Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVE/STARE AFERE: PLANTAŽE, PRVI MILION, BEMAX, SPC, SKY… : Sad se pita tužilaštvo

Objavljeno prije

na

Iz SDT-a nijesu ni potvrdili ni osporili Abazovićeve navode o Bemaksu i cigaretama ili one o curenju povjerljivih informacija iz bivšeg sastava Specijalnog policijskog odjeljenja. Podsjetili su da već rade „više krivičnih predmeta“ u vezi sa švercom cigareta iz Luke Bar i najavili da će saslušati Abazovića i sve osobe koje je pomenuo

 

Pred Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT) sve je više posla. Zato, sa nestrpljenjem čekamo prve rezultate njihovog rada. Iz sudnice.

Dok poharana kompanija sa velikim mukama preživljava od prvog do prvog, rukovodstvo Plantaža iz vremena DPS vladavine okupilo se – u pritvoru. Nakon članova borda u srijedu je privedena i nekadašnja izvršna direktorica Verica Maraš. Prema nezvaničnim informacijama, i ona je pod istragom zbog spornog poravnanja u sporu oko propale fabrike za proizvodnju briketa sa kompanijom OMP Engineering koju su, pred početak neuspješne saradnje, osnovali Oleg Obradović, Miodrag Ivanović i Predrag Bošković.

U međuvremenu je istraga proširena i na način na koji su Plantaže prodavale svoje proizvode ispod cijene, čak i direktnim konkurentima. Izgleda da je pažnju tužilaštva zavrijedila prodaja vina i rakije kruševačkom Rubinu u formi destilovanog alkohola, a po cijenama koje su bile višestruko niže od realnih/tržišnih. O tom poslu Monitor je uz pomoć Valerije Saveljić, zviždača iz Plantaža, pisao prije četiri godine. Uz pominjanje imena i zasluga još nekih moćnika iz tog vremena.

Osim zbog poznatih i uticajnih aktera koji su se našli u pritvoru – bivši potpredsjednik Savjeta za privatizaciju i osnivač Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić, profesor Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović, dugogodišnji direktor Plantaža Đoko Rajković, bivši direktor Fonda PIO Duško Perović… – , slučaj Plantaže zanimljiv je iz makar još jednog razloga. Tu je na ozbiljnom testu sposobnost SDT-a da se, i pored možda dobre  volje, uhvati u koštac sa ogromnom dokumentacijom, puno svjedoka i bezbroj istražnih radnji koje treba provesti da bi se kvalitetno pripremile eventualne optužnice. Sav taj posao, prema informacijama Monitora, u rukama je malobrojnog tima tužilaca i njihovih istražitelja iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji se, svi skupa, mogu izbrojati na prste jedne ruke.

Problem ne umanjuje činjenica da su i tužioci i policajci koji im pomažu, paralelno, angažovani i na drugim istragama koje su se od početka godine našle u fokusu javnosti (afera Medenica, stečajna mafija…). Ili onima koje su tek započete posljednjih dana i nedjelje u formi tzv. izviđaja.

Među njima je i slučaj prvog (legalnog) miliona Mila Đukanovića. Riječ je, zapravo, o million i po koje je Đukanović dobio kao kredit od jedne londonske banke. Potom je obmanuo crnogorsku javnost tvrdnjom da je novac dobio bez obezbjeđenja, zahvaljujući sopstvenom poslovnom ugledu. Naknadno smo od Duška Kneževića, odbjeglog biznismena a nekadašnjeg bliskog saradnika i finansijera DPS vrhuške, saznali da je kredit izdat uz novčani kolateral u istom iznosu. Novac je u banku deponovan sa Kneževićevog računa, nakon što su ga, iz Švajcarske, tamo prebacili Duško Ban i Željko Mihailović. Riječ je o Đukanovićevim bliskim prijateljima i nekadašnjim saradnicima Stanka Caneta Subotića. Iz vremena kada su se svi skupa bavili tzv. tranzitom cigareta kroz Crnu Goru. Narodski – švercom.

Dobijenim novcem Đukanović je kupio akcije Prve banke, a njen najveći akcionar – njegov brat Aco Đukanović – omogućio mu je trgovinu po povlašćenim uslovima. Iste akcije je, po znatno većoj cijeni, od Mila Đukanovića otkupio do danas nepoznati investitor. Aktuelni predsjednik države tako je postao milioner sa legalnim pokrićem.  Knežević, Ban i Mihailović su se sporečkali oko povrata novca uloženog u zajedničkog prijatelja.

Kada su akteri zaokružili cijelu priču iz NVO MANS su, u februaru 2019, Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu. Njom je, uz pomenute aktere, bio obuhvaćen i nekadašnji direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović. Nakon 18 mjeseci (jul 2021.) tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odbacuje prijavu i obavještava MANS da niko od osumnjičenih nije počinio ,,nijedno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”. Prethodno je, piše, SDT saslušalo sve osobe obuhvaćene prijavom, izuzev glavnih aktera Duška Kneževića i Mila Đukanovića.

Godinu kasnije, u avgustu 2022, Katnićev nasljednik Vladimir Novović donosi odluku da ponovo otvori izviđaj po osnovu iste prijave MANS-a. Izostaje objašnjenje: zašto?

Prošlo je 15 godina od kako je Đukanović uzeo (ne)sporni kredit. I više od tri kako smo, uz pomoć njegovih tajnih žiranata, saznali detalje tog posla.  Da li su se, u međuvremenu, pojavili neki novi dokazi? Bilo bi čudno da jesu, a da mi za njih ne znamo. Pošto iz SDT-a i SPO-a u medije procure i mnogo ozbiljniji i tajniji dokazi, pa čak i oni prikupljeni mjerama tajnog nadzora. Odnosno, prisluškivanjem i uhođenjem. Druga je mogućnost da se izviđaj obnavlja zbog propusta u istrazi koje je, eventualno, počinilo SDT pod Katnićevom komandom. U tom slučaju, smatraju naši sagovornici, SDT duguje još jedan postupak (disciplinski, krivični…) protiv onih koji nijesu radili kako treba. Ili makar objašnjenje o motivima za obnovu izviđaja. Da se ne bi ponovo pričalo o revanšizmu i političkom uticaju na tužilaštvo.

Da takvih priča svakako bude pobrinuo se premijer Dritan Abazović. On je političkim protivnicima u parlamentu prebacio da je inicijativa za smjenu vlade motivisana pokušajem da se zaustavi borba protiv organizovanog kriminala, te da je kampanja pokrenuta nakon majske zapljene cigareta u Luci Bar. A cigarete su „u velikoj mjeri“, tvrdi premijer pozivajući se i na operativna saznanja, vlasništvo kompanije Bemaks. ,,Ta ekipa, koju predstavlja (RankoUbović, konektovana je na Zorana LazovićaMilivoja Katnića i bivšeg čelnika SSPO Dragana Radonjića”, ustvrdio je Abazović, pa se osvrnuo i na optužbe koje su prethodnih dana stizale na račun njega i njegovih saradnika, preko novoosnovanog Mportala koji uređuje Danica Nikolić, savjetnica za medije u DPS-u. Na prozivke je odgovorio kontraoptužbama. ,,Ovo što objavljuje Mportal nisu podaci iz Europola, nego su tajne mjere koje su se vršile prema škaljarcima, a koje su iz bivšeg SPO završile u medijima. Pozivam SDT da provjeri kako su došle do njih, a nudim se i da ponudim svoja saznanja…”, rekao je Abazović napominjući da je Mportal jedan od novoosnovanih medija iza kojih novcem, takođe, stoje vlasnici Bemaksa i njihovi saradnici.

Pominjanje Ranka Ubovića u kontekstu DPS klanova sklonih tranzitnim poslovima  svih vrsta nije novost. Ali nikad nijesmo otišli mnogo dalje od pravljenja parelele u parlamentu i medijima između takozvanih Grand i Mojkovačkog klana i pobrajanja njihovih, navodno uticajnih članova (vođa) od Milana Roćena i Duška Markovića pa nadalje. Abazovićevo obraćanje u tom kontekstu ne predstavlja novinu. Ali,  novo je to što optužbe dolaze sa mjesta sa koga je, možda, moguće i potkrijepiti ih valjanim dokazima. Pa omogućiti pravosuđu da radi svoj posao.

 Iz SDT-a nijesu ni potvrdili ni osporili Abazovićeve navode o Bemaksu i cigaretama ili one o curenju povjerljivih informacija iz bivšeg sastava Specijalnog policijskog odjeljenja. Podsjetili su da već rade „više krivičnih predmeta“ u vezi sa švercom cigareta iz Luke Bar i najavili da će saslušati Abazovića i sve osobe koje je pomenuo.

Ulje na vatru dolio je Mportal, objavljujući navodne transkripte dešifrovanih SKY razgovora pripadnika škaljarskog klana iz kojih se može zaključiti da su oni u ljeto 2020. pokušavali nabaviti 100 kalašnjikova  po narudžbi Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.  Iz tužilaštva je stigao odgovor da je Više državno tužilaštvo  formiralo predmet ,,povodom objavljenih transkripata koje se odnose na nabavku naoružanja i pripremanja oružanog otpora uoči parlamentarnih izbora u 2020. godini”. U saopštenju rukovoditeljke Višeg tužilaštva Lepe Medenice još stoji ,,u daljem toku postupka preduzeće se sve neophodne mjere i radnje u cilju provjere medijskih navoda i utvrđivanja svih činjenica nakon čega će se donijeti odluka u predmetu”.

Sve to je proizvelo nove nedoumice. Šta bi SPC sa kalašnjikovima? Ako joj trebaju, zašto bi ih nabavljala od ovdašnjih kriminalaca kada ih, pretpostavljamo, brže, jeftinije i sigurnije mogu dobiti od svojih pokrovitelja u Beogradu? Onda najvažnije: ako Mportal objavljuje transkripte razgovora koje su dešifrovale partnerske službe iz Zapadne Evrope, pa ih preko Europola dostavili kolegama u Crnoj Gori, zašto Više tužilaštvo ,,provjerava medijske navode”? Zar to nijesu dokumenta koja su do medija stigla iz neke od nadležnih državnih službi (MUP, Uprava policije, ANB, tužilaštvo skupa sa SPO)? Ako je tako, zašto ih tužilaštvo već nema u svom posjedu i ne postupa na osnovu tih saznanja? A ako nije tako, da li Mportal objavljuje falsifikate ili nešto što je do njih stiglo prije nego do nadležnih u tužilaštvu?

Šta god da je po srijedi, pokazuje da ljudima u crnogorskom pravosuđu nije lako. Jedni, nadamo se manjina, miruju čekajući da se obnovi lanac komandovanja prekinut odlaskom DPS-a u opoziciju, penzionisanjem Ivice Stankovića i Milivoja Katnića i hapšenjem Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Drugi čekaju ,,deblokadu” i uslove za koliko – toliko normalan rad. Ne bi li oživjeli paralizovani sistem i postaviti osnove pravne države. Ishod postupaka, dijelom, pomenutih i u ovom tekstu pokazaće čemu smo bliži.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo