Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novi namet

Objavljeno prije

13 godina

na

Kekovic-02

Koje sve zdravstvene usluge možete dobiti sa zdravstvenom knjižicom Fonda zdravstva Crne Gore? Ako radite posao sa kojeg možete odsustvovati kada god vam padne ne pamet , imate strpljenja, volje i niste baš mnogo bolesni – uz dobre živce, puno čekanja po hodnicima zdravstvenih ustanova – mnogo toga. No, ako za vrijeme radnog vremena baš morate biti na poslu ili iz bilo kojeg drugog razloga ne možete čekati duge redove – malo koju zdravstvenu uslugu ćete dobiti uz pomoć knjižice za koju svaki mjesec uredno plaćate. No, pored redovnog izdvajanja svih zaposlenih građana Crne Gore za Fond zdravstva moglo bi biti još troškova – najavljeno je izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Izmjene i dopune predviđaju dopunsko zdravstveno osiguranje čijim bi plaćanjem građani pokrili razliku između stvarne cijene usluge i dijela koji pokriva obavezno osiguranje. PARE NA SUNCE: Nacrtom je predviđeno da osiguranici plaćaju peti dio cijene pojedinih zdravstvenih usluga, a uvodi se mogućnost dopunskog osiguranja, kojim se nadoknađuje razlika. To je na dobrovoljnoj bazi. No, ukoliko se građani ne odluče na taj vid osiguranja – moraće na licu mjesta da plaćaju 20 odsto cijene određenih zdravstvenih usluga. U Ministarstvu zdravlja tvrde da su odlučili da uvedu dopunsko osiguranje ,,kako bi se odgovorilo izazovima restriktivnih budžeta, a uz to zadovoljila zdravstvena zaštita”. Prema njihovim procjenama, na godišnjem nivou budžet će biti povećan za oko 10 miliona eura. Sadašnja participacija, kako je planirano, biće ukinuta. Prihodi od nje su bili oko milion eura godišnje. Tako bi, zapravo, budžet zdravstva bio veći za oko devet miliona eura. Participacija se ukida zbog njenog ,,sporadičnog plaćanja”. Sada previđaju da će se za 3,5 eura građani moći dopunski osigurati kod Fonda za zdravstveno osiguranje ili osiguravajućih društava i time, uz obavezno osiguranje, dobiti pokrivene pune troškove usluga. A na listi usluga u čijem će plaćanju učestvovati osiguranici su bolničko liječenje, intenzivna njega, pregledi, dijagnostika i liječenje u specijalističkim ambulantama… Pregledi u domovima zdravlja ne spadaju u tu grupu.

NAMET GRAĐANIMA: Srđi Kekoviću iz Unije slobodnih sindikata ne sviđa se ta ideja. ,,Kada tražimo povećanje cijene rada za tih dva do tri eura kažu da ćemo da rušimo finansijski sistem. Mislimo da je to uvođenje novog nameta na porodične budžete zapošljenih kroz sistem dopunskog osiguranja koji će u ovom trenutku biti simpatično mali ali nakon toga on će sigurno porasti”, tvrdi Keković. Iako posljednjih dana mnogi pričaju o tim novim nametima – malo je bilo onih koji su došli na javnu raspravu o najavljenim izmjenama zakona. Osim nekoliko novinara, javnoj raspravi prisustvovala su tri predstavnika Unije slobodnih sindikata i dvoje zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore. Među njima bio je i ljekar Vladimir Pavićević iz Sindikata Kliničkog centra, koji se već godinama zalaže za unaprjeđivanje zdravstvenog sistema.

,,Bez obzira na to što se u Evropi sve više primjenjuje takav način finansiranja zdravstvenog sistema mislim da bi kod nas, ipak, trebalo da postoji neki prelazni period, do trenutka kada će plate i ostala primanja svih u Crnoj Gori biti bolji”.

EVROPSKI ARŠINI: I u Fondu zdravstva objašnjavaju da je Nacrt zakona urađen po uzoru na zakone država Evropske unije. Zato uvode dvije vrste lista lijekova. Osnovnu listu – na kojoj su lijekovi koje plaća obavezno zdravstveno osiguranje, i dopunsku – za koju građani plaćaju dio cijene lijeka.

Zdravstveni sistem, bremenit problemima, pred još jednim je iskušenjem. Još se čeka i uvezivanje privatnih zdravstvenih ustanova u sistem zdravstva kako bi se građani mogli liječiti i u tim ustanovama. Zatim, mnoštvo domova zdravlja i bolnica čeka bolje dane za rekonstrukciju, brojne ordinacije vape za novim aparatima i temeljnim renoviranjem…

No, kako sada stvari stoje – zbog rupe u budžetu reforma koja predviđa izmjene u režimu plaćanja zdravstvenih usluga – najbrže će se odvijati. Važno je da se što prije potkrpe finansijske rupe, a stvaranje drugih uslova za kvalitetnije pružanje zdravstvenih usluga građanima čekaće, izgleda, bolje dane.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

5 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

5 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

5 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo