastrukture za Autobusku trajalo 18 mjeseci i koštalo oko milIon eura.

“Izrada projekta i izgradnja nove Autobuske stanice ima za cilj stvaranje modernog, funkcionalnog i pristupanog saobraćajnog centra, koji će zadovoljavati potrebe građana i posjetilaca grada. Nova stanica uljučivaće sve neophodne sadržaje,  poput  čekaonice, blagajni, sanitarnih čorova, parkinga i komercijalnih prostora. Planira se integracija autobuskih linija sa drugim vidovima prevoza, čime će se poboljšati mobilnost i smanjiti saobraćajne gužve u gradu….”dio je najnovijeg  obećanja iz SPR.

Opis tog projekta samo u detaljima je mijenjan minulih 15 godina, u različitim dokumentima.  Stanje na terenu, nažalost, nije.

Slično je i sa dugogodišnjim, kako se pokazalo, preambicioznim planom različitih lokalnih vlasti da sugrađanima izgrade funkconalnu pijacu. Prema novoj računici lokalne uprave, izgradnja tržnog centra i pijace sa podzemnom parking garažom, koštala bi četri miliona eura, trajala dvije godine, a novac planiraju da obezbijede iz kapitalnog  lokalnog budžeta.

Programom uređenja prostora i urbane sanacije i za ovu godinu bilo je planirano 40.000 eura za adaptaciju gradske tržnice. No, drugim  rebalansom budžeta, novac je preusmjeren, jer se ispostavilo da nedostaje dokumentacija.

Iako je, lokacijom i tradicijom usluga, pijaca u Ulici Boška Rašovića izuzetno važan dio gradske infrastrukture, na svakom dijelu vidljiv je nedostatak istinske brige i ulaganja. Prostor je neprimjeren jednom turističkom centru, ocjena je i trgovaca i kupaca. Osim tezgi, koje su pod vedrim nebom, na tržnici je i nekoliko prodajnih neujednačenih objekata, jer je njihov izgled diktirala volja i mogućnosti onih koji prodaju. Pijaca se zove “zelena”, a na njoj je najmanje poljoprivrednih proizvoda. Tezge uglavnom zauzima garderoba, plastično posuđe, alat, gumena obuća… .

Rekonstrukcija tog prostra uvrštena je bila u prioritete mnogo puta do sada, a ranije je vrijednost radova procjenjivana na oko million eura.

Jedini pokušaj da se  rekonstruiše propao je prije skoro 20 godina. Uređenje tog dijela grada bilo je planirano u okviru programa CRDA (Revitalizacija zajednice kroz demokratsko djelovanje – ekonomski program) koji je trajao od 2005. do 2008. godine, a finansirao ga je USAID. Iz kolašinske uprave javnosti nikad nisu zvanično saopštili razloge zbog kojih je projekat prekinut.

U novom “spisku želja” kolašinske Opštine je ponovo i adaptacija Doma mladih i Gorštaka. Za taj posao, procjenjuju, treba  oko pola milona eura. Kako su objasnili “rekonstrukcija je  usmjerena je na revitalizaciju tog značajnog kulturnog i društvenog prostora”.

“Dom mladih i Gorštaka ima dugu tradiciju u gradu, ali trenutno nije u potpunosti funkcionalan, zbog dotrajalosti objekta i zastarjelih instalacija. Planira se potpuna obnova unutrašnjosti i eksterijera objekta, uključujući modernizaciju tehničke opreme, poboljšanje energetske efikasnosti i prilagođavanje prostora savremenim potrebama mladih  Projekat, takođe,  uključuje i razvoj novih programa i aktivnosti…”, piše u SPR.

Slični planovi čuli su se iz lokalne uprave  2011., 2013. i 2021. godine. Ta zgrada, koja je napravljena prije nešto više od dvije i po decenije, kako bi bila “ponos sportske infrastrukture Kolašina”, već godinama je prepuštena vandalima i vremenskim neprilikama. Sada sa  dotrajalog krova raste žbunje i korov, fasada je uništena vlagom i grafitima, staklene površine polomljene, enterijer uništen, pokraden namještaj…

Objekat, koji je 1998. godine izgradila država neposredno pored sportske dvorane Plejmejker, prema listu nepokretnosti, vodi se kao poslovni, to jest kao “zgrada u trgovini, ugostiteljstvu, turizmu”. Piše i da nikad nije izdata građevinska dozvola, pa nema ni upotrebnu. Prema tim podacima, nalazi se na parceli koja je svojina države, dok Opština ima pravo raspolaganja. Objekat je radio samo nekoliko godina, kada je njime upravljao lokalni sportski klub, a nakon toga i država i Opština zaboravili su na njega.

U novom SPR, u odnosu na onaj koji je važio za period od 2018. do 2022. godine,  broj planiranih priroitenih projekata je utrostručen. U prethodnom dokumentu bilo je 45 projekta, a iz radne grupe za izradu SPR kažu da je tek polovina relizovana.

“Stepen realizacije prethodnog plana nije na očekivanom nivou, ali nije ni tako loš. Od ukupno 45 planiranih projekata, 10 je u potpunosti realizovano, 18 djelimično, dok je 17 projekata nerealizovano”, kazali su Monitoru autori novog SPR.

Tvrde da  je novi dokument koncipiran da ne bude samo “spisak želja”, jer je, objašnjavaju, u početnim fazama izrade plana bilo blizu 300 projektnih ideja.  Ambicoznost opravdavaju “trenutno većim mogućnostima za izvore finasiranja”.

Za Kolašince ostaje nada da  će i u stvarnosti uskoro moći da vide neki od obećanih infrastrukturnih “podviga” lokalne vlasti, koji bi doprinijeli kvalitetnijoj i funkcionalnijoj svakodnevici, ali i imidžu turističkog centra.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo