Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI-STARI POSLOVNI PODUHVATI MARKA CAREVIĆA: Kamenolom na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti

 

Protest protiv produženja koncesije kamenoloma Platac na Krimovici, kompanije Carinvest, predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, održan je u utorak u Donjem Grblju.

Mještani su osudili postupak Vlade i Ministarstva kapitalnih investicija zbog usvajanja koncesionog akta za kamenolom, uprkos njihovom zahtjevu da se povuče dokument kojim je, kako su kazali, predviđeno značajno teritorijalno uvećanje kamenoloma, uglavnom ka njihovom selu i obližnjoj crkvi Sv. Stefana, na period od 30 godina.

Mještani kažu da im nije jasno kako su ministarstvo i ministar Mladen Bojanić dali saglasnost iako su oni, mjesna zajednica, opština i crkvena opština protiv koncesije. ,,Znaju da je ovo zaštićena zona, da ovdje imamo kulturna dobra, da je na teritoriji našeg sela izgrađen prvi golf teren u Crnoj Gori. Koncesija, zbog koje ćemo imati prašinu, buku, zagađenje u sljedećih 30 godina, ovdje nije dobrodošla. Ovo podneblje je na sedam, osam kilometara od Budve, na par minuta od plaža Jaz i Trsteno”, kazao je mještanin Zoran Pima, prenosi Radio Kotor.

Carevićeva kompanija već petnaest godina gazduje spornim kamenolomom. Prvu koncesiju na eksploataciju kamena na lokaciji Platac dobila je početkom 2006. godine, i to na period od deset godina. Iz MANS-a tvrde da su većinu vremena trajanje koncesije Carevićeva postrojenja funkcionisala bez potrebnih dozvola. Prema podacima bivšeg Ministarstva održivog razvoja, građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja Carević je zatražio i dobio tek sredinom 2010. godine, a upotrebnu tek 2015. Naredne, 2016. godine Vlada Duška Markovića je odlučila da ovu koncesiju produži za još maksimalno pet godina, koliko je to zakon dozvoljavao. Za to vrijeme, Carević je na Krimovici napravio čitav pogon za preradu kamena i proizvodnju betona i asfalta, navode iz MANS-a.

,,Postoji već 15 godina i mi smo sve istrpili, računajući da će se sve završiti sa istekom koncesije 2020. godine. Prije pet godina Carević se obratio tadašnjem predsjedniku Vlade Dušku Markoviću i bilo mu je dozvoljeno još pet godina i da se ugasi 2020. Međutim, sada Carević i Carinvest traže da se ovo produži na 30 godina i na 360.000 kvadratnih metara. Katastrofalno stanje, koje već imamo, moglo bi da bude pet puta gore”, kazao je Zoran Pima.

Procjene govore da bi iz trodecenijskog posla u kamenolomu Carević profitirao oko 36 miliona eura, a država bi od koncesije prihodovala oko 2,5 miliona eura.

Pored mještana, koji su ranije preko MZ Savina potpisali peticiju kojom je pomenutim predlogom koncesije, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zatražio od MKI da povuče i odustane od nacrta koncesionog akta. ,,Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena ležišta Platac u opštini Kotor nije u skladu sa planskim dokumentima, niti je ispunio sve potrebne preduslove da bi se i u formi nacrta razmatrao, a šteti  i interesima lokalne zajednice”, navodi se, između ostalog, u primjedbama koje je, sredinom novembra MKI uputio Jokić. Iz Kotora su tada upozorili da se ,,koncesiono područje nalazi u bafer zoni zaštićenog područja UNESCO-a, te u mjerama zaštite propisano područje za koncesiju, a površina u koncesionom aktu odstupa od površine date u mjerama”.

Iz ministarstva nijesu uslišili proteste pa su usvojili koncesioni akt za kamenolom. Reagovali su iz MANS-a tvrdnjom da se time realizuje plan ministarstva i ministra Bojanića da se kompaniji predsjednika Opštine Budva suprotno zakonima i propisima dodijele tridesetogodišnje koncesije za eksploataciju kamena.

Iz MANS-a su, prošlog mjeseca,  tražili da se sa javne rasprave povuče predlog koncesionog akta za vađenje kamena sa lokacije Platac, sve dok se ne utvrdi stvarno stanje na terenu i činjenice koje se odnose na dosadašnje korišćenje tog kamenoloma od strane kompanije Carinvest. Istrakli su da nacrt koncesionog akta u potpunosti zanemaruje činjenicu da na toj lokaciji ova kompanija već 15 godina eksploatiše kamen, te da na parcelama koje se nude pod koncesiju već postoje izgrađeni objekti porodice Carević, što njihovu kompaniju stavlja u privilegovani položaj u odnosu na druge učesnike u budućem „javnom nadmetanju“. Za izradu predloga konsesionog akta MKI je koristilo dokumentaciju kompanije Carinvest, što ovu kompaniju diskvalifikuje iz učešća u javnom nadmetanju za ovu koncesiju. Naime, u dokumentu MKI-a, u dijelu koji se odnosi na rezerve kamena, navodi se da je proračun rezervi na toj lokaciji urađen na osnovu Elaborata koji je 2018. godine rađen za potrebe kompanije Carinvest. Zakon o koncesijama u Članu 18 navodi da pravna ili fizička lica koja su pružala pomoć u izradi koncesionog akta, ne mogu učestvovati kao ponuđači u postuku davanja te koncesije, kazali su iz MANS.

Iz MANS-a su problematizovali i činjenicu da su iz ministarstva nakon sprovedene javne rasprave tvrdili da Carević nije inicijator izrade koncesionog akta. Navode ministarstva, kako tvrde, demantuje dokument koji su stavili na javnu raspravu a u kome se vidi da je upravo kompanija Carinvest bila inicijator izrade koncesionog akta, ali i da je upravo na inicijativu Carevića izvršena dopuna Plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2021. godinu.

Iz ministarstva su odgovorili da je ,,inicijativu podnijelo DOO Carinvest Kotor, u skladu sa navedenim članom Zakona o koncesijama, a koja je, zajedno sa ostalim prihvaćenim inicijativama, uvrštena u objedinjeni dokument – Plan davanja koncesija”. Oni su reagovali na prozivke saopštenjem u kome zaključuju da se ,,na tender o dodjeli koncesije za geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležištu Platac, opština Kotor, može se prijaviti bilo koji zainteresovani subjekt koji dostavi ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom i shodno Članu 3, Zakona o koncesijama svaki učesnik na javnom oglasu biće tretiran u skladu sa načelima transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti. Ovo su činjenice, sve ostalo ne zaslužuje komentar”.

Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS-a je takođe zaključio da je: ,,ovakav način upravljanja državnim resursima ostatak prakse iz ‘najboljih godina’ prethodne vlasti od koje su koristi imali samo privilegovani pojedinci i njihove kompanije, a njen nastavak proizvodi novu generaciju ‘tajkuna bliskih vlastima’. Upravo primjeri poput Carevića  i njegovih nelegalnih poslova koji se već godinama nesmetano odvijaju bez obzira ko je na vlasti, pokazuju da još uvijek ne postoji politička volja koja bi obezbijedila jednakost pred zakonom i da se bilo kakav partijski ili drugi interes više nikada ne nađu iznad javnog”.

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti.

 

Biznis i politika

Nakon dvije decenije uspješnog bavljenja biznisom, Marko Carević je prije par mjeseci svoju kompaniju preveo na ime svog sina Milana.

Kada je postao predsjednik Opštine Budva politički oponenti su ga često optuživali da je u konfliktu interesa i da favorizuje svoje firme u pojedinim opštinskim investicijama. On je to demantovao, a prošle godine nakon lokalnih izbora, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu MANS-a protiv Carevića zbog zloupotrebe službenog položaja.

Carevićeva kompanija Carinvest godinama posluje sa dobitkom. Imovina kompanije je pocijenjena na 16,2 miliona eura, a sastoji se od desetak poslovnih prostora, stanova i garaža, magacina u Budvi, Krimovici i na Zlatiboru.Vlasnik je u Budvi poslovnih prostora od 57 i 116 kvadrata, garaža od 16,12 i 13 kvadrata, stanova od 54,311 i 129 kvadrata, kao i stana od 94 kvadrata na Zlatiboru, poslovnih zgrada u privredi od 233 i 111 kvadrata na lokalitetu Pod Bregove u kotorskoj opštini. Kompanija je vlasnik i ogromnog zemljišnog kompleksa u Grahovu u Nikšiću od 55 hiljada kvadrata.

Carinvest je i vlasnik velikog poljoprivrednog gazdinstva u grbaljskom selu Krimovice kompleks štala, mljekara, proizvodnih pogona, ali i luksuznog restorana. MANS je u februaru prošle godine prijavio da je poljoprivredno gazdinstvo izgrađeno na uzurpiranoj državnoj imovini, te da uprkos prijavi Carevićeva firma i dalje nelegalno gradi. Carević uporno ponavlja da nije izvršio uzurpaciju, da je to zemlja koja je uvijek pripadala njegovoj porodici, ali i da sve što se na tom lokalitetu radilo je bilo u skladu sa zakonom i procedurama države.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi se pribojavaju da će Vučić  krizu i studentske proteste pokušati riješiti nasiljem. Opoziciona poslanica Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera.  Režim je organizovao kampovanje „studenata koji hoće da uče“ u Pionirskom parku. Mediji su pokazali da je među „studentima“najmanje studenata a najviše aktivista SNS, fudbalskih huligana, jedan porno glumac, policajci….  Njima se 11. marta pridružilo i nekoliko desetina muškaraca u uniformama bivše zloglasne JSO

 

 

Formalni premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević  u srijedu je na K1 televiziji upozorio da se „približavamo momentu kada država mora da primeni zakon u punom kapacitetu“ i kada „maltretiranje građana Srbije mora prestati“. Vučević, koga opozicija naziva batlerom porodice Vučić, je rekao „da će odluku o tome doneti državni vrh“. Prevedno -Aleksandar Vučić. Po ustavu, predsjednik ima ceremonijalna ovlašćenja zbog čega studenti koji mjesecima protestuju ne žele pregovarati sa njim „jer nije nadležan“. Studenti ukazuju na protivustavnu uzurpaciju vlasti Vučića i njegovog brata Andreja koji, mimo ustava i zakona, sa kumovima postavljaju i smjenjuju u državnoj vlasti i policiji. To potvrđuju i SKY transkripti.

Vučević, akter brojnih korupcionaških afera, je voditeljki Jovani Joksimović objasnio da je „Srbija u ovom trenutku ugrožena kao država od strane i unutrašnjih i spoljnih faktora…i da je to proces koji je dugo pripreman“. Vučević kaže da sve informacije policije, BIA-e (državne bezbjednosti) i vojnih službi govore da se sprema nasilje“ – iza kojeg su, po njemu, studenti kao instrumenti stranih sila.

Ovaj (sovjetski) narativ Vučićevi mediji su intenzivirali posljednje  sedmice u susret  velikog protesta studenata i građana u Beogradu. Radi se o pokušaju „obojene revolucije“, zavjere zapadnih službi protiv Srbije, i studentima kao „srpskim ustašama“.

Istovremeno, režim užurbano radi na mobilizaciji stranačkih pristalica, vojnika kriminalnih kartela, fudbalskih navijača, kompletnog sigurnosnog aparata (i umirovljenih policajaca i „bezbednjaka“) i zaposlenih u državnim službama, bilo ucjenama i  kupovinom.

Opoziciona poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera. Tepić je pustila audio snimak na kome je, kako tvrdi, osuđivani kriminalac i „jedan od glavnih crnokošuljaša braće Vučić“ Miljan Vidović Hofman. On telefonom sagovorniku objašanjava kako je sutra na „sastanku sa glavnim“ i da se spremaju „kačketi, maske, kao vojska bato…biće baš jako, ludilo bato“. Hofman najavljuje, isto kao i Vučić, da će protest 15. marta biti Dan D i „ako pobedimo, a hoćemo… sve ćemo da dobijemo“. Ovo se uklapa u dosadašnji obrazac korištenja kriminalaca kao provokatora i napadača na studente i sve oponente braće Vučić. Premijer Vučević je kao gradonačelnik Novog Sada, često koristio usluge kriminalaca za razbijanje protesta i javno se ljubio i slikao sa njima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko god bizaran bio ovaj slučaj policijske zloupotrebe, on se uklapa sa svjetskim trendom. Naglašena autoritarna politika osnažena kapitalom koji kontroliše tehnologiju i suštinski uređuje medijski prostor, nadvila se kao prijetnja sa obje strane Atlantika

 

 

MONITOR: Napisali ste da ste pomislili da je to nevjerovatno, kad ste dobili papir Uprave policije da je protiv vas pokrenut postupak  zbog  kolumne u kojoj ste kritikovali javni nastup profesora Aleksandra Stamatovića. Zaista je nevjerovatno. Pomalo i jezivo. Šta ste još pomislili kad ste pročitali dokument?

MANDIĆ: Pomislio sam da je policijsko pismo najbolja moguća reklama koja se može desiti jednom piscu i da ću morati da ubrzam objavu moje knjige sabranih eseja i kolumni “Zbogom novine”. Baš ovih dana radim na tom rukopisu, prilično obimnom, i ova prijava nekako savršeno zatvara krug. Dvije se misli smjenjuju. Prva, da sam sve dosad u životu pisao uzalud, i druga, da je možda ovo što se dešava upravo potvrda da je imalo smisla pisati, neka vrsta priznanja da sam neke stvari makar dodirnuo.

Zapravo, kad sam dobio to plavo pisamce, trebalo mi je malo vremena da shvatim da nije riječ o privatnoj tužbi, nego da je država procijenila da je moj teskt opasan po javni red i mir. Situacija je bizarna i zato izgleda neozbiljno i upravo tu vidim najveću zamku percepcije. To što izgleda neozbiljno, ne abolira nas da cijeli slučaj tretiramo kao ozbiljan pritisak na novinara i podrivanje slobode govora, što na koncu cijela ova situacija jeste. A što se smiješne strane tiče, kažu da se Kafka smijao dok je čitao djelove Procesa, mislio je kako je to jako zabavno i komično djelo.

MONITOR: Osim što je ovaj postupak policije prijetnja  slobodi govora, državne institucije  se stavljaju u zaštitu profesora koji je  u medijima iznio najprizemnije seksističke komentare, a smatraju da vi remetite javni red i mir jer kritikujete takvo ponašanje profesora, kao i Etički odbor UCG koji ga je zaštitio?

MANDIĆ: O slučaju seksističke opaske profesora Stamatovića nisam imao namjeru da pišem, sve je tu bilo dovoljno jasno i jadno da bi se javnost dalje edukovala. Mislim da je profesor svojim ponašanjem sam sebi naškodio, pokazao se u svijetlu koje je samo po sebi karikaturalno i ne ostavlja mnogo prostora za satiričnu intervenciju. Ali kad je Etički odbor Univerziteta Crne Gore porodio nekakvu jeftinu pseudifilozofiju u vidu odbrane našeg profesora “zavodnika”, stvar je postala sistemska. Tek onda sam krenuo da pišem, jer je riječ o zanimljivoj i značajnoj temi – lažnom moralu akademske zajednice. Presuda Etičkog odbora nije bila ni objavljena na sajtu Univerziteta, dobio sam je od jedne NVO koja je pratila slučaj. Zgranut sam bio tim jezikom, farisejskim konstrukcijama o dobrom profesoru koji hvali duh ispod majice i novinarku gleda kao cilj a ne sredstvo. Jednom riječju, mrak. Mrak bez trunke svjetla, tim prije što je Odbor imao nekoliko elegantih načina da profesora opomene, da se ogradi, nije uopšte morala ničija glava da leti. Ipak, autoritarne strukture ne dozvoljavaju ni najmanju pukotinu za kritiku, sve tu mora biti ugašeno, splasnuto, bezgrešno, kako bi podržalo simulakrumu od koga žive armije pokornih, gotovo anonimnih profesora, nespremnih za bilo kakav javni istup.

Da, upravo sam to htio da kažem, naš Univerzitet dobrim dijelom funkcioniše kao autoritarna struktura i samo nečiji autoritet, pretpostavljam rektorov, učinio je da se odmah nakon Stamatovićevog gafa Univerzitet jednim nepotpisanim saopštenjem ogradi od njegovog ponašanja. Međutim, kad je stvar predata na rješavanje po proceduri, Etički odbor je pokazao kakva je zapravo klima na Univerzitetu, kako se ubija zdrava misao tamo gdje bi trebalo da se uči sloboda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo