Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI DETALJI O VEZAMA ŠARIĆA I CRNOGORSKOG VRHA: Od Pljevalja do Košljuna

Objavljeno prije

na

Prati trag novca, reći će svaki novinarski priručnik. Gotovo je neprimijećeno prošla informacija da je trag novca u aferi Košljun, koja se upravo raspliće pred Višim sudom a u kojoj se pominju brojna imena vladajuće partije, od lokala do vrha, doveo do of šor kompanije povezane sa narkobosom Darkom Šarićem. Neće to biti prvi put da putevi novca spoje državni vrh i uhapšenog bosa.

Vijesti su objavile dio dokumentacije tužilaštva, koja ukazuje da je na račun firme Durabilly LLC, koja se povezuje sa Šarićem, uplaćeno 1,3 miliona eura sa računa firme SP Luna Vida Rađenovića u Prvoj banci. Radi se o novcu od prodaje opštinske zemlje na Košljunu Palestincu Muhamedu Rašidu, poslovno tijesno uvezanom sa premijerom Milom Đukanoivćem. Antikorupcijska komisija palestinskih vlasti tereti Rašida da je pronevjerio preko 15 miliona eura iz palestinskih javnih fondova te da je taj novac prebacio van zemlje. Dok su Rašida procesuirale palestinske vlasti, Rašidove firme su poslovale po Crnoj Gori, kupovale nekretnine na primorju, od Skočiđevojke do Košljuna, i povukle 12,8 miliona eura iz Prve banke braće Đukanović uz visoke keš kolaterale. Te transakcije ovdašnje tužilaštvo nije provjeravalo.

Zbog sumnjive transkacije između opštine Budva, firme SP Luna i Muhameda Rašida, sada su pred Višim sudom gradonačelnik Budve Lazar Rađenović, Aleksandar Tičić, savjetnik Đukanovića i bivši budvanski funkcioner, i Jelica Petričević, bivša direktorica Prve banke. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja zbog milionskih kreditnih garancija koje je opština Budva 2007. godine izdala kompaniji SP Luna za kupovinu opštinskog zemljišta na lokaciji Košljun, koje je potom po višestruko većoj cijeni prodato Rašidu.

Tužilaštvo ih tereti da su omogućili Vidu Rađenoviću da pobijedi na licitaciji za opštinsku zemlju, da to zemljište plati kreditom iz Prve banke i potom ga proda po desetostruko većoj cijeni unaprijed poznatom kupcu – Rašidovoj firmi Pionir investments.

Prema dokumentaciji tužilaštva dio novca od prodaje zemljišta Rašidu, 1,3 miliona od ukupno 3,5 miliona eura, uplaćen je Šarićevoj kompaniji Durabilly LLC koju zvanično vodi Predrag Milosavljević. Milosavljević je u Srbiji gonjen zbog pranja novca kao saradnik Šarića. Kompanija Durabily LLC pominjala se i kao jedna od firmi preko kojih je Šarićev klan prao novac u podgoričkoj Hipo Alpe Adria banci, u vrijeme kada je bankom upravljao ministar poljoprivrede Petar Ivanović, inače Šarićev saputnik na bijegu za Ženevu. O tom letu i sumnjivim transakcijama preko Hipo Alpe Adria Banke Monitor je prvi detaljno pisao.

Novac od prodaje zemljišta na Košljunu je Šarićevoj kompaniji Durrabilly LLC uplaćen zbog navodnih konsultantskih usluga u preprodaji opštinske zemlje na brdu Košljun.

Na proljeće ove godine pred specijalnom tužiteljicom Vido Rađenović svjedočio je da je tu uplatu od 1,3 milona eura (tada se nije znalo da je novac uplaćen Šariću) nadzirala Jelica Petričević, bivša direktorica Prve banke braće Đukanović.

Rađenović je tvrdio da je novac odmah nakon što je legao na račun njegove kompanije, uplaćen dalje bez njegovog znanja. ,,Poslije malo više vremena, zvala me je Lela Petričević i rekla mi je da će u Budvu da dođu neka lica. Rekla mi je da s njima treba da potpišem ugovor o konsultantskim uslugama i rekla mi je da je to vezano za ovaj posao o prodaji ove zemlje u Podkošljunu. Došli su jedan čovjek i jedna žena i ja sam taj ugovor potpisao”, kazao je Rađenović pred specijalnom tužiteljicom.

Zašto je novac od prodaje opštinske zemlje završio na računu kompanija Darka Šarića? O kakvim se uslugama Šarića oko prodaje zemlje na Košljunu zaista radi? Da li je Šarićev novac korišćen tokom same transakcije, pa mu potom vraćen? Na ta pitanja nema odgovora, jer tužilaštvo istragu u aferi Košljun ne vodi dalje od budvanske lokalne vlasti. Iako je očito da je u posao oko Košljuna uključen sami vrh.

Isto se u sudnici zapitao optuženi gradonačelnik Budve Lazar Rađenović. On je kazao da mu ,,nije jasno zašto se tužilaštvo zaustavilo na istrazi koja se odnosi na dva miliona, a nije nastavilo dalje sa istragom”, misleći na ostatk novca od prodaje, koji je, očito završio na Šarićevom računu.

Čitav posao prodaje opštinskog zemljišta je, prema svjedočenju Vida Rađenovića, on dogovarao sa Svetozarom Marovićem, potpredsjednikom DPS, i njegovim saradnicima, budvanskim čelnicima, s jedne strane, i sa druge sa upravom Prve banke braće Đukanović. Ugovor o prodaji zemljišta Rašidu je prema tvrdnjama Lazara i Vida Rađenovića pred sudom donijet na potpisivanje iz advokatske kancelarije Ane Kolarević, sestre premijera Đukanovića, koja je navodno zastupala interese kupca Muhameda Rašida. Kredit za njegovu kupovinu obezbijeđen je iz Prve banke braće Đukanović.

Vidu Rađenoviću to nije bila prva transakcija sa Familijom. On je iste, 2007. prodao zemljišni kompleks od 6.200 kvadrata u Miločerskom parku firmi San investment, iza koje stoji drugi premijerov prijatelj sa međunarodnih potjernica – Stanko Subotić Cane. Rađenoviću je Subotić, simptomatično, platio kreditom banke braće Đukanović u iznosu 2,1 miliona eura. Pošto Cane nije vraćao kredit, zemljište je završilo na listu nepokretnosti Prve banke, koja ga je oglasila za prodaju.

Ista Subotićeva kompanija uzimala je millionske kredite iz Prve, a za jedan od tih plasmana garant je bila Šariećva kompanija. U knjizi o Šariću, beogradskog novinara Stevana Dojčinovića, podsjeća se da dokumentacija Pr¬ve ukazuje da je Ša-ri¬će¬va kom¬pa¬ni¬ja La¬fi¬no trejd iz De¬la¬ve¬ra, bi¬la ga¬rant za kre¬dit kom¬pa¬ni¬ji San in-vest¬ment Stan¬ka Su¬bo¬ti¬ća u Prvoj. Radilo se o depozitu od preko 4,5 miliona eura kojim je Šarićeva kom¬pa¬ni¬ja u oktobru 2008. go¬di¬ne garantovala Subotićev kredit. Novinarka OCCRP Miranda Patrucić svojevremeno je, a nakon što je OCCRP objavio detalje o drugim transkacijama Šarića i Subotića preko Prve, javno upitala Subotića – zašto ga strane službe tretiraju kao člana klana Šarić zaduženog za pranje novca. Nije bilo odgovora.

Jedno je očito. Šarićeve kompanije su tokom 2007, i 2008. godine preko Đukanovićeve banke i Hipo banke, kojom je rukovodio Đukanovićev najbliži sradnik Petar Ivanović, i kroz transakcije sa Đukanovićevim prijateljima, u novčane tokove ubacile desetine miliona. Sve se to odvijalo bez znanja vlasnika banke i premijera?

Pri sklapanju ovih poslova banke nijesu poštovale Zakon o sprečavanju pranja novca, vlastita pravila, niti slijedile dobru bankarsku praksu. Tužilaštvo o svemu tome do danas nije povelo sveobuhvatnu istragu, koja bi vodila do vrha lanca odgovornih. Tužilaštvo nije reagovalo ni kada je Šarićeva Mat kompani sa Prvom bankom, u jeku Balkanskog ratnika, povlačila kredit iz Prve i nakon što joj je Centralna banka zabranila nove kredite.

Nijesu to jedine povoljnosti koje je Šarić imao u Crnoj Gori.

Njegovi saradnici imali su privilegovane aranžmane sa bivšom gradonačelnicom Kotora Majom Ćatović, kumom Ane Kolarević. Preuzeli su Luku Risan dok je na čelu Vlade bio Filip Vujanović, potpredsjednik DPS. Imali su privilegovane aranžmane sa pljevaljskom opštinom kojom je rukovodio Filip Vuković iz DPS. Vuković se tereti da je bez odluke lokalnog parlamenta eksproprisao oko milion eura opštinskog kredita parcele u Otilovićima – gdje je bila planirana gradnja velike cementare. Vuković je u ime opštine kupovao parcele koje prethodno od mještana nije uspio da otkupi Josif Mićković, Šarićev advokat. Budvanski čelnik DPS Boro Lazović poklonio je milionsku imovinu fudbalskog kluba Mogren Šariću. Premijer Đukanović, predsjednik DPS, nije ništa znao o tome?

,,U Crnoj Gori, što se politike tiče, veze Šarića dosežu do Mila Đukanovića i njegovih ljudi. U pitanju su veze preko Prve banke, davanja garancije Šariću za državljanstvo i poslova oko fudbalskog kluba Mogren”, kazao je nedavno za Monitor Stevan Dojčinović, autor knjige o Šariću. ,,Znamo da se Šarić u Crnu Goru sklonio nakon zaplene kokaina na jahti Maui u Urugvaju, kada su svi mediji počeli o njemu da pišu kao o najvećem narko dileru na Balkanu. Tu je najčudnije zbog čega mu je Crna Gora garantovala za državljanstvo iako su, uprkos tome što još nije bio optužen, agencije ove države bile upoznate sa Šarićevim aktivnostima”, podsjeća.

Mnoštvo je veza između Šarića i crnogorskog vrha. Od Pljevalja do Košljuna. Tužilaštvo o tome ćuti. Istrage se vode samo do direktora banaka i gradskih administratora. Oni iznad njih, koji odlučuju, zaštićena su vrsta.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo