Povežite se sa nama

OKO NAS

Novi most, stari problemi

Objavljeno prije

na

Ono što je bilo planirano da se obavi prošle godine – da na šestu godišnjicu nezavisnosti Crne Gore bude otvoren velelepni most preko kanala Port Milena, desilo se ove godine. Slovenačka kompanija Primorje, koja je pobijedila na tenderu za gradnju tog velikog infrastrukturnog objekta, u međuvremenu je bankrotirala. Ali, u pripravnosti je, dok čeka početak gradnje autoputa Bar-Boljare, bila vazda spremna domaća mehanizacija, pa je posao, sa 12 mjeseci zakašnjenja, mogao da bude završen. Tek će se vidjeti koliko će most služiti svojoj osnovnoj svrsi – da smanji nesnosne gužve u saobraćaju koje se tokom sezone stvaraju od Ulcinja prema Velikoj plaži i Adi, te obratno, pošto je pristup mostu sa istočne strane dosta komplikovan.

 

Crnogorski i ulcinjski zvaničnici nijesu štedjeli riječi hvale za projektante i graditelje mosta navodeći da bi taj objekat trebalo da predstavlja prekretnicu u razvoju opštine. No, kada se zna što su sve prije početka gradnje mosta poručivali iz Nove demokratske snage FORCA, koja je sada glavni konstituent opštinske vlasti u Ulcinju, u vazduhu se ipak osjećao gorak ukus. Iz te albanske nacionalne partije su u oktobru 2010. godine optužili tadašnjeg i sadašnjeg premijera Mila Đukanovića da se polaganjem temeljca za most, samo desetak dana pred lokalne izbore, ,,nečasno uključio u predizbornu kampanju”.

,,On je direktno sa pozicije premijera poslao signal biračima i tako zgazio svaki evropski princip i moral iako je na čelu Vlade koja se zalaže za evropske integracije”, saopšteno je tada iz FORCE.

Dvije i po godine kasnije, lider te stranke i aktuelni predsjednik opštine Ulcinj Nazif Cungu imao je samo riječi hvale za Đukanovića, svog koalicionog partnera na državnom nivou.

,,Ovo je prilika da se u ime svih građana Ulcinja još jednom zahvalim Vladi Crne Gore i premijeru Milu Đukanoviću ne samo za ovaj most, već i za ostale investicije koje su realizovane i one koje će se realizovati u narednom periodu”, likovao je Cungu na ceremoniji prilikom otvaranja mosta.

Iz opozicione Demokratske unije Albanaca saopštili su da ,,Cungu i dalje pokušava da prodaje maglu građanima Ulcinja”, iako oni, kako se navodi, ne pate od amnezije.

Ono što je još važnije za građane opštine jesu neriješeni problemi koji ostaju na tom prostoru na početku ulcinjske Velike plaže. Jer, u Ulcinju niko nikada nije osporavao nužnost izgradnje mosta, ali je većina građana smatrala da on mora, zbog osjetljivosti ekosistema na tom potezu, biti manji i, posebno, da mora znatno manje da košta. Ostalo je nejasno kako je cijena mosta, čak 13,9 miliona eura, ostala ista iako on još nema mehanizam za rasklapanje. Vrlo moderan most na rijeci Bojani, na ulazu u Skadar, koštao je sa mehanizmom za otvaranje oko pet miliona eura, a Milenium u Podgorici 7,2 miliona. A mehanizmom, kojeg most u Ulcinju nema, željela se, navodno, obezbijediti prohodnost većih brodova na tom kanalu, kojim danas jedva prolaze najobičniji čamci. Naravno, nikada nije bilo iluzija da se ovako zahtjevan infrastrukturni objekat gradi, prije svega, zbog špekulantskih planova sa ulcinjskom Solanom.

Nevladine organizacije smatrale su da se najveći dio novca mora uložiti u revitalizaciju tog kanala, nekada najvećeg mrestilišta ribe na Sredozemlju, koji je već 15 godina prava ekološka bomba.

,,Ovaj kanal, nekada simbol grada sa razglednica, danas je mrtav. Na dnu kanala postoji najmanje metar toksičnog taloga koji je ubio i još ubija ostatke ostataka životinjskog i biljnog svijeta”, kaže ambasador životne sredine Dželal Hodžić.

Razlog da odgodi obnovu hotela Lido, kompanija Kapital estejt je pronašla upravo u ekološkim problemima Port Milene. Na ušću tog kanala u more, kvalitet vode je često lošiji nego na drugim mjestima ulcinjskog priobalja.

U opštini su kazali da su spremni da garantuju da će ekološki problemi na tom području biti riješeni prije završetka gradnje Lida, a za što su, prema riječima njegovog vlasnika, potrebne najmanje četiri godine. U njegovoj neposrednoj blizini su objekti Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, hoteli Olimpik i Belvi. Vlasnik velike turske Ustundag grupe Halil Ustundag lani je boravio u Ulcinju i poželio da zakupi taj prostor koji je u većinskom vlasništvu države.

,,Za godinu dana izgradiću ono što poželite”, rekao je taj poznati biznismen čelnicima opštine, ali odgovora nije bilo.

U Ulcinju svi znaju da dok se bar ne obnove stari hoteli, odnosno dok grad ne dobije 3,5 hiljade kvalitetnih ležaja visoke kategorije, nema govora o vraćanju starog sjaja ulcinjskom turizmu. Dobar korak u tom pravcu opština je napravila smanjujući nedavno cijene komunalija za hotele sa četiri i pet zvjezdica za 70 odsto, dok se očekuje da njemačke firme pomognu u rješavanju tretmana otpadnih voda.

Dakle, da bi investicija u most na Port Mileni dobila puni sadržaj i opravdala toliko uloženih sredstava, mora što prije započeti gradnja nekoliko hotela na Velikoj plaži i da se potom nastavi put, mostom preko Bojane, prema Albaniji, tačnije Velipoji i Lješu. Time bi se Ulcinj vezao na autoput, a turisti bi na ulcinjsku rivijeru mogli da stižu, preko aerodroma u Tirani, za svega sat i po.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo