Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su: Bojan Baća, Žarko Mirković, Naod Zorić, Filip Lazović, Veselin Drljević, Milica Špajak, Amina Murić, Marijana Camović Veličković i Predrag Marsenić

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da će novi Savjet RTCG-a, čiji izbor se očekuje u najkraćem mogućem roku, kao i novi menadžment Javnog servisa, obezbijediti poštovanje nezavisnosti, nepristrasnosti, objektivnosti i drugih profesionalnih standarda u izvještavanju i radu nacionalnog medija.

Direkor Media centra i nekadašnji član Savjeta RTCG Goran Đurović je, međutim, skeptičan prema namjeri nove većine da profesionalizuje Javni servis. On je za Monitor podsjetio da je Skupština Crne Gore odlučila da primijeni Zakon o RTCG koji je u julu 2020. godine donio DPS sa koalicionim partnerima, u želji da ozakoni  svoj uticaj na rad javnog medijskog servisa.

„Sumnju u namjere nove vlasti stvara činjenica da je od momenta konstituisanja novog saziva Skupštine u septembru 2020. godine proteklo četiri mjeseca do početka procesa imenovanja novog Savjeta RTCG. Ukoliko je nova skupštinska većina odlučila da sprovede DPS zakon, mogla je to da uradi odmah nakon konstituisanja, pa bi do sada imali već operativan novi Savjet i menadžment javnog servisa i ne bi bili izloženi svakodnevnom maltretiranju od strane novinara i urednika ovog medija”, pojašnjava Đurović.

On navodi da je nova skupštinska većina odlagala primjene zakona i promjene u RTCG, dok je , istovremeno, odbila da prihvati inicijativu preko 40 nevladinih organizacije i obavi izmjene Zakona o RTCG na osnovu predloga Media centra. Smatra da ukoliko je skupštinska većina iskoristila četiri mjeseca odlaganja primjene Zakona o RTCG samo za partijske dogovore oko personalnih rješenja u novom Savjetu i menadžmentu, onda nema govora o oslobađanju Javnog servisa i promjeni prakse.

﮼Aktuelni Zakon o RTCG je, u pogledu načina izbora i razrješenja članova Savjeta RTCG, najnepovoljnji do sada jer dozvoljava da se članovi Savjeta suštinski biraju voljom većine poslanika u Administrativom odboru (a zatim potvrde na plenarnoj sjednici Skupštine) dok je razrješenje članova Savjeta moguće obaviti na osnovu drugih zakonskih propisa koji propisuju sankcije za javne funkcionere. U prethodnim zakonima o RTCG izbor članova Savjeta vršio se na osnovu volje ovlašćenih predlagača i bez uticaja poslanika, dok je razrješenje člana Savjeta bilo moguće samo u slučajevima i pod uslovima koje je propisivao zakon o RTCG.  Zbog primjene novog Zakona o RTCG,  novi saziv Savjeta neće imati karakter samostalnog tijela. Savjet bira i razrješava generalnog direktora, koji kasnije bira direktore organizacionih jedinica, a svi zajedno staraju se o odgovornom poslovanju javnog servisa. Ukoliko Savjet RTCG nije samostalan, onda će generalni direktor i svi drugi rukovodioci biti pod hipotekom partijske pripadnosti”, pojašnjava Đurović.

Iako kaže da nema velika očekivanja od novog Savjeta, smatra da treba dati šansu novom sazivu da pokaže integritet i sposobnost u primjeni zakona i ostvarivanju ciljeva javnog medijskog servisa. Đurović je bio dugogodišnji član Savjeta RTCG koji je i sa te pozicije bio kritičar uređivačke politike Javnog servisa, a i sam je inicirao smjene dva generalna direktora Javnog servisa – Branka Vojičića i Rada Vojvodića. Nakon što je Savjet 2017. godine uspio da oslobodi Javni servis od snažne kontrole vladajućeg DPS-a i izabere Andrijanu Kadiju za generalnu direktoricu, Demokratska partija socijalista iskoristila je većinu u parlamentu i smijenila Đurovića iz Savjeta RTCG.

Dosadašnje aktivnosti partija na vlasti, međutim, ne pokazuju da oni zaista žele nezavisan i profesionalan Javni servis, već da i oni, kao i DPS, nacionalnu televiziju, čiji signal hvata svaki TV prijemnik u Crnoj Gori, vide samo kao značajno propagandno sredstvo za širenje političkog uticaja.

 

Vlast uvijek može da izabere poslušne predstavnike NVO

U procesu imenovanja članova Savjeta koji predstavljaju nevladine organizacije, primjetno je bilo odsustvo učešća prepoznatljivih i kredibilnih NVO. Goran Đurović vjeruje da je razlog smanjene zainteresovanosti za proces imenovanja članova Savjeta promjena zakonske regulative koja je omogućila poslanicima da glasaju o predstavnicima nevladinih organizacija umjesto doskorašnje prakse u kojoj su same NVO birale svoje predstavnike kojima najviše vjeruju.

﮼Ovakav proces doveo je do toga da u Savjetu nema aktivista NVO koji imaju značajno iskustvo na javnoj sceni i koji su prepoznati kao uporni i dosljedni borci za ostvarenje javnog interesa.Vjerujem da će se sa takvim, slabim Savjetom, lako upravljati od strane onih koji su ih svojim glasovima izabrali i od onih koji su ispregovarali sa političkim partijama njihovo imenovanje. Ukoliko poslanici ili Vlada biraju naše predstavnike, postoji opravdana bojazan da će, na ovom stepenu razvoja demokratije u Crnoj Gori, vlast uvijek naći one najposlušnije među NVO, koji će umjesto javnog slijediti interes partije koja ih je dovela na neko mjesto”, pojasnio je Đurović.

 

Nakon četiri godine teško je govoriti o bilo kakvoj pravdi

Bivši potpredsjednik Savjeta RTCG Nikola Vukčević protekle sedmice je nakon četiri godine dobio sudski proces koji pokazuje da je iz tog tijela smijenjen na osnovu nezakonite odluke Agencija za sprječavanje korupcije (ASK).

Agencija je tada donijela rješenja iz kojih proizlazi da je Vukčević mogao biti u konfliktu interesa jer je istovremeno sa funkcijom u Savjetu bio i osnivač jedne produkcijske kuće. Istovremeno je Agencija donijela rješenje da je Goran Đurović kršio Zakon o sprječavanju korupcije jer je istovremno bio direktor preduzeća koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Obojica su u Skupštini smijenjena zbog odluka ASK, nakon čega je DPS povratio uticaj nad RTCG.

﮼Ukupne odgovornosti radi, podsjetiću, zbog nezakonite odluke Agencije za sprječavanje korupcije – razriješen sam sa mjesta člana Savjeta RTCG. Imajući u vidu da je, na moje zadovoljstvo, Upravni sud prilikom donošenja svih odluka o mom pitanju imao identičan stav u moju korist, te da je u ovoj trećoj presudi dao konačnu odluku da nisam u konfliktu interesa, najmanje što očekujem je izvinjenje Agencije za sprečavanje korupcije“, kazao je Vukčević za Monitor.

Ostaje još da Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda u Nikšiću i poništi nezakonitu odluku Skupštine u postupku razrješenja Vukčevića. U slučaju Đurovića, treći put u četiri prethodne godine, koliko traje sudski postupak, predmet se nalazi pred Višim sudom.

﮼Vjerujem da će i u mom slučaju Viši sud presuditi u moju korist i potvrditi presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava odluka Skupštine. Nakon četiri godine sudskog postupka i pokušaja medijske diskreditacije i pritiska od strane DPS kontrolisanih medija, teško je govoriti o bilo kavoj pravdi”, kaže Đurović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo