Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI PRAVILNICI ZA FER ISPITE: Kazne za prepisivače i kontrolore

Objavljeno prije

na

Da se ne bi ponovio prošlogodišnji haos na polumaturskim i maturskim ispitima, Ministarstvo prosvjete je ove godine donijelo nove pravilnike. Nadaju se da će zaprijećenim kaznama za prepisivače, ali i one koji kontorlišu učenike, preduprijediti dugogodišnju epidemiju prepisivanja

 

 

Nakon prošlogodišnjeg skandala oko nekažnjivog prepisivanja maturanata i objavljivanja testova za polumaturante, nadležni tvrde da će ove godine preduprijediti da se isto ne ponovi.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija usvojilo je nove pravilnike koji regulišu eksterne provjere znanja za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Pravilnicima su predviđene sankcije za đake koji se osmjele da prepisuju, a najavljena je rigoroznija kontrola i odgovornost nastavnika – test administratora.

Izmijenjena su tri pravilnika koja se odnose na polaganje maturskog ispita za učenike gimnazija, polaganje stručnog ispita za učenike koji nastavljaju školovanje i pravilnik o provjeri znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole.

Podsjetimo, prvo su se 20. aprila prošle godine na društvenim mrežama pojavili testovi iz matematike. Neko je prije polaganja objavio test. Ko, Specijalno državno tužilaštvo još utvrđuje. Polaganje je tada odloženo.

Mjesec dana kasnije, desio se još veći skandal. Maturanti su masovno prepisivali na testovima iz maternjeg jezika i književnosti. Komisija za ocjenjivanje je utvrdila da je njih 553 prepisivalo. I oborila ih je. Uslijedio je izliv roditeljskog gnjeva. Okupili su se ispred Ispitnog centra, skandirali Lopovi, lopovi, i jadikovali kako se ,,uzima budućnost njihove djece”.

Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu. Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović, a smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra. Izabrani su novi ocjenjivači koji su iste, prepisane, radove, ocjenili sa visokim ocjenama.

SDT i ovaj slučaj ispituje od juna prošle godine.

Sada se novim pravilnicima predviđa da su direktori škola odgovorni za zakonito sprovođenje ispita, a nastavnik koji je test-administrator je odgovoran za zakonitost sprovođenja ispita u učinioci.

Nova pravila predviđaju đake će ove godine kontorlisati dva test-administratora – jedan iz druge škole, a drugi iz matične ustanove.

Precizirane su i sankcije: kandidat koji narušava red (ometa drugog kandidata, osvrće se, razgovara i slično, ili se ne pridržava uputstva nastavnika), biće opomenut i opomena će se evidentirati u formularu za praćenje ispita. Ako učenik bude ponovo opomenut, biće udaljen sa ispita i smatraće se da taj predmet nije položio.

,,Ako se dogodi da kandidat pokuša da prekine ispit, remeti tok ispita, vrijeđa ili prijeti glavnom test-administratoru ili predstavniku ispitnog centra, posjeduje papir, udžbenik, mobilni telefon ili drugi elektronski uređaj, narušava tajnost identiteta kadidata potpisivanjem punim imenom i prezimenom ili na drugi način narušava tajnost identiteta, prepisuje od drugog kandidata ili drugom omogućava da prepisuje, biće udaljen sa ispita u trom ispitnom roku i smatra se da taj predmet nije položio”, navode iz ministarstva.

Ocjenjivači će ove godine imati mogućnost da kada budu pregledali testove na korici testa napišu ,,prepisano”. Takav test će se vrednovati ocjenom nedovoljan – 1.

Eksterni maturski ispit polaže se od 2011. godine, a polumaturantima se na ovaj način provjerava znanje od 2013. Priča o prepisivanje su ponavlja iz godine u godinu, a kulminirala je prošle.

,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nakon prepisivačkog skandala prošle godine  predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Ostaje da se vidi da li će nove zaprijećene kazne biti dovoljne da se prekine sa dugogodišnjom praksom prepisivanja, bez ikakve odgovornosti.

Slično praksu kao sada našu imaju u Sloveniji gdje se u slučaju suspenzije ispitni rad, dio ispita ili cijeli ispit ocjenjuje sa nula bodova, a ponovni izlazak na maturu na idućem roku, kad god on bio. I u Hrvatskoj se ispit poništava, ali se može polagati unutar istog roka, dok u Makedoniji slijedi zabrana polaganja u sledećem roku.

Ima i primjera gdje su kazne rigoroznije. Učenik koji se uhvati u prepisivanju u Estoniji se udaljava sa ispita, test mu se ocjenjuje sa nula bodova, a ima pravo polagati tek sljedeće godine. U Slovačkoj učenik može ponoviti pisanje mature ili dio ispita koji mu je poništen tek iduće godine na redovnom roku. Najrigorozniji su u Francuskoj gdje je zabranjeno pet godina da se pristupi upisima u javnim ustanovama za obrazovanje, te zabrana do pet godina da se polaže ispit mature, ako se prevara otkrije nakon pisanja ispita poništava se diploma o maturiranju.

Prvi maturski ispiti ove godine počinju sredinom aprila, a trajaće do početka juna. Sa srećom i bez prepisivanja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo