Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE OPTUŽNICE I SASLUŠANJA MILIVOJA KATNIĆA: Specijalno, predizborno

Objavljeno prije

na

Posjeta predsjednika Skupštine Ivana Brajovića Specijalnom državnom tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji

 

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović gostovao je, po pozivu, u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Javnost je  uskraćena za informaciju o čemu je, i sa kim, predsjednik Socijaldemokrata razgovarao. Bez advokata.

Da je tema za razgovor bilo, to znamo i bez zvaničnih objava. Zaboravljeni djelovi prve dionice auto-puta, afera Ramada u kojoj je Brajović ostao jedini lažni svjedok koji nije procesuiran i pravosnažno osuđen ili sporna prodaja zemljišta u Danilovgradu, samo su neke od njih.

Istog dana obaviješteni smo da je viša državna tužiteljka Suzana Milić sudu podnijela optužnicu protiv Željka Vukovića, stavljajući mu na teret da je jedan od napadača na književnika Jevrema Brkovića, 24. oktobra 2006. godine, kada je ubijen Srđan Vojičić.  Sa još nepoznatim saučesnicima. Bez utvrđenog motiva i identifikovanih inspiratora, naručilaca i organizatora zločina.

Priča podsjeća na sudski rasplet ubistva vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića. Jedan osuđeni za koga i tužilac tvrdi da nije izvršilac ubistva (Damir Mandić). Nepoznat egzekutor, motivi, naručilac… I priznanje ministra pravde Zorana Pažina i direktora Uprave policije Veselina Veljovića da slučaj, zbog propusta tokom istrage, najvjerovatnije neće biti do kraja riješen.

Željko Vuković je sa zločinom iz 2006. godine javno povezan prije šest mjeseci. Tada su, praktično na 13. godišnjicu Vojičićevog ubistva i pokušaja ubistva Brkovića, policija i tužilaštvo slavodobitno saopštili da je on identifikovan i uhapšen na osnovu DNK-a materijala sa jedne od metalnih šipki koje su koristili napadači na Brkovića.

Šef kriminalističke policije Enis Baković je saopštio da Vuković, na osnovu prikupljenih dokaza, nije Vojičićev ubica. I da nadležni još ne znaju ko jeste. ,,Postoje dokazi iz kojih proizlazi osnov sumnje da on nije direktni izvršilac ubistva pokojnog Vojičića. Ovo krivično djelo još do kraja nije rasvijetljeno. Ostalo je još rada na identifikaciji dva izvršioca”, rekao je Baković. I kako tada, tako i danas.

Sa pričom o Brajovićevoj rivolving kartici iz Atlas banke, ogromnim iznosima koje je dugovao po tom osnovu (50 – 70 hiljada, prema različitim izvorima) i načinu na koji je taj dug izmiren upoznao nas je odbjegli tajkun i vlasnik upropašćenih IBM i Atlas banke Duško Knežević. On je tada, opisujući i dokumentujući finansijske usluge koje je činio državnim funkcionerima (Milo Đukanović, Branimir Gvozdenović, Velibor Milošević, Budimir Šegrt…)  kazao kako je Brajovićeve dugove tolerisao jer njegova SD kontroliše državno preduzeće Aerodrome Crne Gore, i odlučuje u kojoj banci će držati višemilionske depozite. Iz nekog razloga, njihov izbor godinama je bila  Kneževićeva Atlas banku.

Potom je MANS, javnosti i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), predočio detalje operacije Rivolving – Kosić. Prema dokumentima koje su prikupili, Brajović je krajem 2013. sa firmom Free Eenrgy sklopio predugovor o prodaji 4.500 kvadrata zemljišta u danilovgradskom selu Kosić za 150 hiljada eura. Dva dana kasnije Atlas banka kupcu odobrava kredit u istom iznosu (150.000 eura). Tek u junu 2016. banka je, kao jednu od mjera obezbjeđanja vraćanja kredita, stavila hipoteku na zemljište u Kosiću.

„Sastavni dio ugovora o hipoteci“, navode iz MANS-a, „bio je i izvještaj o procjeni vrijednosti nekretnine, gdje se navodi da vrijednost zemljišta iznosi 81 hiljadu eura“. Šest mjeseci kasnije Atlas banka obavještava katastar da je kompanija Energo Invest Group (nekadašnja Free Energy) izmirila kompletan dug. Dvije nedjelja nakon toga isto zemljište dobija novog vlasnika. Za 55 hiljada eura kupuje ga Dražen Vujisić, jedan od vozača Duška Kneževića.

Višegodišnju operaciju Knežević je, opisujući svoj poslovni aranžman sa Brajovićem, sažeo u jednu rečenicu: ,,Ja sam mu u stvari oprostio dug, jer sam mu suštinski dao pare da ga pokrije”.

Sve ovo smo, dakle, saznali u prvom tromjesečju prošle godine. U novembru je stigla i vijest da su u SDT-u, po ovom slučaju, „formirani spisi predmeta“. U toku je izviđaj, dodali su.

Krajem prošle godine glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je objasnio kako predsjednika Skupštine do tada nije mogao saslušati zato što on  nema status osumnjičenog. Još se ispituju događaji i utvrđuje da li su oni proizveli društveno opasne posljedice, saopštio je Katnić. Uz opasku: „Do tada je Brajović ugledan građanin i ja žarko želim da to bude i dalje…“.

Slične želje Katnić je prethodno, u više navrata, poželio i Milu Đukanoviću. Pa se jednako žarko potrudio da na predsjednikov ugled ne padne ni trunka sumnje i pored do detalja dokumentovanih malverzacija sa njegovom rivolving karticom u  Atlas banci, spornim garancijama za milionski kredit u Londonu ili sponzorisanim putovanjima u mondenska ljetovališta… Katnić, jednostavno, ne može da zamisli da Đukanović i njegovi najbliži (afera Limenka) stiču dobit na način koji bi „proizveo društveno opasne posljedice“. Pa neka košta koliko košta.

A zašto Brajović ne može ono što može Đukanović? Pa, to je isto kao da pitate zašto DF ne može ono što može DPS.

Od prethodnih parlamentarnih izbora SDT, predvođeno Katnićem, na sudu pokušava dokazati da su čelnici DF-a „prali novac“ i nezakonito finansirali svoju kampanju. Iste  optužbe na račun DPS, dokumentovane ili zasnovane na priznaju čelnika te partije, i dalje se istražuju.  SDT od aprila 2018. istražuje donacije koje su, uoči prethodnih izbora, na račun DPS-a uplaćivali stanovnici Vrela ribničkih. Vjerovatno najsiromašniji stanovnici Podgorice donirali su ozbiljan novac, stotine i hiljade eura pojedinačno, a da to nadležnima nije bilo sumnjivo dok ih nijesu uzbunile  NVO. Od tada izviđaju.

I to je nešto, rekli bi oni koji duže od godinu ukazuju da je državno tužilaštvo  ignorisalo Đukanovićevo priznanje o paktiranju vladajuće partije sa krupnim biznisom („interesna dobrovoljnost“). Predsjednik države i vladajuće partije tada je, praktično, priznao da njegova partija vodi dvostruko knjigovodstvo. „Sve to što je rađeno je završavalo na odgovarajućoj adresi u Demokratskoj partiji socijalista, dakle u računovodstvu“, rekao je Đukanović, „Tamo je pažljivo evidentirano, a prema državnim organima su pravljeni onakvi izvještaji kakve su ti organi tražili”. To u tužilaštvu nema ko da čuje.

Posjeta predsjednika Skupštine tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji.

Neko je pravilo da se, uoči izbora, dio saveznika vladajuće partije nađe u naslovima crne hornike. Tek da se podsjete da savezništvo sa DPS-om nema valjanu alternativu. Pošto bi promjena saveznika mogla skupo koštati njihove čelnike sa medom na prstima.

Ni Milivoje Katnić ne krije da želi drugi mandat. Pošto mu prvi ističe 3. jula. ,,Ja očekujem da do kraja odradim ovako profesionalno i dobro. Da ne kalkulišem, da bi bio izabran. Očekujem da ću imati protivkandidata, očekujem atletiku da trčimo na 100 ili 400 metara bez obzira na moje godine, i očekujem da izaberu najboljeg…“, kazao je  početkom marta. Situacija nije jednostavna. Katnića bi za novi mandat morao predložiti vrhovni državni tužilac. On je trenutno u v.d. stanju. Baš kao i dobar dio tužilačke i pravosudne organizacije. Nema naznaka da bi se to moglo promijeniti u skorijoj budućnosti. Zato valja biti inventivan. A, može biti, i kooperativan.

Podizanje optužnice protiv Željka Vukovića, pod uslovom da je sud potvrdi,  uglavnom služi za popravljanje statistike. Bez opasnog talasanja. Ukoliko zaista ne vjerujete da je pisca Jevrema Brkovića, neposredno po izlasku romana koji je kompromitovao dio ovdašnjih moćnika, samoinicijativno napao heroinski zavisnik. (Vuković negira optužbe i „pretpostavlja“ da je DNK na šipki ostavio dok je skupljao staro željezo).

To je šablon. Slavoljub Stijepović bivši ministar, gradonačelnik i aktuelni šef kabineta predsjednika države „pere novac“ tako što ga od Duška Kneževića nosi u DPS. Vladajuća partija za to ne snosi nikakve sankcije. Ili ono kad nekadašnjeg sekretara VDT-a Nenada Vujoševića tužilaštvo tereti za kriminalno udruživanje i pranje novca, ignorišući njegove tvrdnje iz objelodanjenih telefonskih razgovora da je za Kneževićev račun kupovao tužilačke usluge.  Ako to nije radio zašto je optužen. Ako jeste – đe su mu saučesnici. Ili makar svjedoci iz tužilaštva da potvrde pokušaj podmićivanja.

Nakon polovičnog obračuna sa kriminalnom organizacijom koju je u Budvi organizovao i predvodio Svetozar Marović (izbjegao zatvor i sačuvao ukradeni novac) glavni SDT Milivoje Katnić i njegovi saradnici se nijesu bavili slučajevima visoke korupcije. Otud sumnje da je i budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije vladajuće partije. Vidjećemo u novom mandatu. Ili, ipak, ima i drugih mogućnosti. I kandidata.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.

Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis.  Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?

Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je  30.05.2022. godine.

Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi,  bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.

Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.

Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale.  U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara.  Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.

Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.

Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.

Da li će Mohamed Alabar  graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.

“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.

Eagle Hills Montenegro  dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži.  U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili.  Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do  1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.

Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.

“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.

U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije  Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.

Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je  prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića  dočekao i Alabar.  Nimanbegu  je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.

“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.

Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.

Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.

Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.

                                                                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo