Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI-STARI POSLOVNI PODUHVATI MARKA CAREVIĆA: Kamenolom na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti

 

Protest protiv produženja koncesije kamenoloma Platac na Krimovici, kompanije Carinvest, predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, održan je u utorak u Donjem Grblju.

Mještani su osudili postupak Vlade i Ministarstva kapitalnih investicija zbog usvajanja koncesionog akta za kamenolom, uprkos njihovom zahtjevu da se povuče dokument kojim je, kako su kazali, predviđeno značajno teritorijalno uvećanje kamenoloma, uglavnom ka njihovom selu i obližnjoj crkvi Sv. Stefana, na period od 30 godina.

Mještani kažu da im nije jasno kako su ministarstvo i ministar Mladen Bojanić dali saglasnost iako su oni, mjesna zajednica, opština i crkvena opština protiv koncesije. ,,Znaju da je ovo zaštićena zona, da ovdje imamo kulturna dobra, da je na teritoriji našeg sela izgrađen prvi golf teren u Crnoj Gori. Koncesija, zbog koje ćemo imati prašinu, buku, zagađenje u sljedećih 30 godina, ovdje nije dobrodošla. Ovo podneblje je na sedam, osam kilometara od Budve, na par minuta od plaža Jaz i Trsteno”, kazao je mještanin Zoran Pima, prenosi Radio Kotor.

Carevićeva kompanija već petnaest godina gazduje spornim kamenolomom. Prvu koncesiju na eksploataciju kamena na lokaciji Platac dobila je početkom 2006. godine, i to na period od deset godina. Iz MANS-a tvrde da su većinu vremena trajanje koncesije Carevićeva postrojenja funkcionisala bez potrebnih dozvola. Prema podacima bivšeg Ministarstva održivog razvoja, građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja Carević je zatražio i dobio tek sredinom 2010. godine, a upotrebnu tek 2015. Naredne, 2016. godine Vlada Duška Markovića je odlučila da ovu koncesiju produži za još maksimalno pet godina, koliko je to zakon dozvoljavao. Za to vrijeme, Carević je na Krimovici napravio čitav pogon za preradu kamena i proizvodnju betona i asfalta, navode iz MANS-a.

,,Postoji već 15 godina i mi smo sve istrpili, računajući da će se sve završiti sa istekom koncesije 2020. godine. Prije pet godina Carević se obratio tadašnjem predsjedniku Vlade Dušku Markoviću i bilo mu je dozvoljeno još pet godina i da se ugasi 2020. Međutim, sada Carević i Carinvest traže da se ovo produži na 30 godina i na 360.000 kvadratnih metara. Katastrofalno stanje, koje već imamo, moglo bi da bude pet puta gore”, kazao je Zoran Pima.

Procjene govore da bi iz trodecenijskog posla u kamenolomu Carević profitirao oko 36 miliona eura, a država bi od koncesije prihodovala oko 2,5 miliona eura.

Pored mještana, koji su ranije preko MZ Savina potpisali peticiju kojom je pomenutim predlogom koncesije, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zatražio od MKI da povuče i odustane od nacrta koncesionog akta. ,,Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena ležišta Platac u opštini Kotor nije u skladu sa planskim dokumentima, niti je ispunio sve potrebne preduslove da bi se i u formi nacrta razmatrao, a šteti  i interesima lokalne zajednice”, navodi se, između ostalog, u primjedbama koje je, sredinom novembra MKI uputio Jokić. Iz Kotora su tada upozorili da se ,,koncesiono područje nalazi u bafer zoni zaštićenog područja UNESCO-a, te u mjerama zaštite propisano područje za koncesiju, a površina u koncesionom aktu odstupa od površine date u mjerama”.

Iz ministarstva nijesu uslišili proteste pa su usvojili koncesioni akt za kamenolom. Reagovali su iz MANS-a tvrdnjom da se time realizuje plan ministarstva i ministra Bojanića da se kompaniji predsjednika Opštine Budva suprotno zakonima i propisima dodijele tridesetogodišnje koncesije za eksploataciju kamena.

Iz MANS-a su, prošlog mjeseca,  tražili da se sa javne rasprave povuče predlog koncesionog akta za vađenje kamena sa lokacije Platac, sve dok se ne utvrdi stvarno stanje na terenu i činjenice koje se odnose na dosadašnje korišćenje tog kamenoloma od strane kompanije Carinvest. Istrakli su da nacrt koncesionog akta u potpunosti zanemaruje činjenicu da na toj lokaciji ova kompanija već 15 godina eksploatiše kamen, te da na parcelama koje se nude pod koncesiju već postoje izgrađeni objekti porodice Carević, što njihovu kompaniju stavlja u privilegovani položaj u odnosu na druge učesnike u budućem „javnom nadmetanju“. Za izradu predloga konsesionog akta MKI je koristilo dokumentaciju kompanije Carinvest, što ovu kompaniju diskvalifikuje iz učešća u javnom nadmetanju za ovu koncesiju. Naime, u dokumentu MKI-a, u dijelu koji se odnosi na rezerve kamena, navodi se da je proračun rezervi na toj lokaciji urađen na osnovu Elaborata koji je 2018. godine rađen za potrebe kompanije Carinvest. Zakon o koncesijama u Članu 18 navodi da pravna ili fizička lica koja su pružala pomoć u izradi koncesionog akta, ne mogu učestvovati kao ponuđači u postuku davanja te koncesije, kazali su iz MANS.

Iz MANS-a su problematizovali i činjenicu da su iz ministarstva nakon sprovedene javne rasprave tvrdili da Carević nije inicijator izrade koncesionog akta. Navode ministarstva, kako tvrde, demantuje dokument koji su stavili na javnu raspravu a u kome se vidi da je upravo kompanija Carinvest bila inicijator izrade koncesionog akta, ali i da je upravo na inicijativu Carevića izvršena dopuna Plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2021. godinu.

Iz ministarstva su odgovorili da je ,,inicijativu podnijelo DOO Carinvest Kotor, u skladu sa navedenim članom Zakona o koncesijama, a koja je, zajedno sa ostalim prihvaćenim inicijativama, uvrštena u objedinjeni dokument – Plan davanja koncesija”. Oni su reagovali na prozivke saopštenjem u kome zaključuju da se ,,na tender o dodjeli koncesije za geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležištu Platac, opština Kotor, može se prijaviti bilo koji zainteresovani subjekt koji dostavi ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom i shodno Članu 3, Zakona o koncesijama svaki učesnik na javnom oglasu biće tretiran u skladu sa načelima transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti. Ovo su činjenice, sve ostalo ne zaslužuje komentar”.

Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS-a je takođe zaključio da je: ,,ovakav način upravljanja državnim resursima ostatak prakse iz ‘najboljih godina’ prethodne vlasti od koje su koristi imali samo privilegovani pojedinci i njihove kompanije, a njen nastavak proizvodi novu generaciju ‘tajkuna bliskih vlastima’. Upravo primjeri poput Carevića  i njegovih nelegalnih poslova koji se već godinama nesmetano odvijaju bez obzira ko je na vlasti, pokazuju da još uvijek ne postoji politička volja koja bi obezbijedila jednakost pred zakonom i da se bilo kakav partijski ili drugi interes više nikada ne nađu iznad javnog”.

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti.

 

Biznis i politika

Nakon dvije decenije uspješnog bavljenja biznisom, Marko Carević je prije par mjeseci svoju kompaniju preveo na ime svog sina Milana.

Kada je postao predsjednik Opštine Budva politički oponenti su ga često optuživali da je u konfliktu interesa i da favorizuje svoje firme u pojedinim opštinskim investicijama. On je to demantovao, a prošle godine nakon lokalnih izbora, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu MANS-a protiv Carevića zbog zloupotrebe službenog položaja.

Carevićeva kompanija Carinvest godinama posluje sa dobitkom. Imovina kompanije je pocijenjena na 16,2 miliona eura, a sastoji se od desetak poslovnih prostora, stanova i garaža, magacina u Budvi, Krimovici i na Zlatiboru.Vlasnik je u Budvi poslovnih prostora od 57 i 116 kvadrata, garaža od 16,12 i 13 kvadrata, stanova od 54,311 i 129 kvadrata, kao i stana od 94 kvadrata na Zlatiboru, poslovnih zgrada u privredi od 233 i 111 kvadrata na lokalitetu Pod Bregove u kotorskoj opštini. Kompanija je vlasnik i ogromnog zemljišnog kompleksa u Grahovu u Nikšiću od 55 hiljada kvadrata.

Carinvest je i vlasnik velikog poljoprivrednog gazdinstva u grbaljskom selu Krimovice kompleks štala, mljekara, proizvodnih pogona, ali i luksuznog restorana. MANS je u februaru prošle godine prijavio da je poljoprivredno gazdinstvo izgrađeno na uzurpiranoj državnoj imovini, te da uprkos prijavi Carevićeva firma i dalje nelegalno gradi. Carević uporno ponavlja da nije izvršio uzurpaciju, da je to zemlja koja je uvijek pripadala njegovoj porodici, ali i da sve što se na tom lokalitetu radilo je bilo u skladu sa zakonom i procedurama države.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neforomalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo