Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI DETALJI O VEZAMA ŠARIĆA I CRNOGORSKOG VRHA: Od Pljevalja do Košljuna

Objavljeno prije

na

Prati trag novca, reći će svaki novinarski priručnik. Gotovo je neprimijećeno prošla informacija da je trag novca u aferi Košljun, koja se upravo raspliće pred Višim sudom a u kojoj se pominju brojna imena vladajuće partije, od lokala do vrha, doveo do of šor kompanije povezane sa narkobosom Darkom Šarićem. Neće to biti prvi put da putevi novca spoje državni vrh i uhapšenog bosa.

Vijesti su objavile dio dokumentacije tužilaštva, koja ukazuje da je na račun firme Durabilly LLC, koja se povezuje sa Šarićem, uplaćeno 1,3 miliona eura sa računa firme SP Luna Vida Rađenovića u Prvoj banci. Radi se o novcu od prodaje opštinske zemlje na Košljunu Palestincu Muhamedu Rašidu, poslovno tijesno uvezanom sa premijerom Milom Đukanoivćem. Antikorupcijska komisija palestinskih vlasti tereti Rašida da je pronevjerio preko 15 miliona eura iz palestinskih javnih fondova te da je taj novac prebacio van zemlje. Dok su Rašida procesuirale palestinske vlasti, Rašidove firme su poslovale po Crnoj Gori, kupovale nekretnine na primorju, od Skočiđevojke do Košljuna, i povukle 12,8 miliona eura iz Prve banke braće Đukanović uz visoke keš kolaterale. Te transakcije ovdašnje tužilaštvo nije provjeravalo.

Zbog sumnjive transkacije između opštine Budva, firme SP Luna i Muhameda Rašida, sada su pred Višim sudom gradonačelnik Budve Lazar Rađenović, Aleksandar Tičić, savjetnik Đukanovića i bivši budvanski funkcioner, i Jelica Petričević, bivša direktorica Prve banke. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja zbog milionskih kreditnih garancija koje je opština Budva 2007. godine izdala kompaniji SP Luna za kupovinu opštinskog zemljišta na lokaciji Košljun, koje je potom po višestruko većoj cijeni prodato Rašidu.

Tužilaštvo ih tereti da su omogućili Vidu Rađenoviću da pobijedi na licitaciji za opštinsku zemlju, da to zemljište plati kreditom iz Prve banke i potom ga proda po desetostruko većoj cijeni unaprijed poznatom kupcu – Rašidovoj firmi Pionir investments.

Prema dokumentaciji tužilaštva dio novca od prodaje zemljišta Rašidu, 1,3 miliona od ukupno 3,5 miliona eura, uplaćen je Šarićevoj kompaniji Durabilly LLC koju zvanično vodi Predrag Milosavljević. Milosavljević je u Srbiji gonjen zbog pranja novca kao saradnik Šarića. Kompanija Durabily LLC pominjala se i kao jedna od firmi preko kojih je Šarićev klan prao novac u podgoričkoj Hipo Alpe Adria banci, u vrijeme kada je bankom upravljao ministar poljoprivrede Petar Ivanović, inače Šarićev saputnik na bijegu za Ženevu. O tom letu i sumnjivim transakcijama preko Hipo Alpe Adria Banke Monitor je prvi detaljno pisao.

Novac od prodaje zemljišta na Košljunu je Šarićevoj kompaniji Durrabilly LLC uplaćen zbog navodnih konsultantskih usluga u preprodaji opštinske zemlje na brdu Košljun.

Na proljeće ove godine pred specijalnom tužiteljicom Vido Rađenović svjedočio je da je tu uplatu od 1,3 milona eura (tada se nije znalo da je novac uplaćen Šariću) nadzirala Jelica Petričević, bivša direktorica Prve banke braće Đukanović.

Rađenović je tvrdio da je novac odmah nakon što je legao na račun njegove kompanije, uplaćen dalje bez njegovog znanja. ,,Poslije malo više vremena, zvala me je Lela Petričević i rekla mi je da će u Budvu da dođu neka lica. Rekla mi je da s njima treba da potpišem ugovor o konsultantskim uslugama i rekla mi je da je to vezano za ovaj posao o prodaji ove zemlje u Podkošljunu. Došli su jedan čovjek i jedna žena i ja sam taj ugovor potpisao”, kazao je Rađenović pred specijalnom tužiteljicom.

Zašto je novac od prodaje opštinske zemlje završio na računu kompanija Darka Šarića? O kakvim se uslugama Šarića oko prodaje zemlje na Košljunu zaista radi? Da li je Šarićev novac korišćen tokom same transakcije, pa mu potom vraćen? Na ta pitanja nema odgovora, jer tužilaštvo istragu u aferi Košljun ne vodi dalje od budvanske lokalne vlasti. Iako je očito da je u posao oko Košljuna uključen sami vrh.

Isto se u sudnici zapitao optuženi gradonačelnik Budve Lazar Rađenović. On je kazao da mu ,,nije jasno zašto se tužilaštvo zaustavilo na istrazi koja se odnosi na dva miliona, a nije nastavilo dalje sa istragom”, misleći na ostatk novca od prodaje, koji je, očito završio na Šarićevom računu.

Čitav posao prodaje opštinskog zemljišta je, prema svjedočenju Vida Rađenovića, on dogovarao sa Svetozarom Marovićem, potpredsjednikom DPS, i njegovim saradnicima, budvanskim čelnicima, s jedne strane, i sa druge sa upravom Prve banke braće Đukanović. Ugovor o prodaji zemljišta Rašidu je prema tvrdnjama Lazara i Vida Rađenovića pred sudom donijet na potpisivanje iz advokatske kancelarije Ane Kolarević, sestre premijera Đukanovića, koja je navodno zastupala interese kupca Muhameda Rašida. Kredit za njegovu kupovinu obezbijeđen je iz Prve banke braće Đukanović.

Vidu Rađenoviću to nije bila prva transakcija sa Familijom. On je iste, 2007. prodao zemljišni kompleks od 6.200 kvadrata u Miločerskom parku firmi San investment, iza koje stoji drugi premijerov prijatelj sa međunarodnih potjernica – Stanko Subotić Cane. Rađenoviću je Subotić, simptomatično, platio kreditom banke braće Đukanović u iznosu 2,1 miliona eura. Pošto Cane nije vraćao kredit, zemljište je završilo na listu nepokretnosti Prve banke, koja ga je oglasila za prodaju.

Ista Subotićeva kompanija uzimala je millionske kredite iz Prve, a za jedan od tih plasmana garant je bila Šariećva kompanija. U knjizi o Šariću, beogradskog novinara Stevana Dojčinovića, podsjeća se da dokumentacija Pr¬ve ukazuje da je Ša-ri¬će¬va kom¬pa¬ni¬ja La¬fi¬no trejd iz De¬la¬ve¬ra, bi¬la ga¬rant za kre¬dit kom¬pa¬ni¬ji San in-vest¬ment Stan¬ka Su¬bo¬ti¬ća u Prvoj. Radilo se o depozitu od preko 4,5 miliona eura kojim je Šarićeva kom¬pa¬ni¬ja u oktobru 2008. go¬di¬ne garantovala Subotićev kredit. Novinarka OCCRP Miranda Patrucić svojevremeno je, a nakon što je OCCRP objavio detalje o drugim transkacijama Šarića i Subotića preko Prve, javno upitala Subotića – zašto ga strane službe tretiraju kao člana klana Šarić zaduženog za pranje novca. Nije bilo odgovora.

Jedno je očito. Šarićeve kompanije su tokom 2007, i 2008. godine preko Đukanovićeve banke i Hipo banke, kojom je rukovodio Đukanovićev najbliži sradnik Petar Ivanović, i kroz transakcije sa Đukanovićevim prijateljima, u novčane tokove ubacile desetine miliona. Sve se to odvijalo bez znanja vlasnika banke i premijera?

Pri sklapanju ovih poslova banke nijesu poštovale Zakon o sprečavanju pranja novca, vlastita pravila, niti slijedile dobru bankarsku praksu. Tužilaštvo o svemu tome do danas nije povelo sveobuhvatnu istragu, koja bi vodila do vrha lanca odgovornih. Tužilaštvo nije reagovalo ni kada je Šarićeva Mat kompani sa Prvom bankom, u jeku Balkanskog ratnika, povlačila kredit iz Prve i nakon što joj je Centralna banka zabranila nove kredite.

Nijesu to jedine povoljnosti koje je Šarić imao u Crnoj Gori.

Njegovi saradnici imali su privilegovane aranžmane sa bivšom gradonačelnicom Kotora Majom Ćatović, kumom Ane Kolarević. Preuzeli su Luku Risan dok je na čelu Vlade bio Filip Vujanović, potpredsjednik DPS. Imali su privilegovane aranžmane sa pljevaljskom opštinom kojom je rukovodio Filip Vuković iz DPS. Vuković se tereti da je bez odluke lokalnog parlamenta eksproprisao oko milion eura opštinskog kredita parcele u Otilovićima – gdje je bila planirana gradnja velike cementare. Vuković je u ime opštine kupovao parcele koje prethodno od mještana nije uspio da otkupi Josif Mićković, Šarićev advokat. Budvanski čelnik DPS Boro Lazović poklonio je milionsku imovinu fudbalskog kluba Mogren Šariću. Premijer Đukanović, predsjednik DPS, nije ništa znao o tome?

,,U Crnoj Gori, što se politike tiče, veze Šarića dosežu do Mila Đukanovića i njegovih ljudi. U pitanju su veze preko Prve banke, davanja garancije Šariću za državljanstvo i poslova oko fudbalskog kluba Mogren”, kazao je nedavno za Monitor Stevan Dojčinović, autor knjige o Šariću. ,,Znamo da se Šarić u Crnu Goru sklonio nakon zaplene kokaina na jahti Maui u Urugvaju, kada su svi mediji počeli o njemu da pišu kao o najvećem narko dileru na Balkanu. Tu je najčudnije zbog čega mu je Crna Gora garantovala za državljanstvo iako su, uprkos tome što još nije bio optužen, agencije ove države bile upoznate sa Šarićevim aktivnostima”, podsjeća.

Mnoštvo je veza između Šarića i crnogorskog vrha. Od Pljevalja do Košljuna. Tužilaštvo o tome ćuti. Istrage se vode samo do direktora banaka i gradskih administratora. Oni iznad njih, koji odlučuju, zaštićena su vrsta.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo