Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE OPTUŽNICE I SASLUŠANJA MILIVOJA KATNIĆA: Specijalno, predizborno

Objavljeno prije

na

Posjeta predsjednika Skupštine Ivana Brajovića Specijalnom državnom tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji

 

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović gostovao je, po pozivu, u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Javnost je  uskraćena za informaciju o čemu je, i sa kim, predsjednik Socijaldemokrata razgovarao. Bez advokata.

Da je tema za razgovor bilo, to znamo i bez zvaničnih objava. Zaboravljeni djelovi prve dionice auto-puta, afera Ramada u kojoj je Brajović ostao jedini lažni svjedok koji nije procesuiran i pravosnažno osuđen ili sporna prodaja zemljišta u Danilovgradu, samo su neke od njih.

Istog dana obaviješteni smo da je viša državna tužiteljka Suzana Milić sudu podnijela optužnicu protiv Željka Vukovića, stavljajući mu na teret da je jedan od napadača na književnika Jevrema Brkovića, 24. oktobra 2006. godine, kada je ubijen Srđan Vojičić.  Sa još nepoznatim saučesnicima. Bez utvrđenog motiva i identifikovanih inspiratora, naručilaca i organizatora zločina.

Priča podsjeća na sudski rasplet ubistva vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića. Jedan osuđeni za koga i tužilac tvrdi da nije izvršilac ubistva (Damir Mandić). Nepoznat egzekutor, motivi, naručilac… I priznanje ministra pravde Zorana Pažina i direktora Uprave policije Veselina Veljovića da slučaj, zbog propusta tokom istrage, najvjerovatnije neće biti do kraja riješen.

Željko Vuković je sa zločinom iz 2006. godine javno povezan prije šest mjeseci. Tada su, praktično na 13. godišnjicu Vojičićevog ubistva i pokušaja ubistva Brkovića, policija i tužilaštvo slavodobitno saopštili da je on identifikovan i uhapšen na osnovu DNK-a materijala sa jedne od metalnih šipki koje su koristili napadači na Brkovića.

Šef kriminalističke policije Enis Baković je saopštio da Vuković, na osnovu prikupljenih dokaza, nije Vojičićev ubica. I da nadležni još ne znaju ko jeste. ,,Postoje dokazi iz kojih proizlazi osnov sumnje da on nije direktni izvršilac ubistva pokojnog Vojičića. Ovo krivično djelo još do kraja nije rasvijetljeno. Ostalo je još rada na identifikaciji dva izvršioca”, rekao je Baković. I kako tada, tako i danas.

Sa pričom o Brajovićevoj rivolving kartici iz Atlas banke, ogromnim iznosima koje je dugovao po tom osnovu (50 – 70 hiljada, prema različitim izvorima) i načinu na koji je taj dug izmiren upoznao nas je odbjegli tajkun i vlasnik upropašćenih IBM i Atlas banke Duško Knežević. On je tada, opisujući i dokumentujući finansijske usluge koje je činio državnim funkcionerima (Milo Đukanović, Branimir Gvozdenović, Velibor Milošević, Budimir Šegrt…)  kazao kako je Brajovićeve dugove tolerisao jer njegova SD kontroliše državno preduzeće Aerodrome Crne Gore, i odlučuje u kojoj banci će držati višemilionske depozite. Iz nekog razloga, njihov izbor godinama je bila  Kneževićeva Atlas banku.

Potom je MANS, javnosti i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), predočio detalje operacije Rivolving – Kosić. Prema dokumentima koje su prikupili, Brajović je krajem 2013. sa firmom Free Eenrgy sklopio predugovor o prodaji 4.500 kvadrata zemljišta u danilovgradskom selu Kosić za 150 hiljada eura. Dva dana kasnije Atlas banka kupcu odobrava kredit u istom iznosu (150.000 eura). Tek u junu 2016. banka je, kao jednu od mjera obezbjeđanja vraćanja kredita, stavila hipoteku na zemljište u Kosiću.

„Sastavni dio ugovora o hipoteci“, navode iz MANS-a, „bio je i izvještaj o procjeni vrijednosti nekretnine, gdje se navodi da vrijednost zemljišta iznosi 81 hiljadu eura“. Šest mjeseci kasnije Atlas banka obavještava katastar da je kompanija Energo Invest Group (nekadašnja Free Energy) izmirila kompletan dug. Dvije nedjelja nakon toga isto zemljište dobija novog vlasnika. Za 55 hiljada eura kupuje ga Dražen Vujisić, jedan od vozača Duška Kneževića.

Višegodišnju operaciju Knežević je, opisujući svoj poslovni aranžman sa Brajovićem, sažeo u jednu rečenicu: ,,Ja sam mu u stvari oprostio dug, jer sam mu suštinski dao pare da ga pokrije”.

Sve ovo smo, dakle, saznali u prvom tromjesečju prošle godine. U novembru je stigla i vijest da su u SDT-u, po ovom slučaju, „formirani spisi predmeta“. U toku je izviđaj, dodali su.

Krajem prošle godine glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je objasnio kako predsjednika Skupštine do tada nije mogao saslušati zato što on  nema status osumnjičenog. Još se ispituju događaji i utvrđuje da li su oni proizveli društveno opasne posljedice, saopštio je Katnić. Uz opasku: „Do tada je Brajović ugledan građanin i ja žarko želim da to bude i dalje…“.

Slične želje Katnić je prethodno, u više navrata, poželio i Milu Đukanoviću. Pa se jednako žarko potrudio da na predsjednikov ugled ne padne ni trunka sumnje i pored do detalja dokumentovanih malverzacija sa njegovom rivolving karticom u  Atlas banci, spornim garancijama za milionski kredit u Londonu ili sponzorisanim putovanjima u mondenska ljetovališta… Katnić, jednostavno, ne može da zamisli da Đukanović i njegovi najbliži (afera Limenka) stiču dobit na način koji bi „proizveo društveno opasne posljedice“. Pa neka košta koliko košta.

A zašto Brajović ne može ono što može Đukanović? Pa, to je isto kao da pitate zašto DF ne može ono što može DPS.

Od prethodnih parlamentarnih izbora SDT, predvođeno Katnićem, na sudu pokušava dokazati da su čelnici DF-a „prali novac“ i nezakonito finansirali svoju kampanju. Iste  optužbe na račun DPS, dokumentovane ili zasnovane na priznaju čelnika te partije, i dalje se istražuju.  SDT od aprila 2018. istražuje donacije koje su, uoči prethodnih izbora, na račun DPS-a uplaćivali stanovnici Vrela ribničkih. Vjerovatno najsiromašniji stanovnici Podgorice donirali su ozbiljan novac, stotine i hiljade eura pojedinačno, a da to nadležnima nije bilo sumnjivo dok ih nijesu uzbunile  NVO. Od tada izviđaju.

I to je nešto, rekli bi oni koji duže od godinu ukazuju da je državno tužilaštvo  ignorisalo Đukanovićevo priznanje o paktiranju vladajuće partije sa krupnim biznisom („interesna dobrovoljnost“). Predsjednik države i vladajuće partije tada je, praktično, priznao da njegova partija vodi dvostruko knjigovodstvo. „Sve to što je rađeno je završavalo na odgovarajućoj adresi u Demokratskoj partiji socijalista, dakle u računovodstvu“, rekao je Đukanović, „Tamo je pažljivo evidentirano, a prema državnim organima su pravljeni onakvi izvještaji kakve su ti organi tražili”. To u tužilaštvu nema ko da čuje.

Posjeta predsjednika Skupštine tužilaštvu može se posmatrati u kontekstu predstojećih izbora. I za članove parlamenta i u tužilačkoj organizaciji.

Neko je pravilo da se, uoči izbora, dio saveznika vladajuće partije nađe u naslovima crne hornike. Tek da se podsjete da savezništvo sa DPS-om nema valjanu alternativu. Pošto bi promjena saveznika mogla skupo koštati njihove čelnike sa medom na prstima.

Ni Milivoje Katnić ne krije da želi drugi mandat. Pošto mu prvi ističe 3. jula. ,,Ja očekujem da do kraja odradim ovako profesionalno i dobro. Da ne kalkulišem, da bi bio izabran. Očekujem da ću imati protivkandidata, očekujem atletiku da trčimo na 100 ili 400 metara bez obzira na moje godine, i očekujem da izaberu najboljeg…“, kazao je  početkom marta. Situacija nije jednostavna. Katnića bi za novi mandat morao predložiti vrhovni državni tužilac. On je trenutno u v.d. stanju. Baš kao i dobar dio tužilačke i pravosudne organizacije. Nema naznaka da bi se to moglo promijeniti u skorijoj budućnosti. Zato valja biti inventivan. A, može biti, i kooperativan.

Podizanje optužnice protiv Željka Vukovića, pod uslovom da je sud potvrdi,  uglavnom služi za popravljanje statistike. Bez opasnog talasanja. Ukoliko zaista ne vjerujete da je pisca Jevrema Brkovića, neposredno po izlasku romana koji je kompromitovao dio ovdašnjih moćnika, samoinicijativno napao heroinski zavisnik. (Vuković negira optužbe i „pretpostavlja“ da je DNK na šipki ostavio dok je skupljao staro željezo).

To je šablon. Slavoljub Stijepović bivši ministar, gradonačelnik i aktuelni šef kabineta predsjednika države „pere novac“ tako što ga od Duška Kneževića nosi u DPS. Vladajuća partija za to ne snosi nikakve sankcije. Ili ono kad nekadašnjeg sekretara VDT-a Nenada Vujoševića tužilaštvo tereti za kriminalno udruživanje i pranje novca, ignorišući njegove tvrdnje iz objelodanjenih telefonskih razgovora da je za Kneževićev račun kupovao tužilačke usluge.  Ako to nije radio zašto je optužen. Ako jeste – đe su mu saučesnici. Ili makar svjedoci iz tužilaštva da potvrde pokušaj podmićivanja.

Nakon polovičnog obračuna sa kriminalnom organizacijom koju je u Budvi organizovao i predvodio Svetozar Marović (izbjegao zatvor i sačuvao ukradeni novac) glavni SDT Milivoje Katnić i njegovi saradnici se nijesu bavili slučajevima visoke korupcije. Otud sumnje da je i budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije vladajuće partije. Vidjećemo u novom mandatu. Ili, ipak, ima i drugih mogućnosti. I kandidata.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet

 

 

Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.

Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.

Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.

“To će biti  crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo  ni na činjenicu da se ispostavilo kako je  računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2)  – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.

Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija  uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on, za sada, zaslužuje taj epitet.

Planirano naselje obuhvata i prostor koji se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Rijeka Zeta, a tu se nalazi i zaštićena zona vodoizvorišta Mareza u kojoj je zabranjena gradnja. U Vladi su došli na ideju da planiranom naselju daju status projekta od javnog interesa “kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište”. Fantastična ideja. Ali ne i dovoljna. Detaljnija ispitivanja karakteristika terena tek treba da se urade. Tada će se znati da li je moguće  planirano provesti u djelo bez velikog rizika za prirodno okruženje.

“Ukoliko gradnja na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode Rijeka Zeta ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata”, navodi se u dokumentima koji su stavljeni na javnu raspravu. “To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja”,  konstatuju autori. Ne objašnjavaju šta će biti sa infrastrukturnim objektima planiranim na zaštićenom prostoru. Ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Među njima je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji se planira graditi na rijeci Zeti, prije njenog ušća u Moraču. “Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri  zone, kako ih prepoznaje PUP Podgorica, naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”. Valja podvući: naknadno će se tražiti rješenje kako bi kanalizacione vode sa Veljeg brda, preko Podgorice, stgle do “budućeg uređaja” za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada. To je ono postrojenje (kolektor) čija se gradnja godinama najavljuje u Botunu, dok tamošnji mještani ponavljaju kako će to spriječiti “po cijenu života”.

Slično je i sa ostalom infrastrukturom neophodnom za početak gradnje na Veljem brdu. Voda bi se dovela iz magistralnog cjevovoda koji je izgrađen duž autoputa, pa pumpala na vrh brda, u rezervoar od pet hiljada kubika čija se gradnja planira. “Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje”, navodi se u PUP Podgorica.

Za potrebe prve faze naselja Velje brdo struja bi se obezbijedila povećanjem snage postojeće trafostanice u Vranjskim njivama, “dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditit potpuno novu veliku trafostanicu 110/10kv”.

Na Veljem brdu nema puteva, pa bi se saobraćajna infrastruktura gradila od nule. Počev od postojeće saobraćajnice Podgorica-Spuž pa do vrha brda. Naknadno bi se centralna saobraćajnica povezala, preko petlje Velje brdo, sa budućom mrežom autoputeva. Ta petlja ne postoji kao dio podgoričke zaobilaznice u sadašnjoj verziji prostornog plana Crne Gore, čije se skoro usvajanje odavno najavljuje.

Iz struke su zamjerili Vladi što sa nacrtom PUP Podgorica na javnu raspravu kreću prije usvajanja krovnog zakona – Prostornog plana Crne Gore.

Prema ponuđenom dokumentu, prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa nešto više od pet hiljada stanova. “U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika”, navodi se, uz upitnu računicu po kojoj bi u izgrađenim poslovno-komercijalnim prostorima posao našlo skoro pet hiljada osoba. Problem može biti to što tek druga faza predviđa izgradnju “245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar”. Uz još pet hiljada novih radnih mjesta.

Pitanje je gdje će stanovnici prve faze, dok čekaju drugu, da vode djecu u školu ili vrtić, a kako će stizati do doktora? U Spuž, Danilovgrad ili u neku od već prebukiranih podgoričkih škola ili domova zdravlja? Tim prije što se ne pominju rokovi gradnje, ni za prvu tako ni za bilo koju od narednih zona budućeg naselja. Prelazno stanje može potrajati godinama. A šta će biti sa potencijalnim stanovnicima koji počnu da žive crnogorski san na Veljem brdu ako realizacija projekta, iz nekog od brojnih mogućih razloga a najprije zbog finansija, bude osjetno usporena ili obustavljena? Da se ponovo vrate u podstanare?

Prošlo je već pola vremena odvojenog za javnu raspravu o PUP Podgorica, a ona praktično nije ni počela. Samo se vrijednost projekta Novi grad na Veljem brdu procjenjuje od dvije do preko tri milijarde eura, pa ispada kako svaki dan planirane rasprave vrijedi 100-150 miliona. Valjalo bi  pametno iskoristiti preostalo vrijeme.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.

Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.

Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.

Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.

U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.

“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.

A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine  imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.

Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…

U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.

                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo