Povežite se sa nama

OKO NAS

Novi ljudi za novo vrijeme

Objavljeno prije

na

Ubijeni brat od strica Nasera Keljmendija Redžep Keljmendi, zvani Džeko, prema Monitorovim dobro obaviještenim izvorima, bio je mozak i vođa klana Keljmendi, od kada se Naser našao u pritvoru. Ulogu vođe klana poslije Redžepovog ubistva odmah je preuzeo treći „igrač”, jedan od Naserovih najbližih saradnika, koji ne nosi njegovo prezime, tako da klan Keljmendi nije prestao da funkcioniše.

Redžep Džeko Keljmendi ubijen je krajem prošle sedmice u Peći. Na njega su dvojica napadača ispalila oko trideset metaka iz automatske puške M 70, poznatije pod nazivom kalašnjikov. Tom prilikom, otkriva naš izvor, stradao je i Kastriot Kukaj, Albanac porijeklom iz Crne Gore, koji nije bio u poslovnim odnosima s Keljmendijevima.

„Kastriot se samo našao u pogrešnom društvu, u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu”, kaže Monitorov izvor.

Po tom izvoru, napadači su nakon što su ubili Redžepa Keljmendija i njegovog prijatelja, zapalili njihov automobil ispred objekta u kojem su ostali leševi dvojice ubijenih.

„Ova likvidacija motivisana je najvjerovatnije uklanjanjem tragova i dokaza prije očekivanog suđenja Naseru Keljmendiju”, vjeruje ovaj policijski izvor, podsjećajući da je prije tri-četiri mjeseca ubijen još jedan bliski Naserov saradnik i rođak Šefket Keljmendi.

„Nije isključeno da će se likvidacije članova klana Keljmendi nastaviti”, kaže naš izvor. Ovaj dobro obaviješteni policijski službenik napominje međutim, da je klan Keljmendi tako dobro organizovan, da ni ubistva ne prekidaju poslove. Klan nastavlja da funkcioniše, samo se mijenjaju vođe na nekim kracima hobotnice.

„Umjesto Skendera Keljmendija, poslove preko okeana, u Sjedinjenim Američkim Državama, sada kontroliše druga osoba. Ni ta osoba nije prezimenjak Keljmendija, ali je mnogo jak. Prvi put klan Nasera Keljmendija i u Evropi i u Americi vode dvije osobe koje se ne prezivaju Keljmendi”, ukazuje naš izvor.

Ubijeni Redžep Keljmendi inače je živio je u Njemačkoj, odakle je i vodio kriminalne poslove ovog klana, ponajviše u vezi s trgovinom drogom. Posljednjih godina često je dolazio u Crnu Goru, gdje je boravio u Naserovom hotelu Kasa Grande u Ulcinju. Tu je, uostalom, sve do bjekstva, nesmetano dolazio i boravio i narkobaron Naser.

Policijski izvori govore da je Redžep posljednji put u Crnoj Gori bio prije mjesec, i da mu je tada otkazano gostoprimstvo. Iz Crne Gore je otišao na Kosovo, da bi tamo skončao u maniru mafijaških bosova. Nakon toga su se mogle čuti verzije da se radi o krvnoj osveti, ali Monitorov dobro obaviješteni izvor to negira.

Klan Keljmendi još u vrijeme dok je na njegovom čelu bio Naser, koga su mediji mnogo ranije označili kao vođu najjače albanske kriminalne porodice na Balkanu, u Crnoj Gori „poslovno” se najviše oslanjao na rožajski kriminalni klan.

„Njegovi najbliži saradnici u Crnoj Gori bili su Safet Kalić te Samir i Suad Musić. Prvi je sada u bjekstvu, druga dvojica u zatvoru u Srbiji. U zatvoru je i Safetov brat Mersudin. Ali, Safet je za sobom imao veliki broj ljudi. Članovi rožajskog klana i dalje rade za Nasera, odnosno za ljude od povjerenja koji su preuzeli poslove njegovog klana”, tvrdi policijski izvor.

Prema tom izvoru, Keljmendiju su na usluzi i barski i podgorički klanovi, koji su do sada ostali praktično neokrznuti u policijskim akcijama, osim što su pomenuti u dokumentu pod nazivom Procjena opasnosti od organizovanog kriminala, koji je sačinila Uprava policije Crne Gore.

„Njemu su oduvijek pokušavali da se zbog poslova i novca dodvore mnogi vrlo poznati kriminalci u Crnoj Gori, ali su za Keljmendija bili sitni igrači. Njegova mreža zaštitnika i saradnika, od kriminalaca preko biznismena do političara, vrlo je moćna i brojna u našoj državi”, kaže ovaj policijski službenik.

Keljmendijev klan prema ranijim policijskim procjenama do kojih je Monitor došao broji od pet do osam hiljada članova, a od preko pedeset njegovih najvažnijih saradnika i mnogi drugi su na različite načine direktno ili indirektno povezani sa Crnom Gorom.

„Malo je poznato da je Keljmendijeva glavna veza za Makedoniju, za drogu i oružje, Fljorim Maljoku zvani Fljoki, devedesetih godina bio glavna crnogorska veza za šverc cigareta iz Crne Gore na Kosovo i Makedoniju. Imao je i crnogorsko i hrvatsko državljanstvo. Imao je dva registrovana auta na podgoričke tablice. Na Kosovu je posjedovao firmu Salbatonik, koja mu je služila kao paravan za šverc duvana”, objašnjava naš policijski izvor.

Fljorim Maljoku je za vrijeme bivše Jugoslavije završio kontraobavještajnu akademiju u Pančevu, i sve do rata na Kosovu bio je pripadnik specijalnih jedinica MUP-a Srbije. U šverc cigareta iz Crne Gore bio je uključen u vrijeme kada je bio u aktivnoj policijskoj službi. „ On je trenutno u zatvoru u Skoplju, ali mu je odmah nađena zamjena, tako da sada u Makedoniji Keljmendijevi rade preko klana Sulja. Poenta je u tome da kada neko od Keljmendijevih ljudi padne, posao ne trpi” – ponavlja Monitorov izvor.

Kosovski Albanac Naser Sadrija, takođe Keljmendijev blizak čovjek za transport droge, svojevremeno je preko Crne Gore dovlačio prostitutke iz Ukrajine za rad u mnogobrojnim barovima na Kosovu, kao što je bio Edi bar u Vitomirici. U tom poslu mu je pomagao jedan pripadnik UNMIK policije.

„Vrlo je vjerovatno da je Sadrija svojevremeno imao i mrežu prostitutki u Crnoj Gori. Posjedovao je mercedes bijele boje s podgoričkim tablicama” – kaže policijski službenik.

I Valjdet Keljmendi je često boravio po sjeveru Crne Gore, gdje je imao, a vjeruje se da i dalje ima, mrežu saradnika za distribuciju droge u ovom dijelu naše države. Valjdet je ranjen u jednoj pucnjavi u Peći, u diskoteci Siti, na dočeku 2010. godine, mada se vjeruje da je na meti bio Devdžet Keljmendi. Takođe, postoje policijski podaci da je ovaj pokušaj atentata bio naručen iz Podgorice, kao i da je revolveraš, koji je uspio da umakne, bio porijeklom iz Crne Gore.

Vrlo jak i moćan klan preko kojeg Keljmendi drži poslove u zapadnoj Evropi svakako je klan braće Osmani, Burima, Baškima i Ćazima, poznatijeg pod nadimkom Feliks. I njihove veze sa Crnom Gorom dobro su poznate.

Vjeruje se da je Naser Keljmendi „težak” nekoliko milijardi eura, što u novcu, što u nekretninama. Milijardama se mjeri bogatstvo i njegovih bliskih saradnika. Ovi nezvanični policijski novčani parametri nijesu nerealni ako se zna da su svjetske agencije koje se bore protiv organizovanog kriminala i droge odavno označile Kosovo kao distributivni centar na takozvanoj „avganistanskoj transverzali”, a vrijednost heroina koji kroz Tursku, Makedoniju, Kosovo i Albaniju putuje na zapadnoevropsko tržište još prije deset godina procijenili na 400 milijardi američkih dolara godišnje. Taj posao se tako lako ne ispušta iz ruku. Crna Gora je nezaobilazna stanica. I perionica para.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo